Politika

Godišnjicu Vlade Crne Gore obilježile političke tenzije i ekonomske reforme

Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).

Političke tenzije i podjele

Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.

Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.

Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu

Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.

Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.

Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)

U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.

Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“

Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.

Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.

Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.

Sledeće

Pejović: 112,6 miliona eura za modernizaciju pruge Bar–Golubovci

Ne propustite

Spajić: Nikome neću dozvoliti da ugrozi evropski put

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović o gradnji kolektora u Botunu: Nećemo ići silom na taj narod

Tokom prvih 100 dana bilo je toliko problema, nejasnoća, neadekvatnih zakonskih rješenja potrebama modernog grada, da mogu reći da je svaki dan za mene bi dio test fizičke i mentalne snage, saopštio je Saša Mujović, gradonačelik Podgorice, na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradske uprave.

On se osvrnuo i na pitanje kolektora u Botunu.

,,Ovo je najveći izazov gradske administracije i u rješavanje smo krenuli od prvog dana. Mislim da sam projekat nije dobro sa mještanima iskomuniciran, jer nije na pravi način odgovoreno na sumnje na koje su isticali. Obavezao sam se da uradim sve da se ovo pitanje riješi i da se pronađe eventualno alternativna lokacija. Na sastanku sa KWF bankom mi je predočeno da nije poželjno mijenjati lokaciju. Ako bi se promijenila lokacija postoji mogućnost da nas turska kompanija Kuzu grup, koja je nabavila opremu, tuži. Od strane Agencije za zaštitu životne sredine urađena je procjena i sada je taj dokument u dvorištu Vodovoda, odnosno Vodovod je taj koji treba da odagna sve sumnje i komentare u narednih 90 dana da li je to postrojenje štetno i u kojoj mjeri. Kakav će biti finalni izvještaj biti ostaje da vidimo. Nećemo ići silom na taj narod“, rekao je Mujović.

On je naveo da razmatraju mogućnost još jedne nove lokacije za izmještanje postrojenja ali nije želio da otkrije detalje poručujući da će u dogledno vrijeme govoriti o tome.

Politika

Knežević: Počeo lov na Srbe

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da da mafija i pojedini političari ne žele stabilnu Crnu Goru i da koriste priliku da destabilizuju pojedine opštine, aludirajući na sinoćnja dešavanja u Nikšiću kada su zapaljena dva automobila BiH registarskih oznaka, a kamenovano vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Mandić je na pres konferenciji pozvao policiju i tužilaštvo da brzo reaguju i dodao da ne misli da će „mafija stati na ovome“.

Poručio je da će koalicija koju predvodi Marko Kovačević ubjedljivo pobijediti, i naveo da će to biti najjača lista.

„To je ono što žulja sve. Pozivam tužilaštvo i policiju jer ne mislim da će mafija stati na ovome i potrebna nam je brza reakcija. Mislimo da je Nikšić veliki izazov za naše bezbjednosne službe. Dobili smo informacije da isti onaj koji je 2021. planirao da daje novac da se pale auta i danas radi iste stvari. Ako neko pali vozila to treba da bude prioritet u radu tužilaštva „, istakao je Mandić, prenosi portal RTCG.

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević kazao je da je gradonačelnik Trebinja bio gost na njihovom predizbornom skupu, kada mu je kamenovan automobil.

„Nemile scene nakon skupa u Nikšiću. Kamenovan auto gradonačelnika Trebinja koji je bio gost na skupu. Ubrzo dobili informaciju da su još dva vozila takođe kamenovana, slomljena stakla a imali smo i pokušaj spaljivanja vozila. Vatrogasna služba je brzo reagovala. U pitanju je organizovana akcija od DPS-a i kriminalnih struktura“, istakao je Kovačević.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je sinoć zvanično počeo lov na Srbe iz Hercegovine, Zete, Podgorice, Crne Gore po, kako je rekao, jasnom obrascu koji je Đukanović saopštavao.

„A sve je dobilo kulminaciju nakon što je Andrija Nikolić predao spisak ljudi koji su navodno upisani u biračke spiskove Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, dodao je Knežević, prenosi RTCG.

Politika

Nikolić predao spisak duplih birača

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kao što je i najavio, danas je, u svojstvu građanina, Područnoj jedinici MUP-a u Nikšiću, predao spisak od 206 lica, za koje osnovano sumnja, da se nalaze u biračkom spisku Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.

„Očekujemo od nadležnih državnih organa, da u najhitnijem roku sprovedu istragu i da nas o tome detaljno obavijeste. Takođe, želim ovom prilikom da kažem da je MUP nakon izjave koju smo dali, bio u obavezi da, kao nadležni organ koji prati birački spisak, po službenoj dužnosti preuzme određene radnje, i provjeri navode o tome da u biračkom spisku Nikšić, imamo nelegalno upisana lica, koja po tom osnovu, i nelegalno ostvaruju biračko pravo. Međutim, umjesto toga, dobili smo prvu reakciju MUP-a, koja je bila više političko istrčavanje, nego odgovoran odgovor nadležne institucije, zadužene za praćenje i kontrolu biračkog spiska. MUP je nadležni državni organ, koji je zadužen da prati birački spisak, a ne da daje političke kvalifikacije o navodima koji su izneseni bez prethodne provjere. U tome je suština, a kao odgovorni ljudi, želimo da vjerujemo da će institucije države Crne Gore, ipak ovoga puta dati određeni doprinos u tom pravcu. U svakom slučaju, još jednom apelujemo na sve koji ne žive u Nikšiću, i ne žive u Crnoj Gori da tog dana ostanu svojim kućama, i da ostave Nikšićanima da odlučuju o svojoj sudbini“, konstatovao je između ostalog Andija Nikolić.

Kako ocjenjuje šef kluba poslanika DPS-a, ovo nije i konačan broj duplih birača.

Na pitanje, da li mu je poznato kada su te osobe upisane u birački spisak, Nikolić je odgovorio:

„Nemam pouzdanu informaciju, kada su birači upisani, Smatam i da taj, podatak nije relevantan, u ovom trenutku. Ono što je relevantno sada, i ono što treba da zabrine svakog građanina je da li postoje lica u biračkom spisku, koja su nelegalno upisana. A to znači, da po tom osnovu imaju dva mjesta prebivališta. Ne možete imati dva mjesta prebivališta, i ne možete glasati u dvije različite države po tom osnovu. To je ono što je za nas u ovom trenutku presudno važno i zbog toga smo pokrenuli ovu inicijativu“, zaključio je šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić.