Priroda i društvo

Tužilaštvo Crne Gore utvrdilo krivično delo, ali epilog afere Abu Dabi fond još se čeka

Gdje je završilo 23 miliona dolara kredita podeljenih iz Abu Dabi fonda još nije utvrđeno.

Predmet je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) još od 2019, gde je utvrđeno postojanje krivičnog dela u finansijskoj šemi projekata, ali se epilog afere i dalje čeka.

U NVO Akcija za socijalnu pravdu upozoravaju da bi na teret građana uskoro moglo da padne plaćanje milionske garancije date za ove kredite, jer korisnici zajma ne izmiruju svoje obaveze redovno. Zato apeluju na SDT da što pre da utvrdi šta je sa garancijom koju je država dala za kreditiranje iz Abu Dabi fonda.

Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorskih poljoprivrednika u iznosu od 50 miliona dolara u junu 2015. u Abu Dabiju potpisali su nekadašnji ministar poljoprivrede, a sadašnji poslanik DPS Petar Ivanović i Zoran Vukčević ispred Investiconog razvojnog fonda. Dvojica funkcionera saslušavana su zbog sumnje da su zloupotrebila službeni položaj i da su dozvolila nenamensku raspodelu i trošenje novca.

Kako ističu u ASP, prema poslednjim informacijama, šest krajnjih korisnika sredstava sa kojima je Ministarstvo poljoprivrede zaključilo ugovore o kreditu ne izmiruje višemilionske obaveze. Postoji ozbiljan rizik da kreditor aktivira jednokratnu naplatu celokupnog neotplaćenog iznosa kredita, plus kamatu.

– SDT bi moralo posebno da utvrdi šta se dogodilo sa garancijom, odnosno da li je tadašnji ministar finansija Radoje Žugić uklonio, ili je, kako tvrdi u javnim istupima, nije potpisao, što je svakako kršenje zakona i polje potencijalne krivične odgovornosti. Pitanje je zašto Centralna banka, a kroz nadzor Prve banke, nije kontrolisala zakonitost otvorenog računa, kao i namensko korišćenje odobrenih pojedinačnih kredita. U vezi sa indicijama o nezakonito otvorenom računu u Prvoj banci, ako ih potvrdi tužilaštvo, to će značiti da je banci u vlasništvu Aca Đukanovića omogućeno da nezakonito zaradi od bankarskih transakcija u vezi sa ovim kreditnim aranžmanom, pa bi država tada trebalo da razmotri pravne mehanizme za povraćaj nezakonito zarađenog – navode u NVO.

Kažu da je posao oko Abu Dabi fonda završio u SDT jer je prethodna vlada ukazala na niz zloupotreba u njegovoj realizaciji kroz dodelu pojedinačnih kredita bez dovoljnog obezbeđenja i kasnije nenamensko trošenje, te iznela navode o nezakonitom otvaranju računa kod Prve banke u toku Ivanovićevog upravljanja Ministarstvom poljoprivrede.

Prema podacima Kancelarije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zasada se samo zna da su potraživanja države od pet firmi koje nisu vratile kredite iz Abu Dabi fonda sigurno veća deset miliona evra bez uračunatih kamata. sa njima je prethodno raskinut ugovor i pokrenut postupak prinudne naplate. Reč je, navode, o kompanijama – „Vektra Jakić“ iz Pljevalja, „HM Durmitor“, „IM Gradina“ iz Rožaja, EKO Per iz Šavnika i Milk Kraft Leće iz Bijelog Polja

Sledeće

Upravni sud: Tendenciozno smještanje presuda u političke izjave

Ne propustite

Sjutra protest policije: Traže prijem kod Abazovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.