fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Izgrađena brana u koritu Morače

Ekipe preduzeća Zaštita prostora Crne Gore izgradile su privremenu branu u koritu rijeke Morače, smještene u Drugoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.

Ovaj projekat donosi, kako kažu iz Vodovoda, značajne promjene u ekosistemu rijeke Morače.

Izgradnja brane prošle godine je, kako navode, već pokazala značajan pozitivan uticaj na korito rijeke Morače.

“Nivo dna korita rijeke i vode uzvodno od brane znatno je porastao, što je doprinijelo revitalizaciji biljnog i ribljeg fonda u rijeci. Vegetacija se obnavlja, a povratak riba potvrđuje da su se stvorili povoljniji uslovi za život u ovom dijelu korita Morače. Akumulacija pijeska i šljunka dodatno je stabilizovala korito rijeke, čime su se stvorili uslovi za dugoročnu održivost ekosistem”,  pojašnjavaju u Regionalnom vodovodu.

Nadalje ističu da zaustavljanje nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, koja je godinama ugrožavala rijeku i njenu okolinu, predstavlja istorijsku odluku koja je korito rijeke Morače u Drugoj zoni zaštite spasila od dalje devastacije.

“Time su sačuvani ne samo prirodni resursi, već i biodiverzitet, koji je ključan za održavanje ekološke ravnoteže u ovom području”, pišu u saopštenju.

Prema njihovim rijelima, ovaj ekološki preporod donosi korist ne samo prirodi, već i lokalnoj zajednici koja zavisi od Morače i njenih resursa. Izgradnjom brane podigao se nivo vode i u bunarima koje mještani koriste za svoje i poljoprivredne aktivnosti.

“Iako je izgradnja privremene brane ove godine izvedena sa zakašnjenjem, ona će ipak poslužiti kao ključan element u okviru naučno-istraživačkih studija vezanih za utvrđivanje zona sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre. Ove studije su od presudnog značaja za dugoročnu zaštitu izvorišta i planiranje budućih infrastrukturnih projekata koji će osigurati stabilno snabdijevanje pitkom vodom za crnogorsko primorje”, dodaju u saopštenju.

Ocjenjuju da je brana na Morači primjer kako se može balansirati između očuvanja prirodnih resursa i zadovoljavanja potreba stanovništva.

“Uz podršku lokalnih i državnih vlasti, Crna Gora nastavlja da postavlja standarde u oblasti zaštite životne sredine i održivog upravljanja vodnim resursima. Briga o Morači i vodoizvorištu Bolje sestre je briga o budućnosti crnogorskog primorja, njegovoj turističkoj privlačnosti i, što je najvažnije, kvalitetu života svih građana”, zaključeno je u saopštenju regionalnog vodovoda.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

univerzitet crne gore

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Kiša

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se  u petak  očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”,  saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji.  Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”,  navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu  podizanja operativne spremnosti.

Continue Reading

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

srpski jezik

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto