Politika

Čarapić: Markovićeva stranka je projekat DPS-a

Odbijanje DPS-a da adresira činjenicu da je njihov donedavni potpredsjednik stranke i poslednji premijer iz njihovih redova osnovao sopstvenu stranku sačinjenu od velikog broja njihovih članova, te njihovo odbijanje da upravo to podvedu pod termin “prelijetanje” samo potvrđuje ono što skoro svako već zna – SEP je projekat DPS-a- saopštio poslanik PES Vasilije Čarapić.

Namjera je, kako je naveo, da zadrže njihove nezadovoljne birače.

“Dovoljno loše je to što je glas za SEP ujedno i glas za Duška Markovića, koji je sve sem zdravo krilo, dodajte na to da je to ujedno i glas za Jefta Erakovića, Peđu Boškovića, Miloša Nikolića, Veselina Veljovića, Mila Đukanovića i njima slične, i sve će vam biti jasno”, saopštio je on.

Čarapić tvrdi da je, ono što smeta DPS-u kod Pokreta Evropa sad – to što su pokret slobodnih, samostalnih i ostvarenih ljudi i što i dan danas oko sebe okupljamo kvalitetne članove koji ovom društvu donose dugo očekivani progres.

“Njima smeta što u svojim redovima nemaju ljude kakve u svom predsjedništvu i glavnom odboru ima PES, a naročito im smeta to što mi u svojoj ekspanziji i dalje dobijamo podršku kvalitetnih ljudi poput Saše Mujovića, Peđe Zenovića i Bojana Božovića. Da ih ovo frustrira svjedoče i njihovi napori da našim članovima nalijepe etiketu bivših DPS aktivista, te da marginalne kontakte koji su oni imali sa DPS-om, a koji su bili neizbježni budući da je DPS bio apsolutno prisutan u svakoj sferi društvenog života, predstave kao njihovu manu. Ako je nečija najveća mana to što je nekada pružio ruku i razgovarao sa nekim iz DPS-a, onda to više govori o tome koliko je loš DPS a ne onaj koji ga nije mogao promašiti ako je živio i radio u Crnoj Gori “, rekao je Čarapić.

Čarapić tvrdi da je teza koju je iznio Ivan Vuković, da je DPS nekome nešto dao ili da im je omogućio neki karijerni napredak je odraz njegove otuđenosti i elitizma ali i priznanje da je DPS stvarao partijsku državu.

“S druge strane, mi smatramo da je svaki čovjek slobodan da pravi svoje životne izbore i želimo da stvorimo društvo jednakih šansi u kom će trud i rad biti garant ličnog uspjeha. Najveći izazov nakon smjene DPS režima će biti demontiranje koncepta partijske države koji su oni uspostavili. Nije tajna da tu ima još puno posla, jer nisu svi ni sa druge strane kadri da se odlučno odreknu ovog nasleđa. Međutim, niko ne može da spori da je upravo PES svojim postupcima za kratko vrijeme dokazao da smo mi najveća nada u borbi protiv partijske države i od ove bitke nećemo odustati”, zaključio je Čarapić.

Sledeće

Milatović: Mandić namještao sam sebi poraz (?)

Ne propustite

Mandić sa Rodićem: Pronaći rješenje za Srbe na Kosovu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.