Okrugli sto Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane, u organizaciji Biotehničkog fakulteta, okupio je preko 50 predstavnika akademske i naučne zajednice, državnih institucija, privrede i studenata, 26. juna u Rektoratu UCG. U radu okruglog stola, pored profesora sa Biotehničkog fakulteta (doc. dr Mirko Knežević, prof. dr Zoran Jovović i prof. dr Milan Marković), učešće su uzeli i eminentni stručnjaci iz okruženja: prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr Vladimir Crnojević sa instituta Biosense iz Novog Sada.

Dekanka Biotehničkog fakulteta, prof. dr Božidarka Marković istakla je da je ovaj okrugli sto dio cjelogodišnjeg programa obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, najveće akademske ustanove u državi, koja je nosilac visokog obrazovanja, nauke, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.

„Sa zadovoljstvom ističem da je Biotehnički fakultet, prije 50 godina organizovan kao Poljoprivredni institut, bio jedan od članica osnivača Univerziteta. I sve  vrijeme, od 1974. do danas radili smo, razvijali se sa Univerzitetom, jednom riječju živjeli život Univerziteta. 

Stoga smo sa posebnim senzibiltetom prihvatili poziv Univerziteta Crne Gore da u godini obilježavanja ovog veoma važnog jubileja jedan od okruglih stolova bude u organizaciji Biotehničkog fakulteta“, kazala je dekanka Marković.

Ovaj okrugli sto ima za cilj da iz ugla akademske i naučne zajednice ukažemo na neke važne izazove sa kojima se poljoprivreda i proizvodnja hrane već suočava ili će se u narednom periodu još snažnije suočiti, te da se razmotre mogućnosti odgovora ne te izazove. 

O poljoprivrednom zemljištu koje je osnovni resurs na kome počiva proizvodnja hrane, a sa kojim se često ne upravljamo na adekvatan  način govorio je doc. dr Mirko Knežević. On je ukazao da  bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema. Očuvanje zemljišta predstavlja ključ za sigurnost hrane i održivi razvoj, omogućavajući stabilne prinose i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije, te da je implementacija zakonskih regulativa i kontrola korišćenja zemljišta od suštinskog značaja.

Poseban izazov za poljoprivredu i proizvodnju hrane danas predstavljaju sve izraženije klimatske promjene, o čemu je govorio prof. dr Zoran Jovović. On je ukazao na vrlo nepovoljne trendove i prognoze u zagrijavanju, a koje su naročito nepovoljne za područje Zapadnog Balkana pa i Crne Gore. Po pitanju prilagođavanja on je istakao:  „Najveći uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu ostvarivaće će preko vode, pa će u budućem periodu navodnjavanje predstavljati jedan od ključnih mehanizama adaptacije kao i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera“. O uticaju stočarstva na klimatske promjene, ali i nepovoljnom efektu klimatskih promjena na stočarstvo, kao i mjerama ublažavanja govorila je prof. dr Božidarka Marković.

Izazovi sa kojima se suočava savremena zaštita bilja, posebno sa aspekta neophodnosti smanjenja upotrebe hemijskih sredstava, a u cilju zaštite zdravlja ljudi govorila je prof. dr Renata Bažok. Ona je naglasila: ’’Savremena zaštita bilja mora osigurati dovoljne količine sigurnih i zdravstveno ispravnih proizvoda koji ne sadrže ostatke opasnih aktivnih supstanci, a pri tom mora biti sigurna za životnu sredinu i za primjenitelja, odnosno mora biti održiva. Da bi se to postiglo potrebno je potpuno transformisati sisteme proizvodnje hrane i mobilizaciju svih resursa’’.

O primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi, koje su sve više ključ uspjeha, posebno u situaciji sve izraženijeg nedostatka radne snage i klimatskih promjena govorio je prof. dr Vladimir Crnojević. On je prezentovao brojne modele primjene digitalnih tehnologija u monitoringu meteoroloških parametara na njivama, kvaliteta zemljišta, stanja usjeva i dinamike rasta biljaka, kao i brojne servise elektronskog upravljanja bazama podataka u poljoprivredi neophodnih za realizaciju mjera agrarne politike.

Prof. dr Milan Marković je u svom osvrtu na karakteristike i razvojne potencijale crnogorske poljoprivrede naglasak dao na multifunkcionalnost POLJOPRIVREDE, kao  globalno prihvaćeni koncept njenog razvoja. On je, ukazao da glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz. Posebno je istakao ulogu države u kreiranju podsticajnog ekonomskog i pravnog okvira za razvoj poljoprivrede, usklađenog sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, kao i mjera agrarne politike za podršku poljoprivredi i zaključio: ’’EU postavlja jasna i stroga pravila za trošenje zajedničkog novca, a EU ne određuje niti nameće koncept i brzinu razvoja poljoprivrede’’.