Politika

Godišnjicu Vlade Crne Gore obilježile političke tenzije i ekonomske reforme

Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).

Političke tenzije i podjele

Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.

Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.

Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu

Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.

Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.

Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)

U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.

Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“

Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.

Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.

Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.

Sledeće

Pejović: 112,6 miliona eura za modernizaciju pruge Bar–Golubovci

Ne propustite

Spajić: Nikome neću dozvoliti da ugrozi evropski put

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Mogu nam remetiti ritam, ali kolektor ćemo izgraditi

Zastoj radova na najvažnijem gradskom projektu nije poželjan, ali poštovaćemo zakon i u najkraćem roku ispraviti trivijalne propuste, saopštio je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, komentarišući pečaćenje gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Gradilište kolektora prije dva dana je zapečatio urbanističko -građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine jer je tokom kontrole utvrdio administartivne nedostatke – na elaboratu nedostaje potpis, na svim stranicama projekta fali potpis firme koja ga je radila… Inspekcijski nadzor urađen je po zahtjevu Opštine Zeta.

Gradonačelnik Mujović kaže da se trudi da se ne miješa u rad bilo kog organa koji nema dodira sa njegovim ingerencijama.

“Postrojenje nema alternativu. Problemi se mogu javljati, mogu nam remetiti ritam, ali dan prije ili dan kasnije postrojenje ćemo izgraditi”, poručio je Mujović.

Urbanističko-građevinski inspektor inače, tokom kontrole nije ostavio rok u kojem investitori, Glavni grad i Vodovod, bi otklonili nepravilnosti već je odmah stavio traku o zabarani gradnje. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, očekuju da će gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu brzo biti u funkciji.

U zapisniku o inspekcijskom pregledu konstatovano je da im je na uvid data štampana verzija revidovanog glavnog projekta na engleskom jeziku koji nije ovjeren pečatom pa zbog toga, kako je naznačio inspektor, nije moguće izvršiti upoređivanje stvarnog stanja radova. Inspektor ukazuje da za firmu Fichtner GmbH & Co koja je na gradilišnoj tabli naznačena kao stručni nadzor nije dat dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti stručnog nadzora u skladu sa Zakonom o izgradnji. Ukazano je da su investitor i sručni nadzor u obavezi dostaviti validan dokaz o ispunjenosti vršenja stručnog nazdora nad građenjem objekta po izdatoj građevinskoj dozvoli i u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata.

Politika

(VIDEO) DNP otkazuje podršku Vladi i Mujoviću, sa Mandićem o budućnosti koalicije ZBCG

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da ta stranka otkazuje podršku Vladi premijera Milojka Spajića, a otkazuje se i podrška vlasti u Podgorici, koju predvodi gradonačelnik Saša Mujović. Potvrđena je ranija najava da će predstavnici te stranke u Vladi, Milun Zogović i Maja Vukićević, podnijeti ostavke na funkcije u izvršnoj vlasti i dostaviti ih parlamentu. Knežević je najavio da će razgovarati uskoro i sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

Klub poslanika DNP će predati u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona i državljanstvu, kao i predlog zakona o državnim simbolima, kojima će se istorijska trobojka normirati kao narodna zastava”, najavio je Knežević.

Kako je poručio, u DNP-u nijesmo izdali nijedan princip.

“Mi smo od Spajića tražili da njegov kabinet podnese ovu inicijativu Skupštini Crne Gore. Spajić ni to nije želio da uradi i jasno nam je poslao poruku da ne želi DNP u Vladi. Mi smo je prihvatili i jednoglasno donijeli odluku da otkazemo podršku”, rekao je Knežević.

Izrazio je spremnost da DNP učestvuje u radu radne grupa u parlamentu koja će se baviti ovim pitanjima.

Kako je rekao, pokušaj da se kroz navodnu ličnu, a ne institucionalnu saglasnost, sva ova pitanja prevedu u skupštinske radne grupe, jer je svima jasno da nikad ne bi došlo do konsenzusa svih političkih činilaca oko ovih pitanja, u stvari je eutanazija lingvističke većine i opravdanih zahtjeva srpskog naroda i svih građana koji su se na posljednjem popisu izjasnili da govore srpskim jezikom.

“DNP ostaje dosljedna izbornoj volji naših članova, simpatizera i svih koji su nas podržavali sve ovo vrijeme. Nismo izdali nijedan princip, niti smo se zbog funkcija odrekli naše ideologije, i dokazali smo da je data riječ obaveza i norma koju su devalvirali drugi, a DNP je sačuvao”, kaže Knežević.

“Funkcije po dubini su postavljene po profesionalizmu i meritokratiji, neka Milojko Spajić vidi šta će sa njima”, kazao je Knežević.

On je podsjetio da DNP i Nova srpska demokratija čine savez “Za budućnost Crne Gore”.

“Odnosi sa Mandićem će biti prijateljski, ali zadužen sam da razgovaram sa Mandićem o budućnosti koalicije. Malo je neobično da dio koalicije bude u Vladi a dio ne”, kazao je Knežević.

Naglasio je da će DNP nastupati kao opozicija i u Glavnom gradu i u Skupštini Crne Gore.

Pojasnio je da je odluka da se otkaže podrška premijeru i Vladi donijeta jednoglasno.

Knežević navodi da je pitanje i zašto nije smijenjen direktor policije, nakon bjekstva okrivljenog šefa kriminalne grupe Miloša Medenice.

“Pitanje je gdje je bilo 620 policajaca kad je bježao sin Vesne Medenice. Na Dobrakovu sam juče pretresen i tražili su mi da otvorim gepek da vide vozim li Medenicu”, kazao je Knežević.

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije na kojoj su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na funkcije u izvršnoj vlasti, održana je danas u Podgorici.

Ispred prostorija DNP-a okupio se dio građana Zete, poručujući da su tu da podrže politiku čelnika stranke Milana Kneževića.

Njihov predstavnik Dimitrije Raičković rekao je novinarima ispred sjedišta DNP-a da su se okupili da daju podršku časnim i čestitim političarima, što je danas rijedak slučaj.

“Milan Knežević, Milun Zogović, Maja Vukićević su časni ljudi koji drže svoju riječ”, rekao je Raičković, tvrdeći da je danas u Crnoj Gori na sceni veliki kriminal.

On je rekao da nastavljaju borbu, protiv izgradnje postrojenja u Botunu.

“Na protestima smo, nastavljamo. Ako treba, 365 dana. Nas policija posebno drži, a Medenica je pobjegao. Da je Medenica bio iz Botuna, odavno bi bio uhapšen”, rekao je Raičković.

Knežević je kratko napustio sjednicu i zahvalio okupljenim građanima na dolasku.

“Mi držimo riječ, borićemo se za sve principe za koje smo se borili i do sad, uključujući i kolektor u Botunu. Nastavite borbu, a podršku ćete uvijek imati u DNP-u”, rekao je Knežević.

Politika

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Iz resora Slavena Radunovića tvrde da “građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata”

Urbanističko-građevinski inspektor konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti, a imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, rečeno je “Vijestima” u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

“Vijesti” su jutros pitale koji je to “najkraći mogući rok” koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom “Vodovodu i kanalizaciji” za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja “rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda”.

Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića kažu da “građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata”.

” … U skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata. Tako je i u slučaju PPOV u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji”, poručili su iz tog resora.

Nisu odgovorili na pitanja da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio “posebno oštar” u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom (DNP).

“Vijesti” su sinoć objavile da je gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom selu Botun juče popodne zapečatio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Redakciji je ranije rečeno da je riječ o “sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti”.

Postupajući inspektor je u nalazu, pored ostalog, kao nedostatak konstatovao da mu nije dat dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti stručnog nadzora.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog “Vodovoda i kanalizacije” Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu “protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola”.