U Crnoj Gori je Dan žalosti zbog niza tragedija koje su se prethodnih dana dogodile.

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je 28. jul proglašen za Dan žalosti u Crnoj Gori.

On je u objavi na Instagramu napisao da je Dan žalosti proglašen u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.

“Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, rekao je Spajić.

U samo deset dana, od 16. do 26. jula, Crna Gora je ostala bez 12 života – u nizu incidenata koji uključuju nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune.

Najnoviji slučaj zabilježen je u Budvi, gdje su u dvostrukom ubistvu stradali otac i sin. Osumnjičeni je njihov brat i stric, S.S. (65), a motiv se, prema nezvaničnim informacijama, vezuje za porodičnu svađu oko prevoza putnika brodom.

U četvrtak je javnost ostala nijema kada su u Goliji, na oko 50 kilometara od Nikšića, pronađena tijela oca i kćerke. Riječ je o ubistvu i samoubistvu.

I niz nesrećnih slučajeva dodatno je povećao broj stradalih. Mladić iz Podgorice se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma. Ranije tog dana je u Đenovićima, poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći.

U Mojkovcu, su 22. jula, dva mladića iz mjesta Jakovići izgubila su život utapanjem u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Njihova tijela su uočena kako plutaju rijekom, a ekipe policije, Hitne pomoći i službi spasavanja odmah su upućene na teren.

Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije, S.P. (1957), koji je nakon udesa prebačen u barsku bolnicu, gdje je preminuo.

U Podgorici, 16. jula, u naselju Stara Varoš, teško je ranjen Igor Nedović, koji je potom preminuo u Kliničkom centru Crne Gore.

Samo dan kasnije, 17. jula, u Barseloni je ubijen Filip Knežević, čije se ubistvo povezuje sa nastavkom obračuna kotorskih kriminalnih klanova.

U pucnjavi u ulici Svetozara Markovića u Podgorici 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Iz policije je potvrđeno da je riječ o lakšim povredama, ali se okolnosti pucnjave još istražuju.

Napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića 18. jula dodatno je produbio osjećaj nesigurnosti. U napadu su, kako je ranije objavljeno, učestvovali Jovo, Bato i Vidak Mitrović. Jovanović se nakon hospitalizacije u KCCG vratio radnim obavezama.

Potresan je bio i slučaj iz Herceg Novog, gdje je 16-godišnji Harun Mekić brutalno pretučen i izboden nožem 19. jula ispred jedne diskoteke u Igalu. Prema riječima njegove majke, napad je izvršila grupa mladića iz Beograda. Život mu je, kako navodi, spašen zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugara.

Izvor: RTCG

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

• potpunu zabranu oglašavanja;
• zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
• strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
• poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

1. Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
2. Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
3. Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
4. Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.