Politika

Ministrima i poslanicima plate rastu za čak 600 eura

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.

Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.

Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa “Evropa sad 2”, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.

Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).

Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…

Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.

Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.

Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.

U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.

Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.

Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.

Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…

“Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade”, navodi se u izmijenjenom članu 27.

Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

“S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore”, navodi se u obrazloženju zakona.

I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije

Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.

Izvor: Dan

Sledeće

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Ne propustite

Kaluđerović: Pozdravljam mjere protiv monopola

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović vratio službeno vozilo: Sve završavam svojim kolima

Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović, vratio je krajem novembra parlamentu službeni automobil koji je koristio.

“Vijestima” su to potvrdili Skupština i Pejović.

On je listu kazao da je to učinio jer, kako tvrdi, sve službene obaveze može obavljati koristeći privatni automobil.

“To nije nešto što odstupa od praksi koje su svojstvene zemljama Evropske unije, a takođe je jako važno da imamo racionalan pristup prema državnim resursima”, poručio je Pejović, dodajući da nije prvi poslanik najjače vladajuće partije koji je to uradio, odnosno da je, kako je naveo, nekoliko funkcionera PES-a odbilo da koristi službena vozila koja su im bila na raspolaganju.

Iz parlamenta su “Vijestima” rekli da je Pejović razdužio vozilo 25. novembra, te da klub poslanika PES-a nije zaduživao auto za svoje potrebe.

Prema skupštinskom pravilniku o korišćenju službenih vozila, njih stalno mogu upotrebljavati potpredsjednik najvišeg zakonodavnog doma, lice koje odredi šef poslaničkog kluba (za potrebe kluba), predsjednik radnog tijela parlamenta, generalni sekretar, njegov zamjenik i pomoćnik, šef kabineta predsjednika Skupštine, te šef obezbjeđenja prvog čovjeka zakonodavnog doma.

Izvor: Vijesti

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”, kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”, kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”, navodi se u saopštenju.

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436 eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.