Connect with us

Ekonomija

Državna preduzeća duguju preko 40 miliona

novac

Pedeset najvećih poreskih dužnika državi duguje preko 70 miliona eura, a na listi dominiraju državna preduzeća i institucije koje za poreze državi zbirno duguju preko 40 miliona eura.

To pokazuje ažurirana crna lista najvećih dužnika za 2023. godinu.

Kada je riječ o dugovanjima, najveći poreski dužnik su “Plantaže”, koje duguju 12.769.293 eura. Za njima slijede tri željeznička preduzeća, odnosno Željeznički prevoz (ŽPCG) sa dugom od 6.513.089, Željeznička infrastruktura (ŽICG) sa dugom od 4.799.706, te Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) sa 4.350.476 eura. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva predložilo je Vladi spajanje dvije željezničke kompanije, Održavanje željezničkih voznih sredstava i Željezničkog prevoza, jer je OŽVS na ivici bankrota. Za željezničkim preduzećima slijedi Institut “Dr Simo Milošević” Igalo, čija dugovanja iznose 3.510.396 eura, pa Vektra “Boka” koja državi duguje nešto preko 3,2 miliona eura. Akcionarsko društvo “Izbor” Bar duguje 2.723.378 eura, dok cetinjski Vodovod duguje 2,4 miliona eura. Nešto niži, ali milionski dug ima i ulcinjski Vodovod, koji duguje nešto preko 2,2 miliona eura. U prvih 10 najvećih dužnika je i “Tehnoput” sa dugom od 1,7 miliona eura. DOO “Work Finder” državi duguje 1.667.937 eura, a “Nova Pobjeda” oko milion i po. Agencija za izgradnju i razvoj Berana duguje 1,2 miliona, a približan iznos duguje i kompanija “Inpek”.

Dugove veće od milion eura imaju i još jedno željezničko preduzeće “Montekargo” (1.039.304) te “TehnoputMNE” (1.031.821). Rudnici Berane duguju 909.205 eura, a nepunih 900 hiljada eura iznosi dug “Servistransa” iz Rožaja. Univerzitet Mediteran duguje 863.707 eura, a dug Sportskog centra Cetinje je nešto iznad 750 hiljada. Vodovod i kanalizacija Rožaje duguje 723.202 eura, a Lokalni putevi Pljevlja 689.036 eura. Fond za stambenu solidarnu izgradnju duguje više od 670 hiljada eura, a malo ispod tog iznosa je dug kompanije Tara Aerospejs iz Mojkovca. Društvo za inženjering, građevinarstvo i trgovinu “Lipa” sa Cetinja duguje 635.353 eura, a “Eksport-Import Čelebić” nepunih 630 hiljada eura. Lokalni javni emiter Berane duguje 600 hiljada eura, a Inteliz Mont iz Podgorice 582 hiljade eura. RTV Nikšić ima dugovanja od oko 520 hiljada eura, a Montenegro Premijer 518.571 euro. Autsorsing partners duguje 509 hiljada eura, a nešto preko preko 506 hiljada duguje kompanija Autsorsing. Oko pola miliona eura duguju i dva fizička lica. RTV Pljevlja duguje nešto preko 485 hiljada, a oko tog iznosa duguju i jedno fizičko lice, te AD “Brskovo”. Oko 450 hiljada eura duguje i Epsturs iz Budve, a RTV Cetinje 421.783 eura.

Mostogradnja Podgorica duguje 409 hiljada, a dug iznad 400.000 eura ima i Astek Budva. Port of Adrija duguje 397.603 eura, Notorno Podgorica 386 hiljada, a FK Sutjeska iz Nikšića 367.842 eura. Preko 350 hiljada eura duguju preduzeća Premijer Montenegro i “Turdag Japi”. “Žunjić kompani” ima dugovanja od oko 338 hiljada eura, a oko 313 hiljada imaju Transpetrol i bolnica Kodra.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU

boris pejović
Foto PES

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.

Continue Reading

Ekonomija

MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima

Plata novac, ugovor o dijelu
ilustracija

Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.

U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.

“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.

Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.

“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.

Continue Reading

Ekonomija

Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu

andrija nikolić
Foto Skupština Crne Gore

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.

Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.

“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.

On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.

“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”,  rekao je Nikolić.

On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.

“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”,  naveo je Nikolić.

On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto