Connect with us

Politika

Devetnaest godina crnogorske nezavisnosti: Mafija na krilima države

Urednik

Crna Gora 21. maja obilježava 19 godina od obnove nezavisnosti – istorijski trenutak kada je većina građana izabrala suvereni put, odvojivši se od zajednice sa Srbijom. Te večeri 2006. godine slavilo se s pjesmom i velikim očekivanjima. Vjerovalo se da nezavisnost donosi slobodu, pravdu i razvoj. Devetnaest godina kasnije, mnogi građani se pitaju: šta smo zaista dobili?

Jer umjesto države građana, Crna Gora je izrasla u državu klanova – političkih i kriminalnih. Mafija nije ostala u sjenkama. Zahvaljujući slabim institucijama i političkom pokroviteljstvu, kriminal je često koračao rame uz rame sa državom, pa čak i u njenim uniformama.

Simbol tog saveza postali su slučajevi koji su u proteklih nekoliko godina potresli javnost – prije svih slučaj Petra Lazovića, bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji je prema objavljenim “Sky” komunikacijama bio u bliskim odnosima sa vođama kavačkog kriminalnog klana. Umjesto da štiti državu od kriminala, Lazović je, prema sumnjama Europola, bio produžena ruka mafije unutar bezbjednosnog sektora.

Njegov otac, Zoran Lazović, jedan od najuticajnijih bezbjednjaka u zemlji, takođe je dovođen u vezu sa kontroverznim postupanjima i sumnjivim vezama sa bezbjednosno-kriminalnim strukturama. Iako nikada formalno optužen, Lazovićev dugogodišnji uticaj na sektor bezbjednosti izazvao je ozbiljnu zabrinutost u zemlji i van nje – posebno u kontekstu političke zaštite određenih kriminalnih grupacija.

Još jedno važno ime u ovoj priči jeste Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je često bio predstavljen kao „čovjek koji se bori protiv mafije“, no u praksi je sve više bio viđen kao figura koja selektivno primjenjuje pravdu, često targetirajući političke protivnike režima, dok su najkrupnije ribe plivale slobodno. Danas se i Katnić suočava sa ozbiljnim optužbama, uključujući zloupotrebu službenog položaja i prikrivanje tragova organizovanog kriminala.

Ova trojica – Lazović otac i sin, te Katnić – nisu jedini, ali su postali simboli jedne strukture vlasti koja je zarobila državu. Mafija nije jednostavno „ušla u institucije“ – ona ih je oblikovala po svojoj mjeri.

Možda najilustrativniji primjer moralne i institucionalne erozije crnogorske države jeste slučaj Vesne Medenice – nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje neprikosnovene figure u sudskom sistemu. Gotovo dvije decenije slovila je za „čuvaricu pravnog poretka“, osobu čije se riječi nisu dovodile u pitanje, a čije su odluke oblikovale sudbinu ne samo ljudi, već i čitavih političkih procesa.

Ali kada je kula moći počela da se ruši, srušila se munjevito. U aprilu 2022. godine, Medenica je uhapšena pod teškim optužbama: članstvo u kriminalnoj organizaciji, zloupotreba službenog položaja, trgovina uticajem. S njenim padom simbolično je pala i iluzija da pravosuđe, čak i u svojoj najvišoj instanci, ima išta zajedničko s nepristrasnošću i zakonitošću.

Poruke koje su procurile iz istrage bacile su svjetlo na zastrašujući sistem iznutra: presude koje se ne donose u sudnicama, već u dogovorima; sudije koje se ne biraju po stručnosti, već po lojalnosti; institucije koje više podsjećaju na trgovačke firme nego na stubove demokratije. U tom ambijentu, pravda nije bila ideal – već valuta.

Kada se na čelna mjesta u sudstvu, tužilaštvu i bezbjednosnim službama postavljaju ljudi povezani s centrima moći izvan zakona, rezultat nije kvar sistema – već sistem temeljen na kvaru. Crna Gora danas ne pati od korupcije kao bolesti. Ona pati od korupcije kao modela upravljanja.

U takvom uređenju, mafiji ne trebaju politički kontakti – ona je politika. Ne mora da kupuje presude – ona ih piše. Ne lomi institucije – već ih gradi po sopstvenoj mjeri.

Pravosuđe, policija, obavještajni sektor i politika godinama su funkcionisali kao jedna simbiotska mreža koja je umjesto javnog interesa štitila privatne interese pojedinaca i klanova.

I dok se političke elite smjenjuju, a nove vlasti najavljuju reforme i obračun sa korupcijom, pitanje ostaje: da li Crna Gora ima kapaciteta – i volje – da se oslobodi tog malignog zagrljaja?

Prava nezavisnost ne počinje ni na referendumu, ni u Ustavu. Ona počinje tamo gdje mafija prestaje da komanduje policijom, gdje tužilac ne pita „koga treba“, i gdje se ime države ne vezuje za klan, već za zakon.

Ako Crna Gora ne uspije da povrati institucije iz kandži privatne moći, onda će 21. maj ostati praznik forme bez suštine – dan kada smo se oslobodili jedne dominacije, da bismo upali u drugu, još perfidniju. Devetnaest godina institucionalnog zarobljeništva mora postati granica iza koje vječna Crna Gora više nikada neće zakoračiti.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Spajić: Rekonstrukcija Vlade brzo, Jelena Borovinić Bojović prihvatljiva za potpredsjednicu

Premijer Milojko Spajić istakao je da će se rekonstrukcija Vlade desiti vrlo brzo i prihvatljiva mu je Jelena Borovinić Bojović kao potpredsjednica.

Kako je kazao o svemu će obavijestiti javnost kada za to bude spreman.

U najkraćem roku pronaći će rješenje za otkup viškova mlijeka i da će način na koji će to odraditi biti saopšten javnostu u naredna 24 sata. Što se tiče Opšteg kolektivnog ugovora premijer je kazao da radnici neće biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca, i da su i dalje raspoloženi za pregovore, jer žele da svi radnici i u državnom i u privatnom sektoru dobiju povećanje zarada.

“Mi smo prihvatili da koeficijent bude povećan sa 90 na 100, uz uslov da koeficijenti budu usklađeni sa minimalnom zaradom. Bez tog uslova samo će 40.000 do 50.000 ljudi iz državne uprave i državnih preduzeća dobiti povećanje, a privatni sektor, odnosno 250.000 radnika neće. Svaki poslodavac ima pravo da smanji koneficijente poslije povećanja obračunske vrijednosti i to su radili u prošlosti decenijama i to nećemo dozvoliti. Ili ćemo svima povećati zarade ili hajde da se dogovorimo kako to da uradimo”, kazao je Spajić.

Jedino prihvatljivo rješenje je, kako je dodao, da se svima povećaju zarade, i ne žele da diskriminišu privatni sektor. Ističe da nema dogovora oko tog pitanja u socijalnom trouglu i dok se ne pronađe saglasnost spremi su za razgovor, ali neće dozvoliti ucjene.

“Vlada je konstruktivan partner i to smo pokazali mnogo puta do sada i treba da tako nastavimo”, poručio je Spajić.

Što se tiče koncesije za aerodrome naglasio je da je ugovor jasan i koncesionar treba da isplati 100 miliona samo se radi na tehničkim detaljima. Ugovor je, kaže, spreman za Skupštinu, ali ima jedan preduslov, a to je potpisivanje sporednog sporazuma sa Korejancima kojima se obavezuju da promovišu Crnu Goru u Koreji i još neke povoljnosti za državu, a potrebna je i potvrda njihovog Borda direktora.

Continue Reading

Politika

Spektrum Analitika: DPS uživa podršku 26,3 odsto građana, PES na 20,2, NSD 15,1

Demokratska partija socijalista (DPS) uživa podršku 26,3 odsto građana, a Pokret Evropa sad (PES) 20,2 odsto, pokazalo je istraživanje Agencije Spektrum Analitika.

Prema anketi, odrađenoj od 11. do 23. aprila, Nova srpska demokratija ima podršku 15,1 odsto građana, a Demokratska narodna partija 7,5 odsto.

Bošnjačku stranku podržava 6,7, a Demokratsku Crnu Goru 6,4 odsto građana.

Iznad cenuzusa su još Građanski pokret URA sa podrškom od 5,4 odsto i Evropski savez sa podrškom od 4,6 odsto.

Iz agencije Spektrum Analitika je saopšteno da je u istraživanju učestvovalo ukupno 1.008 ispitanika

Standardna statistička greška mjerenja iznosi +/-3.01 odsto za pojave sa incidencom od 50 odsto sa intervalom povjerenja od 95 odsto.

Continue Reading

Politika

Mujović sa mještanima Botuna: Renoviranje škole prioritet, izgradnju puteva će preuzeti država

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je na sastanku sa mještanima Botuna da će njihov problem oko izgradnje seoskih objekata biti na prvom mjestu za gradsku administraciju, a da će renoviranje škole u tom selu biti prioritet.

Mujović je delegirao renoviranje škole ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović koja je prisustvovala sastanku sa mještanima, prenosi ekipa RTV Podgorica.

„Stavićemo po strani druge objekte. Putnu infrastukturu smo delegirali ministarki javnih radova Majdi Adžović, kako bi to preuzele kolege sa državnog nivoa“, kazao je Mujović.

Mještani su na sastanku tražili da se izgradi put koji bi vodio do KIPS-a i glavnog bulevara.

Poručili su da „ako to ne može, ne moraju se ni dogovarati“.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević je istakao da moraju biti riješena imovinsko-pravna pitanja prije izgradnje.

Mještani su tražili i izgradnju puta pored kolektora.

 

Izvor: Gradski.me

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto