Politika

Ministrima i poslanicima plate rastu za čak 600 eura

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.

Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.

Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa „Evropa sad 2“, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.

Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).

Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…

Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.

Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.

Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.

U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.

Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.

Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.

Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…

„Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade“, navodi se u izmijenjenom članu 27.

Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

„S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore“, navodi se u obrazloženju zakona.

I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije

Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.

Izvor: Dan

Sledeće

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Ne propustite

Kaluđerović: Pozdravljam mjere protiv monopola

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović o gradnji kolektora u Botunu: Nećemo ići silom na taj narod

Tokom prvih 100 dana bilo je toliko problema, nejasnoća, neadekvatnih zakonskih rješenja potrebama modernog grada, da mogu reći da je svaki dan za mene bi dio test fizičke i mentalne snage, saopštio je Saša Mujović, gradonačelik Podgorice, na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradske uprave.

On se osvrnuo i na pitanje kolektora u Botunu.

,,Ovo je najveći izazov gradske administracije i u rješavanje smo krenuli od prvog dana. Mislim da sam projekat nije dobro sa mještanima iskomuniciran, jer nije na pravi način odgovoreno na sumnje na koje su isticali. Obavezao sam se da uradim sve da se ovo pitanje riješi i da se pronađe eventualno alternativna lokacija. Na sastanku sa KWF bankom mi je predočeno da nije poželjno mijenjati lokaciju. Ako bi se promijenila lokacija postoji mogućnost da nas turska kompanija Kuzu grup, koja je nabavila opremu, tuži. Od strane Agencije za zaštitu životne sredine urađena je procjena i sada je taj dokument u dvorištu Vodovoda, odnosno Vodovod je taj koji treba da odagna sve sumnje i komentare u narednih 90 dana da li je to postrojenje štetno i u kojoj mjeri. Kakav će biti finalni izvještaj biti ostaje da vidimo. Nećemo ići silom na taj narod“, rekao je Mujović.

On je naveo da razmatraju mogućnost još jedne nove lokacije za izmještanje postrojenja ali nije želio da otkrije detalje poručujući da će u dogledno vrijeme govoriti o tome.

Politika

Knežević: Počeo lov na Srbe

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da da mafija i pojedini političari ne žele stabilnu Crnu Goru i da koriste priliku da destabilizuju pojedine opštine, aludirajući na sinoćnja dešavanja u Nikšiću kada su zapaljena dva automobila BiH registarskih oznaka, a kamenovano vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Mandić je na pres konferenciji pozvao policiju i tužilaštvo da brzo reaguju i dodao da ne misli da će „mafija stati na ovome“.

Poručio je da će koalicija koju predvodi Marko Kovačević ubjedljivo pobijediti, i naveo da će to biti najjača lista.

„To je ono što žulja sve. Pozivam tužilaštvo i policiju jer ne mislim da će mafija stati na ovome i potrebna nam je brza reakcija. Mislimo da je Nikšić veliki izazov za naše bezbjednosne službe. Dobili smo informacije da isti onaj koji je 2021. planirao da daje novac da se pale auta i danas radi iste stvari. Ako neko pali vozila to treba da bude prioritet u radu tužilaštva „, istakao je Mandić, prenosi portal RTCG.

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević kazao je da je gradonačelnik Trebinja bio gost na njihovom predizbornom skupu, kada mu je kamenovan automobil.

„Nemile scene nakon skupa u Nikšiću. Kamenovan auto gradonačelnika Trebinja koji je bio gost na skupu. Ubrzo dobili informaciju da su još dva vozila takođe kamenovana, slomljena stakla a imali smo i pokušaj spaljivanja vozila. Vatrogasna služba je brzo reagovala. U pitanju je organizovana akcija od DPS-a i kriminalnih struktura“, istakao je Kovačević.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je sinoć zvanično počeo lov na Srbe iz Hercegovine, Zete, Podgorice, Crne Gore po, kako je rekao, jasnom obrascu koji je Đukanović saopštavao.

„A sve je dobilo kulminaciju nakon što je Andrija Nikolić predao spisak ljudi koji su navodno upisani u biračke spiskove Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, dodao je Knežević, prenosi RTCG.

Politika

Nikolić predao spisak duplih birača

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kao što je i najavio, danas je, u svojstvu građanina, Područnoj jedinici MUP-a u Nikšiću, predao spisak od 206 lica, za koje osnovano sumnja, da se nalaze u biračkom spisku Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.

„Očekujemo od nadležnih državnih organa, da u najhitnijem roku sprovedu istragu i da nas o tome detaljno obavijeste. Takođe, želim ovom prilikom da kažem da je MUP nakon izjave koju smo dali, bio u obavezi da, kao nadležni organ koji prati birački spisak, po službenoj dužnosti preuzme određene radnje, i provjeri navode o tome da u biračkom spisku Nikšić, imamo nelegalno upisana lica, koja po tom osnovu, i nelegalno ostvaruju biračko pravo. Međutim, umjesto toga, dobili smo prvu reakciju MUP-a, koja je bila više političko istrčavanje, nego odgovoran odgovor nadležne institucije, zadužene za praćenje i kontrolu biračkog spiska. MUP je nadležni državni organ, koji je zadužen da prati birački spisak, a ne da daje političke kvalifikacije o navodima koji su izneseni bez prethodne provjere. U tome je suština, a kao odgovorni ljudi, želimo da vjerujemo da će institucije države Crne Gore, ipak ovoga puta dati određeni doprinos u tom pravcu. U svakom slučaju, još jednom apelujemo na sve koji ne žive u Nikšiću, i ne žive u Crnoj Gori da tog dana ostanu svojim kućama, i da ostave Nikšićanima da odlučuju o svojoj sudbini“, konstatovao je između ostalog Andija Nikolić.

Kako ocjenjuje šef kluba poslanika DPS-a, ovo nije i konačan broj duplih birača.

Na pitanje, da li mu je poznato kada su te osobe upisane u birački spisak, Nikolić je odgovorio:

„Nemam pouzdanu informaciju, kada su birači upisani, Smatam i da taj, podatak nije relevantan, u ovom trenutku. Ono što je relevantno sada, i ono što treba da zabrine svakog građanina je da li postoje lica u biračkom spisku, koja su nelegalno upisana. A to znači, da po tom osnovu imaju dva mjesta prebivališta. Ne možete imati dva mjesta prebivališta, i ne možete glasati u dvije različite države po tom osnovu. To je ono što je za nas u ovom trenutku presudno važno i zbog toga smo pokrenuli ovu inicijativu“, zaključio je šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić.