fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Tema “Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane” okupila domaće i stručnjake iz regiona

Okrugli sto Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane, u organizaciji Biotehničkog fakulteta, okupio je preko 50 predstavnika akademske i naučne zajednice, državnih institucija, privrede i studenata, 26. juna u Rektoratu UCG. U radu okruglog stola, pored profesora sa Biotehničkog fakulteta (doc. dr Mirko Knežević, prof. dr Zoran Jovović i prof. dr Milan Marković), učešće su uzeli i eminentni stručnjaci iz okruženja: prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr Vladimir Crnojević sa instituta Biosense iz Novog Sada.

Dekanka Biotehničkog fakulteta, prof. dr Božidarka Marković istakla je da je ovaj okrugli sto dio cjelogodišnjeg programa obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, najveće akademske ustanove u državi, koja je nosilac visokog obrazovanja, nauke, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.

„Sa zadovoljstvom ističem da je Biotehnički fakultet, prije 50 godina organizovan kao Poljoprivredni institut, bio jedan od članica osnivača Univerziteta. I sve  vrijeme, od 1974. do danas radili smo, razvijali se sa Univerzitetom, jednom riječju živjeli život Univerziteta. 

Stoga smo sa posebnim senzibiltetom prihvatili poziv Univerziteta Crne Gore da u godini obilježavanja ovog veoma važnog jubileja jedan od okruglih stolova bude u organizaciji Biotehničkog fakulteta“, kazala je dekanka Marković.

Ovaj okrugli sto ima za cilj da iz ugla akademske i naučne zajednice ukažemo na neke važne izazove sa kojima se poljoprivreda i proizvodnja hrane već suočava ili će se u narednom periodu još snažnije suočiti, te da se razmotre mogućnosti odgovora ne te izazove. 

O poljoprivrednom zemljištu koje je osnovni resurs na kome počiva proizvodnja hrane, a sa kojim se često ne upravljamo na adekvatan  način govorio je doc. dr Mirko Knežević. On je ukazao da  bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema. Očuvanje zemljišta predstavlja ključ za sigurnost hrane i održivi razvoj, omogućavajući stabilne prinose i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije, te da je implementacija zakonskih regulativa i kontrola korišćenja zemljišta od suštinskog značaja.

Poseban izazov za poljoprivredu i proizvodnju hrane danas predstavljaju sve izraženije klimatske promjene, o čemu je govorio prof. dr Zoran Jovović. On je ukazao na vrlo nepovoljne trendove i prognoze u zagrijavanju, a koje su naročito nepovoljne za područje Zapadnog Balkana pa i Crne Gore. Po pitanju prilagođavanja on je istakao:  „Najveći uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu ostvarivaće će preko vode, pa će u budućem periodu navodnjavanje predstavljati jedan od ključnih mehanizama adaptacije kao i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera“. O uticaju stočarstva na klimatske promjene, ali i nepovoljnom efektu klimatskih promjena na stočarstvo, kao i mjerama ublažavanja govorila je prof. dr Božidarka Marković.

Izazovi sa kojima se suočava savremena zaštita bilja, posebno sa aspekta neophodnosti smanjenja upotrebe hemijskih sredstava, a u cilju zaštite zdravlja ljudi govorila je prof. dr Renata Bažok. Ona je naglasila: ’’Savremena zaštita bilja mora osigurati dovoljne količine sigurnih i zdravstveno ispravnih proizvoda koji ne sadrže ostatke opasnih aktivnih supstanci, a pri tom mora biti sigurna za životnu sredinu i za primjenitelja, odnosno mora biti održiva. Da bi se to postiglo potrebno je potpuno transformisati sisteme proizvodnje hrane i mobilizaciju svih resursa’’.

O primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi, koje su sve više ključ uspjeha, posebno u situaciji sve izraženijeg nedostatka radne snage i klimatskih promjena govorio je prof. dr Vladimir Crnojević. On je prezentovao brojne modele primjene digitalnih tehnologija u monitoringu meteoroloških parametara na njivama, kvaliteta zemljišta, stanja usjeva i dinamike rasta biljaka, kao i brojne servise elektronskog upravljanja bazama podataka u poljoprivredi neophodnih za realizaciju mjera agrarne politike.

Prof. dr Milan Marković je u svom osvrtu na karakteristike i razvojne potencijale crnogorske poljoprivrede naglasak dao na multifunkcionalnost POLJOPRIVREDE, kao  globalno prihvaćeni koncept njenog razvoja. On je, ukazao da glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz. Posebno je istakao ulogu države u kreiranju podsticajnog ekonomskog i pravnog okvira za razvoj poljoprivrede, usklađenog sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, kao i mjera agrarne politike za podršku poljoprivredi i zaključio: ’’EU postavlja jasna i stroga pravila za trošenje zajedničkog novca, a EU ne određuje niti nameće koncept i brzinu razvoja poljoprivrede’’.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Za danas i sjutra narandžasti meteoalarm

vrućine
Za cijelu teritoriju naše zemlje zbog visokih temperatura na snazi je narandžasti meteoalarm.

Ovo upozorenje od strane Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju raspisano je za danas i sjutra.

Kako je navedeno, temperatura vazduha dostizaće i do 39 stepeni.

Iz auto-moto saveza savjetuju vozače da zbog vrućina putuju u ranim jutarnjim satima.

Podsjećamo, domaći i regionalni mediji prije nekoliko dana najavili su da nas ponovo očekuje  tropski talas, na čijem će vrhuncu temperature dostizati i do 40 stepeni. Tako je za Hrvatsku proglašen danas crveni meteoalarm.

Continue Reading

Priroda i društvo

Porodici da preživi potrebne dvije plate

potrošačka korpa
Sindikalna potrošačka korpa koju je izračunala Unija slobodnih sindikata (USSCG) pokazuje da je četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno 1.870 eura, što su otprilike dvije prosječne plate u Crnoj Gori.

“U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno prvim kvartalom godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi pad u iznosu od 30 eura, odnosno 1,58 odsto. Od ukupno deset kategorija troškova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je pad u svega dvije kategorije, i to: trošak prehrambenih proizvoda – 3,31% i troškovi stanovanja i komunalija – 4,26%,” navode u saopštenju iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 131 namirnice u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, tj. nedostatka istih na rafovima posmatranih trgovinskih lanaca u momentu popisivanja cijena, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u drugom kvartalu godine iznosi 585 eura.

“Iznos ove kategorije troškova niži je za 20 eura u odnosu na prvi kvartal 2024. godine kada su isti iznosili 605 eura, čime bilježimo pad od 3,31%. Na pad troškova koja domaćinstvo imaju u cilju obezbjeđivanja osnovnih prehrambenih namirnica uticala je akcija ograničavanja marži koju je sprovela Vlada Crne Gore tokom aprila i maja tekuće godine. Ovom akcijom limitirane su cijene 43 proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, odnosno za 500 artikala, od kojih nešto preko 3/4 proizvoda ulazi u sastav SPK-a”, navode u saopštenju.

Dodaju da utvrđeni iznos od 585 eura predstavlja iznos koji je, kako navode, potreban četvoročlanoj porodici da zadovolji potrebe za hranom i pićem na mjesečnom nivou, odnosno da obezbijedi adekvatan unos kalorija za sva četiri člana domaćinstva koji imaju umjerenu fizičku aktivnost na dnevnom nivou (prosječan dnevni unos posmatranog četvoročlanog domaćinstva je 10.680 kcal, odnosno 2.670 kcal po članu).

Continue Reading

Priroda i društvo

Monstat: U Tivtu i Zeti prosječne plate preko 900 eura

monstat

Prosječna zarada u maju ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 832 eura, saopšteno je iz Uprave za statistiku MONSTAT. Najveća prosječna zarada u maju bila je Tivtu i iznosila 962 eura i Zeti 904 eura, a najmanja u Petnjici 710 i Tuzima 696 eura.

Od 25 crnogorskih opština čak u 18 je prosječna zarada u maju bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 832 eura.

Najveća prosječna zarada u maju bila je Tivtu i iznosila 962 eura i Zeti 904 eura. Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Cetinju 873, Pljevljima 872, Podgorici 860 eura, Žabljak 845 eura i Kotoru 835.

U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Budva 813, Nikšić 813 eura, Plužine 806, Bar 795, Kolašin 785, Berane 784, Plav 777, Mojkovac 774, Gusinje 768, Šavnik 763, Ulcinj 761, Herceg Novi 758, Bijelo Polje 745, Andrijevica 741, Rožaje 739, Danilovgrad 731, Petnjica 710 i Tuzi 696 eura.

Zarade po sektorima

Prema najnovijim podacima najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1287 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1219 eura.
Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 669 eura i prerađivačka industrija 670 eura.

U maju su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1069 i vađenje ruda i kamena 1036 eura.

Prema podacima MONSTAT-a prosječne majske zarade veće od 832 eura su bile u sektorima poslovanje s nekretninama 990 eura, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 934 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 921.

Manje majske plate od prosječne evidentirane su u sektorima obrazovanje 807, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 785 eura, saobraćaj i skladištenje 784 eura, građevinarstvo 778, usluge smještaja i ishrane 779 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 769, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 755, ostale uslužne djelatnosti 740, snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama 798, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 716 eura.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto