Zeta
Udruženje penzionera Zete: Penzioneri zaslužuju dostojanstvenu starost
Penzioneri u Zeti suočavaju se sa istim problemima kao i ostali širom Crne Gore – male penzije, teško materijalno i zdravstveno stanje, nedostatak prostora za okupljanje i druženje. Uprkos tome, Udruženje penzionera Zete ne odustaje od svoje misije: da starijima olakša svakodnevicu, pomogne im kroz podjelu zimnice, organizaciju odmora i socijalnih aktivnosti, te obezbijedi makar osnovne uslove za dostojanstvenu starost.
Predsjednik Udruženja penzionera Zete, Dragan Šuškavčević i potpredsjednik Milivoje Vujačić poručuju da je, iako rade u skromnim uslovima, njihov najveći cilj da penzioneri znaju da nijesu zaboravljeni i da uvijek imaju kome da se obrate.
“Kao i svugdje, tako i kod nas u Zeti, najveći problem penzionera su male penzije. Imamo veliki broj ljudi koji su i zdravstveno i materijalno u lošoj situaciji. Naše udruženje se trudi da, u skladu sa mogućnostima, pomogne tim ljudima – od sredstava koja prikupimo kroz članarine, pa i od donacija. Članarine su skromne i minimalne, ali od njih uvijek izdvojimo koliko god je moguće da pomognemo onima koji su najugroženiji”, kazao je Šuškavčević.
Tokom prošle godine Opština im je pomogla sa 2.000 eura. Taj novac su odmah usmjerili na pomoć penzionerima koji su u najtežem materijalnom i zdravstvenom stanju. Zahvaljujući tome, makar dio njih je dobio olakšanje.
Udruženje penzionera Zete danas broji 2.648 članova, raspoređenih kroz šest mjesnih udruženja.
“Međutim, na terenu znamo da ih ima i više – procjenjujemo da u Zeti postoji najmanje još 500 penzionera koji nijesu zvanično registrovani. Zbog toga smo pokrenuli inicijativu da ažuriramo i uskladimo evidenciju, kako bi svako mjesno udruženje tačno znalo koliko penzionera ima i kome je potrebna pomoć” kazao je Šuškavčević dodajući da je poseban problem što u Zeti još uvijek nemaju klub penzionera, niti prostorije u kojima bi se mogli okupljati.
On dodaje da to otežava organizaciju aktivnosti i druženja. Išli smo više puta u Opštinu, razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti i obećano nam je da će se raditi na rješavanju tog pitanja.
“Lokalna samouprava najavljuje skoro otvaranje dnevnog boravka za penzionere, objekat za tu namjenu je već spreman. Nama bi mnogo značilo da dobijemo makar jednu prostoriju u kojoj bi se penzioneri mogli okupljati, družiti, provoditi vrijeme i dobiti obrok. To nije luksuz, to je osnovna potreba”, kazao je Šuškavčević.
Što se tiče samih penzija, kaže da su one niske, ali i da je istina da su minimalne penzije povećane.
“Tu su najviše oštećeni oni koji su ranije imali iznad minimalne. Oni nijesu obuhvaćeni povećanjem i sada su u najtežoj situaciji. To je velika nepravda i na to stalno ukazujemo”, kazao je Šuškavčević.
Navodi i da se trude da ne zanemare ni socijalni aspekt života njihovih članova.
“Organizujemo i ljetovanja, jer i stariji ljudi vole da promijene sredinu, makar na sedam dana, da se odmore. Nažalost, broj mjesta je ograničen, uvijek se traži više nego što dobijamo od Fonda PIO. To dijelimo u skladu sa brojem članova i mogućnostima, ali uvijek ostane nezadovoljnih jer potrebe prevazilaze raspoloživa sredstva”, tvrdi Šuškavčević.
Dodajte da se mnogo toga u njihovom udruženju stvorilo volonterskim radom. Nameštaj, kompjuteri, kancelarijski prostor – sve su obezbedili sami, bez ičije pomoći. Bez obzira na to, kao udruženje su puni entuzijazma i želje za aktivnosti.
“Uz mene, važnu ulogu ima moj potpredsjednik Milivoje Vujačić, koji je iskusan i uvijek spreman da se uključi u sve aktivnosti. Naša želja je da udruženje ojača, da postane ozbiljan faktor u životu penzionera Zete i da oni znaju da uvijek mogu da nam se obrate. Ono što nam je sada prioritet jeste jača saradnja sa Opštinom i lokalnim preduzećima. Na teritoriji Zete posluju aerodrom, brojne firme i organizacije, vjerujemo da bi mogli pomoći makar simbolično, kroz donacije ili podršku u organizacijskim aktivnostima. Znamo da su vremena teška i da je kriza svuda, ali i mala pomoć za naše penzionere znači mnogo “, kazao je Šuškavčević.
Ovom prilikom pozivaju sve penzionere iz Zete, i one koji su članovi i one koji to nijesu, da im se jave, da dođu u udruženje i uključe se. Takođe, upućuje apel i lokalnoj samoupravi, kao i preduzeća i organizacije koje posluju na teritoriji Zete – da zajedno pokušaju da poboljšaju život penzionera.
“To su ljudi koji su izgradili ovo društvo i najmanje što zaslužuju jeste dostojanstvena starost”, poručio je Šuškavčević.
Izvor: Pobjeda
Zeta
Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima
Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.
“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.
Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.
“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.
Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.
“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.
Izvor: DAN
Zeta
Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice
Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.
„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.
Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.
„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.
„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.
Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.
„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.
Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.
„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.
Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.
„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.
Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.
„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.
Zeta
Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete
Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.
Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.
“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”, saopšteno je iz Opštine Zeta.
Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.
“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”, poručili su iz Opštine Zeta.
U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.
-
Hronika3 дана ranijeMrvaljeviću pucano u potiljak
-
Politika2 дана ranijeVučić ugostio Dodika, Kneževića i Zogovića u porodičnoj kući u Čipuljićima
-
Politika3 дана ranijeMarko Milačić kandidat za državnog sekretara u ministarstvu Radoša Zečevića
-
Politika4 дана ranijeŽivković: Ne odričemo se Đukanovićeve politike, DPS spreman da ponovo preuzme vlast
-
Kolumne1 дан ranijeVuk Bačanović: Sultan i knjaz na kredit
-
Politika1 дан ranijeMandić: Četvrti avgust za svakog Srbina predstavlja datum bolne tišine
-
Region1 дан ranijeItalijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata
-
Priroda i društvo2 дана ranijeManastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista


You must be logged in to post a comment Login