Connect with us

Ekonomija

Deficit budžeta niži 140 miliona od plana

Kumulativni budžetski deficit za prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 36 miliona eura ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i niži je od plana 140,1 milion, odnosno 79,6 odsto, zbog usporene realizacije javnih nabavki.

novac

Kumulativni budžetski deficit za prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 36 miliona eura ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i niži je od plana 140,1 milion, odnosno 79,6 odsto, zbog usporene realizacije javnih nabavki.

“U odnosu na isti period prošle godine, budžetski deficit je niži 29,3 miliona eura, odnosno 44,9 odsto”, pokazali su podaci Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za prvih devet mjeseci.

Iz Ministarstva su kazali da je u septembru ostvaren budžetski deficit od 26,5 miliona eura, odnosno 0,5 odsto BDP-a, što je 16 miliona više od plana.

Prema podacima tog Vladinog resora, prihodi budžeta su za prvih devet mjeseci ove godine iznosili 1,46 milijardi eura ili 27,5 odsto procijenjenog BDP-a i veći su 114,9 miliona ili 8,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su u odnosu na planirane veći 69,6 miliona ili pet odsto.

Prihodi za devet mjeseci 2022. veći za devet odsto 

“Prihodi za devet mjeseci su veći i u odnosu na uporedni period 2019. godine, 121,1 milion eura ili 9,1 odsto”, precizira se u izvještaju.

Kako se dodaje, trend dobre naplate po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) je nastavljen.

“Prihodi od PDV-a su veći u odnosu na planirane i to 127,7 miliona eura ili 23,8 odsto, dok su u odnosu na devet mjeseci prošle godine veći 171,6 miliona ili 34,8 odsto”, dodaje se u dokumentu.

Kategorija poreza na dobit pravnih lica takođe bilježi značajan rast u poređenju sa planom u iznosu od 5,1 milion eura ili 6,6 odsto što je, pored dobrih rezultata iz poslovne prošle godine, pokazatelj i visokog stepena poreske discipline.

U odnosu na prethodnu godinu, prihodi po ovom osnovu veći su 12,1 milion eura ili 17,3 odsto.

Takođe, prihodi od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije su veći u odnosu na planirane 6,6 miliona eura ili 29,4 odsto, kao rezultat rasta uvoza.

Prihodi od akciza manji za 12 miliona eura u odnosu na plan 

“Za devet mjeseci ove godine prihodi od akciza su manji 12 miliona eura ili šest odsto u odnosu na plan, kao posljedica umanjenja akciza na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja koja je u primjeni od maja ove godine”, navodi se u izvještaju.

Ova kategorija prihoda bilježi rast od 6,9 miliona eura ili 3,8 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine.

Podaci Ministarstva pokazuju da je niža realizacija u odnosu na plan, u iznosu od 31 milion eura ili 32,3 odsto, zabilježena kod prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica.

Kod ove kategorije prihoda u narednom periodu očekuje se priliv po osnovu reprograma poreskih potraživanja, koji je već počeo u septembru ove godine.

“Takođe, kategorija doprinosa ostvarena je na nešto nižem nivou od planiranog, za 19,1 milion eura ili 5,9 odsto, kao i u odnosu na prethodnu godinu, za 69 miliona eura ili 18,3 odsto, a kao rezultat ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Takođe, i kod ove kategorije prihoda se u narednom periodu očekuju efekti po osnovu reprograma poreskih potraživanja”, napominje se u izvještaju.

Prema podacima Ministarstva, prihodi budžeta su u septembru ove godine iznosili 175,6 miliona eura, što je više od plana 2,3 miliona ili 1,3 odsto. Takođe, u odnosu na isti prošlogodišnji period, prihodi budžeta veći su 3,5 miliona eura ili 2,1 odsto.

Prihodi od naknada u septembru veći su u odnosu na plan 3,3 miliona, kao i u odnosu na isti period prošle godine 5,2 miliona, a po osnovu uplate u vezi sa istraživanjem nafte i gasa.

“Prihodi od akciza u septembru bilježe nižu realizaciju u odnosu na isti mjesec prošle godine u iznosu od pet miliona ili 17,3 odsto, kao posljedica umanjenja akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, ali i usljed uračunatih, a nerealizovanih efekata po osnovu markiranja goriva”, dodaje se u izvještaju.

Izdaci budžeta su za prvih devet mjeseci ove godine iznosili skoro 1,5 milijardi eura, ili 28,2 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane niži su 70,5 miliona ili 4,5 odsto.

U odnosu na posmatrani period prošle godine, izdaci su viši 85,6 miliona, odnosno 6,1 odsto.

“U strukturi ukupne potrošnje, izdaci u okviru tekućeg budžeta, budžeta državnih fondova i rezerve čine 91 odsto, a kapitalni budžet devet odsto”, precizira se u dokumentu.

Kada je u pitanju kapitalni budžet, realizacija je na nivou od 137,12 miliona eura i izvršenje je niže od plana 45 miliona eura, odnosno 25 odsto za posmatrani period.

“Najznačajnije izdvajanje u okviru kapitalnog budžeta odnosi se na realizovana plaćanja za potrebe projekta auto-puta u iznosu od 65,45 miliona eura”, navodi se u izvještaju.

Preostali kapitalni projekti realizovani su u iznosu od 71,66 miliona eura, što je na nivou od 61,9 odsto plana.

Izdaci budžeta su u septembru iznosili 202,1 milion eura i viši su u odnosu na plan 18,3 miliona, odnosno 9,9 odsto.

Izvršenje je dominantno uslovljeno višim izdvajanjima za zarade, transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru i rezerve.

U septembru je izvršenje sredstava u okviru pozicije Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja na nivou plana.

“Međutim, imajući u vidu da je u oktobru došlo do realizacije plaćanja koje se odnosi na period januar – avgust po osnovu uvećanja minimalne penzije, očekivano je da će u mjesečnom izvještaju za oktobar biti evidentirano uvećano izvršenje ove kategorije izdatka”, objasnili su iz Ministarstva.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Danas protest USSCG

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas protest ispred zgrade Vlade, zbog nezadovoljavaljućeg odnosa prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada.

Protest pod nazivom Zajedno za 100, počeće u 15 sati i 30 minuta.

„Pozivamo vas da se pridružite borbi za ispunjenje zajedničkog cilja – povećanje zarada i potpisvanje novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), zaštite ekonomsko-socijanog položaja, očuvanje uloge i značaja socijalnog dijaloga i socijalnih partnera“, poručili su ranije iz USSCG.

Iz USSCG su dodali da je Izvršni odbor početkom sedmice donio odluku o organizovanju protesta, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo odnosom prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada i potpisivanja novog OKU-a.

 

Continue Reading

Ekonomija

Vlada sakrila odluku o akcizama: umjesto četiri, dizel jeftiniji samo jedan cent

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kritikovao je tokom današnjeg skupštinskog zasijedanja Vladu zbog, kako tvrdi, netransparentnih izmjena odluka o smanjenju akciza na dizel, navodeći da su izmjene sprovedene u više navrata i na štetu građana, bez jasnog obavještavanja javnosti.

“Prije sedam dana je Vlada donijela odluku da akcizu koju je smanjila 50 odsto na dizel smanji na 35 odsto, znači da bude manje umanjenje dizela. Ja mislim da to nije bilo korektno prema građanima, jer je cijena dizela oko 25 odsto veća nego prije mjesec i po. Sinoć, da to javnost ne zna, Vlada mimo znanja i to 35 odsto smanjenja akciza koje je trebalo da važi mjesec dana, smanjuje na 30 odsto. Umjesto da je cijena dizela danas četiri centa niža, ona je jedan cent niža. Hoću da znam je li Vlada tajno i organizovano svoju odluku od prije nedelju dana koja je trebalo da važi mjesec, korigovala u pravcu koji je negativniji za građane i da nas o tome nije obavijestila”, kazao je Mugoša.

Kompanije Fidelity consulting saopštila je da je Vlada Crne Gore “krišom povećala akcizu na dizel”.

Ministarstvo energetike i rudarstva kasno sinoć je saopštilo nove cijene goriva, po kojima je dizel pojeftinio jedan cent, a benzin četiri i pet centi.

“Vlada je krišom povećala akcizu na dizel sa 286 eura na 1000 litara na 308 eura na 1000 litara! Pljačka građana se nastavlja, krišom i pod velom tajnosti…”, piše u objavi Fidelity consulting na mreži X.

 

Continue Reading

Ekonomija

Vlada nije umanjila akcize na gorivo za 50 odsto

gorivo

Ministrarstvo energetike i rudarstva objavilo je korekciju maksimalnih cijena naftnih derivata za 20.4.2026. godine, ali Vlada nije produžila odluku o smanjenju akciza na dizel za 50 odsto, jer da je to uradila dizel bi pojeftinio 10 centi.

Umjesto toga Vlada je odlučila da smanji akcize na dizel za 35 odsto, pa će cijena tog naftnog derivata biti niža dva, umjesto 10 centi, koliko bi bilo smanjenje da je ostala niža akciza za 50 odsto.

“Obavještavamo Vas da od 21.4.2026. godine važe sljedeće cijene naftnih derivata: euraosuper 98 1,56 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,73 eura); eurosuper 95 1,53 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,69 eura); eurodizel 1,69 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,87 eura); lož ulje 1,79 eura – 0,08 “, navode iz ministarstva.

Ističu da je obračun cijena urađen u skladu sa novom Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za: bezolovni benzin 412 eura na 1,000 litara (0,412 eura po litru), gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 286 eura na 1.000 litara (0,286 eura po litru).

Podsjetimo, premijer je danas, tokom obilaska radova na mostu na Đurđevića Tari, novinarima rekao da će biti produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo.

“Ova odluka primjenjivaće se od 21. aprila do 26. maja 2026. godine”,  navode iz ovog vladinog resora.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine naredni obračun će se obaviti 27. aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 28. aprila 2026. godine.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto