Connect with us

Priroda i društvo

Značaj lokalnih medija za državu i društvo

portal zeta

Lokalni mediji pružaju potrebne informacije i bave se temama relevantnim za zajednicu u kojoj rade. Pravo na informisanost jedno je od osnovnih ljudskih prava, a kroz svoj rad lokalni mediji upravo preuzimaju na sebe odgovornost da svojim sugrađanima obezbijede ostvarenje ovog prava.

Ono što mora da karakteriše kvalitetne lokalne medije jeste da su u službi građana i same zajednice, kao i da predstavljaju zaštitnike interesa i glasnogovornike stanovništva svoje zajednice pred svim nosiocima političkih i društvenih funkcija.

Mediji nisu samo tekovina vremena u kome živimo, oni su civilizacijska potreba društva kakvo poznajemo i čiji smo i sami dio, zato se njihov značaj ni slučajno ne smije negirati. Baš naprotiv, osnaživanje posebno lokalnih medija može samo da doprinese dobrobiti lokalnih zajednica, a ta dobrobit će se svakako reflektovati na dobrobit države, kao i društva u cjelini.

Lokalni mediji jesu mediji koji na tom osnovnom nivou, najbližem građanima, štite i čuvaju demokratiju. Ukoliko nemamo slobodne lokalne medije, ukoliko lokalni mediji ne mogu da funkcionišu, a jako teško funkcionišu danas u cijeloj Crnoj Gori, gubimo osnovu.

Svojevremeno, na nekom predavanju, predstavnik Evropske komisije je rekao: „Ako dođe, na primjer, tajkun iz Rumunije i kupi sve medije kod vas, vi ćete za 20 godina govoriti rumunski“. Dakle, neophodno je da imamo slobodne, nezavisne, lokalne medije, jer oni u osnovi čuvaju demokratiju i manje su podložni uticajima centralne vlasti od tzv. velikih medija.

U razvijenijim državama upravo su lokalni mediji najčitaniji, najslušaniji i najgledaniji.

Mali grad, mala publika, male pare

Mala ciljna grupa – u konkretnom slučaju: jedna opština ili manji region – nije privlačna za reklamne agencije. Ovo je i u pogledu internetskih medija, jer gro reklama na internetu „ide“ praktično sajtovima jednog dnevnog lista i jedne radio-televizije, jer su njihove internet stranice najposećenije.

Da li može da se desi da neko ko živi u malom gradu ili na selu zna više o – recimo – Noletovim patikama za tenis, nego o onome šta se dešava u njegovom/ njenom najbližem okruženju?

Lokalni mediji ne mogu opstati bez finansijske podrške

Bez slobode izražavanja i slobode medija prava demokratija jednostavno nije moguća, zato je od osnovnog značaja da nadležni organi omoguće novinarima da omoguće da rade bez prijetnji nasiljem, uznemiravanja i zastrašivanja”, kazala je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Ona je to kazala u Bijelom Polju, otvarajući konferenciju pod nazivom “Važnost, održivost, objektivnost medija na sjeveru Crne Gore”, održanom u bjelopoljskom Centru za kulturu u Bijelom Polju.

“Ovo je jedini način na koji novinari mogu ispuniti vitalnu društvenu ulogu koju imaju, tako što će javne vlasti pozivati na odgovornost a građanima omogućavati pristup pouzdane i istinite informacije”, kazala je Popa, dodajući da je u tom kontekstu odgovornost lokalnih medija, koji su u najboljoj poziciji da zadovolje potrebe svojih lokalnih zajednica mnogo važnija.

Međutim, napomenula je Popa, sa ovom važnom društvenom ulogom dolazi i velika odgovornost, jer sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ona ne pokriva govor mržnje niti podsticanje na nasilje.

“EU želi da pomogne medijskoj industriji da se oporavi i u potpunosti iskoristi mogućnosti digitalne transformacije i dodatno podrži medijski plaralizam. Nastavićemo da podržavamo profesionalno i kvalitetno novinarstvo na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori, što smatramo ključnom vrijednošću na putu pristupanja zemlje Evropskoj uniji. Zajednički društveni napori u procesu evropskih integracija i uloga slobodnih medija je neophodna”, zaključila je Popa.

Novoizabrani direktor Direktorata za medije pri ministarstvu javne uprave Neđeljko Rudović je kazao da su lokalni mediji mnogo bliži lokalnoj zajednici i da su u tom pogledu nezamjenjivi.

“Svi veliki mediji imaju svoje dopisnike u opštinama u Crnoj Gori, ali najčešće nema prostora u medijima sa nacionalnom frekvencijom i štamapnim medijama sa sjedištem u Podgorici za neke teme koje su važne nama u lokalnoj zajednici, zbog toga su lokalni mediji važni i nezamjenjivi”, rekao je Rudović.

Govoreći o održivosti lokalnih medija, Rudović je naglasio da je Zakon o elektronskim medijima uveo obavezu lokalnih samouprava da finansiraju lokalne javne emitere, a kada su u pitanju komercijalni lokalni mediji, kao jedan vid podrške naveo je i Fond za pluralizam i medijsku raznovrsnost.

“Svakako je potrebno taj institute dodatno unaprijediti, ali on omogućava i finansijsku podršku lokalnim medijijma – elektronskim, štampanim i internetskim publikacijama, za projekte koji se tiču tema od javnog interesa. To je samo jedan od mehanizama podrške, a ono što je najvažnije jeste da međusobno komuniciramo, razgovaramo i pokušamo zajednički da nađemo rješenja”, kazao je Rudović.

Istakao je da je neophodno više govoriti o profesionalnom i odgovornom novinarstvu kao potrebi i javnom interesu zajedice i države, bez obzira da li su u pitanju lokalni emiteri koje finansiraju opštine ili privatni mediji, zaključio je Rudović, dodajući da nije uloga medija da budu bilo čije oglasne table, ni političkih partija, ni Vlade, ni opozicije. Organizator Organizator konferencije i predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić (MMNE) kazao je da svrha pojedinih medija najviše dolazi do izražaja pred izbore i da je tako bilo uoči parlamentarnih izbora, a da će još dramatičnije biti pred predstojeće lokalne, predsjedničke i parlamentarne izbore.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Priroda i društvo

Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

ilustracija

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), prenose Vijesti.

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno od danas do 15. januara ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.

https://epeticije.skupstina.me/petition/168-srpski-jezik-inicijativa-za-ravnopravnost-u-crnoj-gori-i-evropskoj-uniji

Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.

U obrazloženju peticije se navodi da je prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik označen kao jezik u službenoj upotrebi. Navodi se da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU. Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.

“Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

U peticiji se navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.

Time , kako se navodi, srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.

“Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim”, piše u peticiji.

Navodi se da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.

“Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije”, navodi se u peticiji.

Ističe se da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, “u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki”.

“Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika”, ističe se u peticiji.

U peticiji se navodi da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru. Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine ističu se Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494., kao i činjenica da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.

U peticiji se kao istorijski dokazi navode Srpski bukvar iz 1836., Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838., Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911., Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899., kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.

O podnijetoj peticiji, kako se navodi, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Protest vatrogasaca-spasilaca: Heroji smo samo dok gore crnogorske planine i šume

Foto: Nataša Stefanović

Dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini Vladinih prioriteta, poručili su sa današnjeg protesta ispred zgrade Skupštine Crne Gore crnogorski vatrogasci-spasioci.

Oni su danas protestom ukazali na težak socioekonomski položaj u kojem rade godinama.

“Stojimo ovdje ispred najvišeg zakonodavnog doma naše države. Ne iz hira, već iz krajnje nužde. Mi smo ljudi koji ne pitaju za radno vrijeme, za vremenske neprilike i sopstvenu sigurnost kada se oglasi alarm”, kazao je tokom protesta Darko Pepđonović iz Službe zaštite i spasavanja Opštine Bar.

Dok svi drugi bježe od vatre, dime, poplava, saobraćajnih udesa i ruševina, podsjetio je Pepđonović, zakletva i posao vatrogasaca-spasilaca je da idu upravo tamo.

“Svojim životima i zdravljem svakodnevno štitimo građane Crne Gore, njene gradove, imovinu i šume. Gospodo iz Vlade, dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane naše države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini vaših prioriteta. Ljeti nas nazivate herojima, ponosom države, tapšete nas po ramenu, dok gore crnogorske planine i šume, a čim se ugasi i posljednji plamen, na nas i naše probleme se zaboravlja”, poručio je Pepđonović.

Naglasio je da vatrogasci ne zahtijevaju privilegije, već se bore za pravdu i dostojanstven život svojih porodica.

“Tražimo konkretne odluke, hitan dijalog i uvažavanje naših opravdanih zahtjeva. Tražimo vrednovanje naše profesije, kao vatrogasti i spasioci, sa koeficijentom 9.5 i sa dodacima od 30 odsto za otežene uslove koje smo svojim radom i trudom zaslužili”, kazao je Pepđonović.

Vukašin Đuranović iz Službe zaštite i spasavanja Danilovrad naglasio je da posao vatrogasaca mora biti prepoznat kroz platni status.

“Pojavljuju se razne spekulacije kojima se pokušava unijeti podjela među nama, vatrogascima. Jedna od njih je da se naši zahtjevi ne odnose na komandni kadar. Međutim, to nije tačno. Naši zahtjevi odnose se na vrednovanje profesije vatrogasa-spasioca”, kazao je Đuranović.

Precizirao je da ako se kroz sistemsko rješenje poveća koeficijent osnovnog zvanja, onda se po automatizmu povećava i koeficijent za komandno mjesto.

“Nije cilj da bilo koga isključujemo, niti da pravimo podjele. Naš je cilj da uredimo profesiju, obezbijedimo pravedan sistem za koji se nosi odgovornost, službe zaštite i spasavanje”, precizirao je on.

Darko Žižić iz Službe zaštite i spasavanja Nikšića kazao je da su vatrogasci, kroz inicijalnu grupu, imali razgovore sa predstavnicima partija.

“Imamo veliku podršku. Ali želimo da ta podrška bude u Skupštini, sa podignutom rukom”, poručio je Žižić.

Naglasio je da vatrogasci-spasioci ne žele da “favorizuju nijednu političku partiju”.

“Mi nećemo odustati od ovoga. Moraju da sjednu i da nađu rješenje. Ne možemo u Evropu sa nesređenim sistemom, ako se poglavlje 27 tiče i nas”, zaključio je Žižić.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Priroda i društvo

Na Skadarskom jezeru uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, izrečena kazna od 500 eura

Foto NP Crne Gore

Nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero tokom proteklih dana sproveli su više kontrolnih aktivnosti na području Karučkog oka i okolnih lokaliteta, tokom kojih je uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, dok je jednom licu izrečena novčana kazna od 500 eura.

Kako je saopšteno iz Nacionalnih parkova Crne Gore, aktivnosti su sprovedene s ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova i zaštite ribljeg fonda Skadarskog jezera.

„Tom prilikom uklonjeno je 19 nelegalnih ribarskih mreža namijenjenih izlovu ukljeve i skobalja, od kojih nijedna nije posjedovala odgovarajuću dozvolu. U samom Karučkom oku pronađeno je pet mreža“, navodi se u saopštenju.

Kontrole su obuhvatile i područje Vranjine i Manastirske tapije, gdje su nadzornici spriječili nelegalno postavljanje ribolovnih alata.

„U blizini Vranjine i Manastirske tapije spriječeno je nelegalno postavljanje ribolovnih alata, a odgovornom licu izrečena je kazna od 500 eura. Spriječeno je i više pokušaja nelegalnog „građenja“ i postavljanja mreža ispod mosta kod Tankog rta“, saopšteno je iz Nacionalnih parkova.

Posebnu zabrinutost izaziva korišćenje nedozvoljenih sredstava za izlov ribe, naročito agregata, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju očuvanju ribljeg fonda i ekosistema jezera.

„Poseban problem predstavlja izlov ribe upotrebom agregata, koji ozbiljno ugrožava riblji fond i prirodnu ravnotežu jezera. Zbog toga će Nacionalni parkovi Crne Gore, uz podršku Uprave policije i ribarskih inspektora, nastaviti sa pojačanim kontrolama“, poručili su iz ovog preduzeća.

Iz Nacionalnih parkova podsjećaju da je ribolov u prirodnim rezervatima riba i ptica zabranjen tokom cijele godine, dok lovostaj na jegulju traje do 1. decembra.

„Apelujemo na ribolovce i sve korisnike prostora da poštuju propise i doprinose očuvanju Skadarskog jezera“, navodi se u saopštenju.

Građani koji primijete slučajeve nelegalnog izlova ribe mogu ih prijaviti nadležnoj službi Nacionalnog parka Skadarsko jezero na broj telefona 067 097 484.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto