Politika
Ministrima i poslanicima plate rastu za čak 600 eura
Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.
Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.
Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa “Evropa sad 2”, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.
Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).
Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…
Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.
Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.
Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.
U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.
Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.
Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.
Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…
“Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade”, navodi se u izmijenjenom članu 27.
Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.
Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
“S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore”, navodi se u obrazloženju zakona.
I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije
Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.
Izvor: Dan
Politika
Knežević: Niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu za interpelaciju o radu Ibrahimovića
Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu te partije za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
Knežević je inicijativu najavio ranije ovog mjeseca, nakon odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje proslavi “Oluje” u Hrvatskoj.
“Ja ću sada da vam pročitam interpretaciju koju smo ponudili predstavnicima parlamentarne većine, jer su se odmah oglasili na Fejsbuku i Instagramu i rekli ‘ne u moje ime’,” kazao je Knežević na konferenciji za medije u Skupštini.
“U pogromu je protjerano 250.000 Srba, što predstavlja jedno od najvećih etničkih čišćenja u Evropi. Ministarstvo vanjskih poslova je potvrdilo da mu je cilj antisrpsko delovanje, pogoršavanje odnosa sa Srbijom. Isti resor je odlučio da isplati 17 miliona tzv. logorašima u Morinju, bez traženja reciprociteta za zarobljene u Lori. U Morinju i dalje stoji ploča. Ako tome dodamo spremnost države da preda ‘Jadran’, ali i dio teritorije na Prevlaci, razlozi ove interpelacije su neupitni. Predlažemo da se Ibrahimović, kao najodgovornija ličnost, smijeni”, kazao je Knežević.
Rekao je da su dokument potpisali poslanici DNP-a, a da je juče ponuđen “svim poslanicima vlasti koji su poručili na Fejsbuku ‘ne u moje ime’.”
“Ja sam najavio interpelaciju, očekujući da će od ‘lajka’ preći na potpis, pokazujući da zaista ne misle tako. Nadao sam se da će, kad su prebrojali ‘lajkove’, izvršiti pritisak na kolege. Ono što se desilo u Kninu 5. avgusta je samo kulminacija. Crna Gora se, još jednom, nepotpisivanjem ove interpelacije, samopotvrdila u izdaji i da spoljnu politiku vodi Ranko Krivokapić. Od ‘lajka’ do ‘lajka’, kukala mi majka. Ovdje se politika svela na ‘lajkove’ i filtere. Mi samo danas konstatujemo da je sve ono što je rekao DNP potvrđeno kroz odbijanje potpisivanja ove peticije. Demokratska narodna partija je ostala jedini i suštinski zastupnik interesa srpskog i crnogorskog naroda koji ne pristaje na veleizdajničku politiku”, ocijenio je lider te partije.
Kazao je da čestitaju Ibrahimoviću, koji je i dalje u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista u Bijelom Polju, i “Ranku Krivokapiću koji trasira put ove Vlade.”
“Interpelaciju, od ovih velepatriota, nije želio da potpiše niko i pozivam ih da skinu one objave sa Fejsbuka i Instagrama”, rekao je Knežević.
Na pitanje novinara da li je ponuđena interpelacija jednom od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predsjedniku parlamenta i Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i šta se dešava sa koalicijom, Knežević je odgovorio da je dokument ponuđen toj partiji, ali da nisu potpisali, te da su u koaliciji u opštinama gdje čine vlast, ali ne u Podgorici.
Politika
Kaluđerović: Glasaću za smjenu Ibrahimovića, ne podržavam tekst inicijative Kneževića
Potpredsjednica i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović rekla je da se u tekstu inicijative za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića “targetira čitava Vlada”, poručivši da takav tekst dokumenta nema njenu podršku, ali je najavila da će glasati za njegovu smjenu.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević najavio je ranije ovog mjeseca pokretanje inicijative za interpelaciju o radu Ibrahimovića.
Poslanica Kaluđerović je pojasnila je da su, umjesto konkretnih činjenica u vezi sa prisustvom diplomatskog predstavnika Crne Gore obilježavanju operacije “Oluja”, u tekst “dodati neprovjereni navodi” da će Vlada predati Hrvatskoj jedrenjak “Jadran” i Prevlaku.
“Najavila sam podršku interpelaciji o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog odluke da diplomatski predstavnik Crne Gore prisustvuje obilježavanju zločinačke operacije ‘Oluja’ u Hrvatskoj, kao i zbog ranijih odluka Ministarstva vanjskih poslova za koje smatram da su bile na štetu interesa države i srpskog naroda u Crnoj Gori. Međutim, u tekstu ove inicijative, umjesto odgovornosti Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ibrahimovića, targetira se i čitava Vlada Crne Gore kroz navode o predaji školskog broda ‘Jadran’ Hrvatskoj i pitanju Prevlake”, piše u saopštenju.
Zato se, kako je kazala, opravdano postavlja pitanje da li je takvo koncipiranje te interpelacije bila svjesna namjera autora, kako bi izostali potpisi poslanika vlasti “ili je u pitanju drugačiji pristup – svakako ima legitimno pravo na to”.
“Ja sigurno neću biti Ranko Krivokapić koji sa pozicije savjetnika podriva 44. Vladu, baš kao što je radio i sa 43. Vladom. Ja nisam neko ko jedno misli, drugo priča, a treće radi. Tu političku ‘vještinu’ ostavljam drugima”, istakla je ona.
Rekla je da će, ukoliko se “svi budemo držali date riječi, što znači da se inicijator drži konkretnog slučaja”, onda, kako je i najavila, “sa zadovoljstvom staviti svoj potpis na tu inicijativu”.
“Ukoliko, međutim, tekst interpelacije bude suprotan od najavljenog – onda je jasno da takva inicijativa, koja targetira čitavu Vladu Crne Gore, ne zaslužuje moju podršku. To, svakako, ne mijenja moj stav o radu ministra Ibrahimovića i na Skupštini Crne Gore glasaću za njegovu smjenu”, piše u saopštenju.
Politika
Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.
Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.
“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.
Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.
“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.
Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.
-
Zeta18 сати ranijePrvo vozilo za obavljanje javnog prevoza u Zeti: Novim autobusom od Mataguža do Cijevne
-
Hronika2 дана ranijeTaksista vozio drogiran
-
Politika4 дана ranijeDa li je Milan Knežević bio vojnik?
-
Hronika1 дан ranijeČetiri osobe procesuirane zbog postavljanja albanske zastave na policijsko vozilo u Tuzima
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska
-
Zeta3 дана ranijeZetaCast: Bobana Krstović o rukometu i trenerskom pozivu
-
Priroda i društvo1 дан ranijeBazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije
-
Politika14 сати ranijeKaluđerović: Glasaću za smjenu Ibrahimovića, ne podržavam tekst inicijative Kneževića


You must be logged in to post a comment Login