Politika

Godišnjicu Vlade Crne Gore obilježile političke tenzije i ekonomske reforme

Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).

Političke tenzije i podjele

Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.

Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.

Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu

Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.

Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.

Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)

U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.

Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“

Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.

Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.

Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.

Sledeće

Pejović: 112,6 miliona eura za modernizaciju pruge Bar–Golubovci

Ne propustite

Spajić: Nikome neću dozvoliti da ugrozi evropski put

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, a to je evropska Crna Gora

Premijer Crne Gore Milojko Spajić povodom Dana nezavisnosti poručio je večeras na svečanosti u Šipčaniku da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare. On je kazao da članstvo u Evropskoj uniji nije želja Brisela, već prirodan put zemlje u kojoj ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije. “Ovo je naša bitka za evropsku Crnu Goru i pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i sve druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić. Evropska komesarka Marta Kos kazala je da je mjesto Crne Gore u Evropskoj uniji sve izvjesnije i da će naredna poglavlja zajedničke evropske istorije biti pisana zajedno.

U Vinogradu „13. jul Plantaže“ (kod Vinskog podruma Šipčanik) večeras se održava svečanost povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare.

„Ta misao savršeno oslikava sadašnji trenutak. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi. Ideju čijem ostvarenju nikada nijesmo bili bliži, a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu“, rekao je Spajić.

Spajić je kazao da je referendum 2006. godine o statusu Crne Gore bio veliki, ali tek prvi korak u izgradnji naše države.

“Iz dana u dan, odlučnom politikom konstantno jačamo temelje naše nezavisnosti na svim poljima.
Da bi bilo koja mala država bila vječna, mora biti izvrsna, a to nije moguće bez izvrsnih ljudi koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju iskustvo vrijedno poštovanja”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, sve to omogućava vizija evropske Crne Gore, u kojoj, kako je kazao, ne gubimo sebe i svoju posebnost, već joj dodjeljujemo novu dimenziju kroz formalno članstvo u društvu najboljih.

“Ovaj put nije jednosmjerna ulica i nije želja Brisela, već njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih naših gradova, u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije”, rekao je Spajić.

On je istakao da Evropa nije politički cilj niti željena destinacija, ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti – država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo.

“Trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore jeste to što se u njoj lijepo živi, a živjeće se još ljepše. I ne možemo više govoriti o bilo kom obliku diskriminacije. S druge strane, moramo poštovati različita mišljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas, jer ovo je dom svih nas. Ono što mora da bude konstanta jeste poštovanje svoje zemlje, koje je, siguran sam, veće nego ikada u posljednjih dvadeset godina”, rekao je Spajić.

Kazao je da vjeruje u Crnu Goru.

“Vjerujem u ljude koiji svakog jutra ustaju, odlaze na posao i rade ga pošteno u one koje čuvaju porodicu kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu”, rekao je Spajić.

On je kazao da je istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila da vodi svoje bitke.

“Ovo je naša, bitka za evropsku Crnu Goru za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić.

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.