Politika
Godišnjicu Vlade Crne Gore obilježile političke tenzije i ekonomske reforme
Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).
Političke tenzije i podjele
Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.
Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu
Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.
Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.
Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)
U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.
Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“
Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.
Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.
Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.
Politika
Knežević: Niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu za interpelaciju o radu Ibrahimovića
Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu te partije za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
Knežević je inicijativu najavio ranije ovog mjeseca, nakon odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje proslavi “Oluje” u Hrvatskoj.
“Ja ću sada da vam pročitam interpretaciju koju smo ponudili predstavnicima parlamentarne većine, jer su se odmah oglasili na Fejsbuku i Instagramu i rekli ‘ne u moje ime’,” kazao je Knežević na konferenciji za medije u Skupštini.
“U pogromu je protjerano 250.000 Srba, što predstavlja jedno od najvećih etničkih čišćenja u Evropi. Ministarstvo vanjskih poslova je potvrdilo da mu je cilj antisrpsko delovanje, pogoršavanje odnosa sa Srbijom. Isti resor je odlučio da isplati 17 miliona tzv. logorašima u Morinju, bez traženja reciprociteta za zarobljene u Lori. U Morinju i dalje stoji ploča. Ako tome dodamo spremnost države da preda ‘Jadran’, ali i dio teritorije na Prevlaci, razlozi ove interpelacije su neupitni. Predlažemo da se Ibrahimović, kao najodgovornija ličnost, smijeni”, kazao je Knežević.
Rekao je da su dokument potpisali poslanici DNP-a, a da je juče ponuđen “svim poslanicima vlasti koji su poručili na Fejsbuku ‘ne u moje ime’.”
“Ja sam najavio interpelaciju, očekujući da će od ‘lajka’ preći na potpis, pokazujući da zaista ne misle tako. Nadao sam se da će, kad su prebrojali ‘lajkove’, izvršiti pritisak na kolege. Ono što se desilo u Kninu 5. avgusta je samo kulminacija. Crna Gora se, još jednom, nepotpisivanjem ove interpelacije, samopotvrdila u izdaji i da spoljnu politiku vodi Ranko Krivokapić. Od ‘lajka’ do ‘lajka’, kukala mi majka. Ovdje se politika svela na ‘lajkove’ i filtere. Mi samo danas konstatujemo da je sve ono što je rekao DNP potvrđeno kroz odbijanje potpisivanja ove peticije. Demokratska narodna partija je ostala jedini i suštinski zastupnik interesa srpskog i crnogorskog naroda koji ne pristaje na veleizdajničku politiku”, ocijenio je lider te partije.
Kazao je da čestitaju Ibrahimoviću, koji je i dalje u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista u Bijelom Polju, i “Ranku Krivokapiću koji trasira put ove Vlade.”
“Interpelaciju, od ovih velepatriota, nije želio da potpiše niko i pozivam ih da skinu one objave sa Fejsbuka i Instagrama”, rekao je Knežević.
Na pitanje novinara da li je ponuđena interpelacija jednom od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predsjedniku parlamenta i Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i šta se dešava sa koalicijom, Knežević je odgovorio da je dokument ponuđen toj partiji, ali da nisu potpisali, te da su u koaliciji u opštinama gdje čine vlast, ali ne u Podgorici.
Politika
Kaluđerović: Glasaću za smjenu Ibrahimovića, ne podržavam tekst inicijative Kneževića
Potpredsjednica i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović rekla je da se u tekstu inicijative za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića “targetira čitava Vlada”, poručivši da takav tekst dokumenta nema njenu podršku, ali je najavila da će glasati za njegovu smjenu.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević najavio je ranije ovog mjeseca pokretanje inicijative za interpelaciju o radu Ibrahimovića.
Poslanica Kaluđerović je pojasnila je da su, umjesto konkretnih činjenica u vezi sa prisustvom diplomatskog predstavnika Crne Gore obilježavanju operacije “Oluja”, u tekst “dodati neprovjereni navodi” da će Vlada predati Hrvatskoj jedrenjak “Jadran” i Prevlaku.
“Najavila sam podršku interpelaciji o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog odluke da diplomatski predstavnik Crne Gore prisustvuje obilježavanju zločinačke operacije ‘Oluja’ u Hrvatskoj, kao i zbog ranijih odluka Ministarstva vanjskih poslova za koje smatram da su bile na štetu interesa države i srpskog naroda u Crnoj Gori. Međutim, u tekstu ove inicijative, umjesto odgovornosti Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ibrahimovića, targetira se i čitava Vlada Crne Gore kroz navode o predaji školskog broda ‘Jadran’ Hrvatskoj i pitanju Prevlake”, piše u saopštenju.
Zato se, kako je kazala, opravdano postavlja pitanje da li je takvo koncipiranje te interpelacije bila svjesna namjera autora, kako bi izostali potpisi poslanika vlasti “ili je u pitanju drugačiji pristup – svakako ima legitimno pravo na to”.
“Ja sigurno neću biti Ranko Krivokapić koji sa pozicije savjetnika podriva 44. Vladu, baš kao što je radio i sa 43. Vladom. Ja nisam neko ko jedno misli, drugo priča, a treće radi. Tu političku ‘vještinu’ ostavljam drugima”, istakla je ona.
Rekla je da će, ukoliko se “svi budemo držali date riječi, što znači da se inicijator drži konkretnog slučaja”, onda, kako je i najavila, “sa zadovoljstvom staviti svoj potpis na tu inicijativu”.
“Ukoliko, međutim, tekst interpelacije bude suprotan od najavljenog – onda je jasno da takva inicijativa, koja targetira čitavu Vladu Crne Gore, ne zaslužuje moju podršku. To, svakako, ne mijenja moj stav o radu ministra Ibrahimovića i na Skupštini Crne Gore glasaću za njegovu smjenu”, piše u saopštenju.
Politika
Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.
Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.
“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.
Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.
“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.
Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.
-
Zeta5 сати ranijePrvo vozilo za obavljanje javnog prevoza u Zeti: Novim autobusom od Mataguža do Cijevne
-
Hronika1 дан ranijeTaksista vozio drogiran
-
Politika3 дана ranijeDa li je Milan Knežević bio vojnik?
-
Hronika22 сата ranijeČetiri osobe procesuirane zbog postavljanja albanske zastave na policijsko vozilo u Tuzima
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska
-
Zeta2 дана ranijeZetaCast: Bobana Krstović o rukometu i trenerskom pozivu
-
Priroda i društvo21 сат ranijeBazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije
-
Priroda i društvo3 дана ranijePodrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo


You must be logged in to post a comment Login