fbpx
Connect with us

Politika

Mandić: Izvršićemo pritisak na Spajića da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici

mandić jasenovac

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je danas u Jasenovcu da će izvrišiti pritisak na premijera Milojka Spajića i na Vladu Crne Gore da odustanu od najavljene odluke da u Ujedinjenim nacijama u Generalnoj skupštini podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Mandić je kazao da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.

Podsjetimo, Mandić prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

“Nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje ili bilo što iako se vode razne prljave kampanje i od onih od kojih bi se to najmanje moglo očekivati, ali bi željeli da imamo razumijevanje vaše. Da imamo razumijevanje ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da te duše znaju da mi nećemo dozvoliti i da je to crvena linija kako bi se vratio onaj koji nas je diskriminisao uništavao srpstvo u Crnoj Gori ponovo na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri”, rekao je Mandić.

Mandić je poručio da su “Srbi u Crnoj Gori prošli svašta”.

“Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom. Protjerali su nam bili srpski jezik i prijetili nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili su nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo”, rekao je Mandić.

Položeni vijenci na spomen području Donja Gradina: Genocid po razmjeri Aušvica

Mandić je danas zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Milošem Vučevićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen području Donja Gradina.

U govoru je istakao da mu je “velika čast što na dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945. godine”.

„Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja”, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, ovaj genocid je dugo skrivan od javnosti.

“Treba da čuvamo sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda”, zaključio je Mandić.

Podsjećanja radi, obilježavanju u Jasenovcu prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.

Kod Grobnog polja Hrastovi služen je parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH, kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Dan sjećanja obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti u Evropi.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Joković: Akcize na vino su siguran put ka uništenju vinskog sektora

vladimir joković

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković smatra da će akcize na mirna vina imati izrazito negativne implikacije na crnogorski vinski sektor. Skupština je, na predlog Vlade, nedavno usvojila Zakon o akcizama, kojima su uvedene akcize na mirna vina od 25 eura na 100 litara vina.

“Ministarstvo poljoprivrede je za vrijeme trajanja javne rasprave o predlogu Fiskalne strategije uputilo mišljenje predsjedniku Vlade i Ministarstvu finansija, u kojem je eksplicitno iznesen argumentovan i nedvosmislen stav da bi uvođenje akciza na mirna vina imalo izrazito negativne implikacije na crnogorski vinski sektor. Osim “Plantaža”, koje su u novijoj istoriji, uz periode uspona i padova, izgradile imidž Crne Gore kao vinske destinacije, nije zanemarljiv ni broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava čija je osnovna djelatnost proizvodnja grožđa i čija egzistencija zavisi od nje. Njih zasad ima 550 upisanih u elektronsku evidencionu bazu i još 118 registrovanih vinarija, koje na raznim međunarodnim takmičenjima ostvaruju značajne rezultate osvajanjem prestižnih nagrada za kvalitet vina”, naveo je Joković u odgovoru na poslaničko pitanje Aleksandre Despotović (DPS).

Ona je pitala da li je Ministarstvo poljoprivrede preduzelo mjere i aktivnosti kako bi se zaštitio vinarski sektor, tačnije da li su inicirali ukidanje akciza na mirna vina.

Uz navedeni odgovor, Joković je dostavio i mišljenje na nacrt Fiskalne strategije koje je 29. jula dostavio premijeru Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, a koje se tiče tada predložene, a sada uvedene akcize na mirna vina.

“Otežan plasman vina i na domaćem tržištu siguran je put za uništenje vinskog sektora, a jedan od modela za to je i uvođenje akciza. Vinski sektor se još uvijek oporavlja od posljedica prouzrokovanih pandemijom, a poznato je da su traume u ovom proizvodnom sektoru bile najočiglednije, jer se vino konzumira u HoReKa lancu i tokom raznih manifestacija, što je u tom periodu bilo onemogućeno, tako da su naše vinarije bile zagušene zalihama proizvedenog vina. Takođe, zbog globalnih klimatskih promjena, sve češće se ponavljaju godine u kojima su ektremno loši uslovi za postizanje visokog kvaliteta grožđa, čime se drastično umanjuje obim proizvodnje”, ukazao je Joković.

Međutim, Ministarstvo finansija i Vlada nisu uvažili mišljenje ministra poljoprivrede. Slično mišljenje iznijeli su i predstavnici “Plantaža”, kao i drugi vlasnici vinarija. Vlada, međutim, mora da nadoknadi manjak od 400 miliona eura od doprinosa na PIO, kojih se odrekla setom ekonomskih zakona, u javnosti poznatijih kao program “Evropa sad 2”, tako da su gotovo sve primjedbe tokom javne rasprave odbijene.

Continue Reading

Politika

Spajić: Dobre vijesti čekaju građane, Evropa sad 2 je tek početak

spajić evropa sad 2

Povećanje kroz Evropu sad 2 je samo početak, počinje domino efekat dobrih povećanja, kazao je premijer na konferenciji za novinare.

Spajić je na početku izlaganja kazao da su neki sektori već danas primili uvećanu mjesečnu zaradu.

On je istakao da su minimalne zarade prije 2016. iznosile oko ispod 200 eura, kada je prosječna zarada bila ispod 500 eura, i takve zarade su bile sve do 2016. godine.

Do decembra 2020. bila su blaga povećanja.

“Za manje od 4 godine došli smo u situaciju da su minimalne zarade veće tri, odnosno četiri puta, a da prosječna zarada iznosi 1.000 eura. To je dostignuće koje je nesporno. Brojke su neumoljive”,  kazao je on.

On je kazao da očekuje povećanja zarada, i više mjera kojeće sprovesti početkom naredne godine.

“Dobre vijesti čekaju naše građane. Evropa sad 2 je tek početak i zamajac našoj ekonomiji i standardu građana, i ovdje se ne zaustavljamo “, rekao je on.

On je kazao da će, bez obzira na Evropu sad dva, obračun biti kao i do sada.

” Znači, nećemo mijenjati obračun radi Evrope sa dva. Mene na ulicama građani pitaju kako će se obraninavati zarade. Znači, obračun se ne mijenja. Jedino što se mijenja je minimalna zarada, tako da, naravno, ne ulazi minuli rad, prekovremeni rad… taj dio o kome ste spomenuli”, kazao je premijer.

Spajić je kazao da ES2 ne može ugroziti javne finasije i da građani nemaju razloga za strah. On je kazao da se pridržavaju svih standarda, što je prepoznala i Evropska komisija.

“Mislim da je to standardni rječnik međunarodnih organizacija posle bilo kakve je jake reforme.  To se desilo i MMF je, recimo, imao, i Evropska komisija, i MMF, i Svjetska banka su u 2021. potpuno isti rječnik oko Evrope sad jedan. Poslije smo imali samo pohvale na račun programa”, istakao je Spajić.

Continue Reading

Politika

Pejović: 112,6 miliona eura za modernizaciju pruge Bar–Golubovci

boris pejović

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji će dodatno doprinijeti unaprjeđenju životnog standarda, što i jeste cilj aktuelne izvršene i zakonodavne vlasti. To je poručio potpredsjedni Skupštine Crne Gore Borisa Pejovića.

“U okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira odobreno je više vrijednih infrastrukturnih projekata, a koji obuhvataju rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci za koju je izdvojeno 112.6 miliona eura, kao i šest grantova u ukupnom iznosu od 75 miliona eura za projekte zaštite životne sredine i energetike”,  navodi Pejović u saopštenju.

Dodaje da usvajanjem i realizacijom Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan naša zemlja može računati na 383.5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, dok će 273.5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite.

“Unaprjeđenje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i jačanje vladavine prava neraskidivo su povezani sa našim uspješnim integaracionim putem u Evropsku uniju. Nakon zatvorena tri poglavlja od 33 za 12 godina integracija, aktuelna Vlada ima jako ambiciozan cilj da u naredne dvije godine zatvori preostalih 30, a već do kraja godine je izvjesno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja”,  ističe on.

Navodi da ocjene predsjednice Evropske komisije, Ursule Fon der Lajen, da je impresionirana kvalitetom i dinamikom napretka, te Izvještaj Evropske komisije koji je do sada najbolji za Crnu Goru, podsticaji su da nastavimo dalje još odlučnije i konkretnije ka punopravnom članstvu u EU.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto