Politika

Mandić: Izvršićemo pritisak na Spajića da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je danas u Jasenovcu da će izvrišiti pritisak na premijera Milojka Spajića i na Vladu Crne Gore da odustanu od najavljene odluke da u Ujedinjenim nacijama u Generalnoj skupštini podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Mandić je kazao da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.

Podsjetimo, Mandić prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

“Nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje ili bilo što iako se vode razne prljave kampanje i od onih od kojih bi se to najmanje moglo očekivati, ali bi željeli da imamo razumijevanje vaše. Da imamo razumijevanje ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da te duše znaju da mi nećemo dozvoliti i da je to crvena linija kako bi se vratio onaj koji nas je diskriminisao uništavao srpstvo u Crnoj Gori ponovo na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri”, rekao je Mandić.

Mandić je poručio da su “Srbi u Crnoj Gori prošli svašta”.

“Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom. Protjerali su nam bili srpski jezik i prijetili nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili su nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo”, rekao je Mandić.

Položeni vijenci na spomen području Donja Gradina: Genocid po razmjeri Aušvica

Mandić je danas zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Milošem Vučevićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen području Donja Gradina.

U govoru je istakao da mu je “velika čast što na dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945. godine”.

„Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja”, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, ovaj genocid je dugo skrivan od javnosti.

“Treba da čuvamo sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda”, zaključio je Mandić.

Podsjećanja radi, obilježavanju u Jasenovcu prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.

Kod Grobnog polja Hrastovi služen je parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH, kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Dan sjećanja obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti u Evropi.

Sledeće

Poslanici SNP predstavili zakonske inicijative za zaštitu radnika

Ne propustite

Knežević: Spajić da dostavi predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.