Ako Ustavni sud odluči da je vakcinacija obavezan uslov za boravak djece u vrtićima, roditelji najavljuju nastavak protesta, a razmatraju i blokadu vrtića.

U Ustavnom sudu počela je javna rasprava o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za boravak djece u vrtićima.

“Protestujemo protiv mjere kojom se direktno zabranjuje vrtić djeci. Smatram da to nije u skladu sa zakonom, da nije ustavno, i s obzirom da struka jednostavno ne želi čuti drugu stranu, roditelja, mi smo se baš ovdje okupili da prenesemo naš glas i utiske, jer ipak, kad imate dijete koje je vraćeno sa vrata vrtića uplakano, onda, sva struka i svaki zakon, svaki papir pada u vodu”, kazala je učesnica protesta.

Roditelji koji se protive uslovljavanju boravka djece u vrtićima vakcinacijom okupili su se u 10 časova ispred Ustavnog suda.

Podsjetimo, predmet ocjene su odredbe čl. 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

Na javnoj raspravi učestvuju predstavnici nevladinih organizacija Udruženje “Roditelji” i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative, kao i predstavnici Ministarstva zdravlja. Stručna mišljenja iznijeće epidemiolozi Dragan Laušević i Senad Begić, Nela Krnić, koordinatorka Unicefovog programa za praćenje prava djeteta, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Nevena Vučković Šahović, stručnjak za međunarodno pravo i prava djeteta, i psiholog Ivana Mihić.

„U pitanju je inicijativa za ocjenu ustavnosti. Ustavni sud je pozvao stručna lica i tako ćemo imati argumente“, kazala je sutkinja Armenko.

Jedna od podnosilaca inicijative, Lepa Žunjić iz NVO Roditelji, kazala je da se ta organizacija 15 godina bavi sistemom podrške roditeljima i djeci i ukazuje na probleme sa kojima se oni suočavaju.

„Petnaest godina se bavimo sistemom roditelja i djece i ukazujemo na činjenice. Imamo stav da nijesmo protiv vakcinacije i da država vodi računa o zdravlju. Da li je Vladina mjera srazmjerna i djelotvorna, to je jedino pitanje“, kazala je Žunjić.

Ona je poručila da djeca na kraju snose posljedice odluka odraslih i sistema, što, kako je navela, predstavlja suštinu problema.

„Djeca snose posljedice na kraju i srž je da djeca ne treba da budu posljedica odluka odraslih i sistema. Uzmimo u obzir da pad vakcinacije nije od ove godine, traje to decenijama. Negdje je osnovno pitanje šta smo radili u međuvremenu, da li je zakon problem ili mjere sprovođenja zakona“, rekla je Žunjić.

Prema njenim riječima, potrebno je analizirati kako se postojeći zakon sprovodio, koliko je roditelja zaista prijavljivano, kao i da li su kampanje države prema roditeljima bile adekvatne i kontinuirane.

„Kako se zakon sprovodio, koliko je roditelja zaista prijavljeno? Imali smo kampanje sistema prema roditeljima, ali da li su bile adekvatne i kontinuirane? Ne možemo da ne uzmemo u obzir stav i strah roditelja. Pedijatri im različito govore“, navela je Žunjić.

Ona smatra da se mora postaviti i pitanje zbog čega bi novi pristup dao rezultate ukoliko prethodni zakonski okvir nije adekvatno primjenjivan.

„U suštini, ovo su važne stvari, jer ako nijesmo primjenjivali zakon adekvatno, zašto vjerujemo da ćemo ovaj primjenjivati? Deset godina je dug period“, kazala je Žunjić.

Posebno je ukazala na pitanje gdje se danas nalaze djeca koja ne mogu da borave u vrtićima.

„Gdje su nam djeca danas? To je pitanje, jer ih dosta nije ni u državnim ni u licenciranim boravcima. Imamo set kreativnih centara i čuvaonica, sportskih klubova i radionica i naša djeca su zajedno tamo. Da li stvarno zabranjivanje djeci da budu u vrtićima doprinosi ovom rezultatu?“, upitala je Žunjić.

Kako je navela, ukoliko se djeca iz vrtića preusmjere u sisteme koje država ne kontroliše u istoj mjeri, postavlja se pitanje ko ih prati.

„Ako smo djecu iz vrtića usmjerili na sistem koji baš i ne kontrolišemo, a u kojem borave djeca, gdje su onda ta djeca i ko ih prati? Sve dok su u sistemu koji možemo da kontrolišemo, onda ih možemo pratiti. Ne možemo zanemariti da možemo da ih pratimo samo u sistemu“, kazala je Žunjić.

Ona je istakla da vrtić nije važan samo sa aspekta zdravstvenog sistema, već i zbog obrazovanja, socijalizacije i razvoja djece.

„Vrtić je mjesto da se djeca obrazuju, socijalizuju i druže. Ako im to uskratimo, koje su posljedice na kasniji razvoj djece? Ko će da prati djecu iz ranjivih kategorija društva?“, navela je Žunjić.

Poručila je da je važno da država štiti djecu, ali da se njihov najbolji interes ne može posmatrati samo kroz pitanje zdravlja i vakcinacije.

„Važno je da država stoji iza nas, ali najbolji interes djeteta nije samo zdravlje i ne treba da ih posmatramo samo kroz pitanje vakcinacije. U smislu svih aspekata njihov odnos mora da se sagleda“, zaključila je Žunjić.

Počela je automatska radarska kontrola u svim gradovima, saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su kazali da je u Glavnom gradu za samo nekoliko dana od primjene novog sistema 50 vozača sankcinisano zbog prekoračenja brzine.

Uređaji za automatsko mjerenje brzine vozila dosad su bilježili prekršaje samo u Podgorici.

“Počinje rad i u ostalim opštinama. Mi u početku nismo željeli da imamo masovnu kontrolu na ovaj način. Imali smo i neki vid tolerancije, tako da za sada negdje oko 50-ak vozača je u Podgorici sankcionisano na ovaj način”, kazao je načelnik Odsjeka za bezbjednost saobraćaj Ilija Janjušević. 

Taj broj bi bio veći da je namjera da se sankcioniše što više vozača. Međutim cilj je drugačiji.

“Želimo da upravo najavom ovakve vrste kontrole upozorimo vozače na nešto što ih u budućnosti čeka. A svakako, kako vrijeme bude odmicalo, ova kontrola će biti sve veća, i ta granica koju ćemo mi tolerisati će biti iz dana u dan sve manja i manja”, kaže Janjušević.

Crnogorska policija očekuje još 12 ovakvih uređaja dok trenutno raspolaže sa 23.

“Mi ćemo sa 35 uređaja pokriti sve potrebe za radarskom kontrolom, jer ovi uređaji su veoma lako prenosivi. Dakle, oni će biti u toku dana na više pozicija”, kazao je Janjušević.

Janjušević objašnjava i proceduru nakon evidentiranja prekršaja kroz koju će, prije ili kasnije proći mnogi.

“Nakon obrade biće upoznat vlasnik vozila da je toga dana sa njegovim vozilom počinjen prekršaj. Ukoliko je vlasnik upravljao vozilom, mi ćemo njemu izdati prekršajni nalog ili podnijeti prekršajnu prijavu, a ukoliko nije, u toj situaciji on je u obavezi da nam dostavi vjerodostojnu ispravu ko je upravljao vozilom. Vjerodostojna isprava nije kupoprodajni ugovor, vjerodostojna isprava je izjava onoga ko je upravljao vozilom, i ona mora biti ovjerena kod nadležnog organa”, rekao je Janjušević.

Iako novi sistem omogućava evidentiranje prekršaja bez zaustavljanja vozila, i to će se činiti ako je neophodno.

“U takvim situacijama policijski službenik neće biti vidljiv učesnicima u saobraćaju, dakle, on će biti na određenoj poziciji. Svakako da će na poziv kolege koji je evidentirao prekršaj zauzeti poziciju na određenom putnom pravcu i zaustaviti takvo vozilo, odnosno sankcionisati takvog vozača”, objasnio je Janjušević.

Redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne prof. dr Rade Šarović dobitnik je Plakete Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jednog od najznačajnijih institucionalnih priznanja koje ova visokoškolska ustanova dodjeljuje za izuzetne doprinose nastavnom i naučnoistraživačkom radu, saopšteno je a UCG.

Kako navode, priznanje je rezultat petogodišnje interdisciplinarne saradnje Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu, tokom koje je razvijen ekološko-edukativni program posvećen održivosti, klimatskim promjenama i upravljanju prirodnim resursima.

Četiri naučne monografije, brojni radovi objavljeni u međunarodno relevantnim časopisima i međunarodne konferencije neki su od konkretnih rezultata te saradnje. Šarović, međutim, njen značaj vidi prije svega u stvaranju istraživačke mreže koja omogućava dugoročnu razmjenu iskustava između dvije akademske zajednice.

„Ovu nagradu ne doživljavam kao individualno dostignuće, već kao institucionalno priznanje jednom modelu saradnje koji jasno pokazuje kako naučna izvrsnost nastaje kroz zajednička istraživanja“, kaže Šarović.

Za njega Plaketa ima dodatnu vrijednost i zbog tradicije institucije koja je dodjeljuje, a koja baštini nasljeđe Geografskog zavoda koji je 1893. godine osnovao Jovan Cvijić.

Kao sociolog čiji je istraživački fokus usmjeren na društvenu produkciju prostora, regionalni razvoj i proučavanje ruralnih i urbanih sredina, Šarović priznanje vidi i kao potvrdu da se granice između sociologije i geografije ne završavaju disciplinarnim okvirima, već da se dvije nauke susreću u nastojanju da prostor razumiju kao društvenu i kulturnu kategoriju.

Održivost nije samo pitanje ekologije

Interdisciplinarni pristup i saradnju obilježila su i istraživanja realizovana kroz programe „Ekološka održivost i klimatske promjene“ (2023), „Održivo ponašanje za održivu budućnost“ (2024) i „Održivi turizam u Crnoj Gori“ (2025).

Rezultati, prema riječima Šarovića, pokazuju da se održivost više ne može posmatrati isključivo kroz zaštitu prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, već zahtijeva povezivanje ekološke i društvene dimenzije razvoja.

Kako kaže, posebnu ulogu u tome imaju obrazovanje i sposobnost lokalnih zajednica da kreiraju i primjenjuju inovativna rješenja. Zajedničke istraživačke aktivnosti bile su usmjerene i na jačanje ekološke pismenosti, posebno kod djece i mladih, unapređenje građanske participacije i podsticanje novih pristupa upravljanju.

Za Šarovića zato pitanja održivosti nisu samo tehnička ili ekološka. “Način na koji društvo koristi prirodne resurse, organizuje prostor i odgovara na klimatske promjene zavisi i od vrijednosnih sistema, institucionalnih kapaciteta i društvenih obrazaca ponašanja i govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke“, ističe Šarović.

Podzemni svijet Durmitora

Jedan od primjera takvog interdisciplinarnog pristupa je program „Nauka u službi prirode – Podzemni svijet Durmitora“, koji je zamišljen kao naučna i edukativna platforma posvećena značaju speleoloških istraživanja za razumijevanje prirodne baštine Crne Gore.

Poseban segment programa bio je posvećen novijim rezultatima istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Durmitor. Prema riječima Šarovića, riječ je o vrijednim nalazima koji će kao preporuke biti dostavljeni zainteresovanim nadležnim institucijama, a koji imaju značaj i za prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Predavanja kolega sa Geografskog fakulteta iz Beograda, stručne radionice i terenske aktivnosti omogućili su učesnicima da se upoznaju sa rezultatima istraživanja na Durmitoru.

Program je, međutim, podzemni prostor otvorio i kao temu društveno-humanističkih nauka. Predavanja prof. dr Danice Šantić i dr Darka Blagojevića povezala su prirodne fenomene sa filozofskom refleksijom i kulturnim obrascima razumijevanja podzemnog prostora, otvarajući pitanje načina na koji prirodni ambijent oblikuje kolektivnu imaginaciju i kulturni identitet zajednice. „Speleološki objekti nikada nisu bili samo geološke forme, već su uvijek bili prostori koji su kroz istoriju stvarali mitove, religijske predstave i različite društvene narative“, kaže Šarović.

Saradnja posebno važna za manje akademske zajednice

Govoreći o značaju međunarodnog povezivanja, Šarović ističe da najveći društveni izazovi današnjice prevazilaze nacionalne granice i da njihovo razumijevanje zahtijeva zajedničke istraživačke platforme. „Danas gotovo da ne postoji društveni problem koji se može objasniti iz perspektive samo jedne discipline ili samo jednog metoda“, navodi.

Međunarodna saradnja, smatra, posebno je važna za manje akademske zajednice poput crnogorske. Ona omogućava da se međunarodno potvrđena znanja i dobre prakse prilagode domaćem društvenom i institucionalnom kontekstu, ali i da lokalna iskustva i razvojni izazovi postanu dio šireg evropskog naučnog diskursa. Upravo dugogodišnju saradnju UCG-a i Univerziteta u Beogradu vidi kao primjer produktivnosti takvog partnerstva.

„Saradnja nije samo formalni oblik akademskog umrežavanja, već prostor u kojem nastaju nove ideje, nova znanja, razvijaju se inovativni istraživački pristupi i stvaraju trajne institucionalne veze između društava“, kaže Šarović.

Nauka kao razvojni resurs

Kada je riječ o položaju nauke u Crnoj Gori, Šarović ukazuje na naslijeđena strukturna ograničenja, potrebu za boljim pozicioniranjem u prestižnim bazama i usklađivanjem sa evropskim istraživačkim i obrazovnim standardima. Istovremeno ocjenjuje da je prethodnih godina ostvaren napredak, posebno u jačanju autonomije Univerziteta Crne Gore i uspješnijem uključivanju crnogorskih istraživača u međunarodne naučne mreže i evropske programe saradnje.

Smatra, ipak, da se budući razvoj naučnog sistema, naročito iz ugla humanističkih nauka, ne može posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz dalje jačanje institucionalne autonomijeistraživačkih centara i sposobnosti društva da znanje prepozna kao jedan od svojih ključnih razvojnih resursa.

Mladim istraživačima i studentima koji razmišljaju o akademskoj karijeri poručuje da nauku ne doživljavaju samo kao profesiju. „Akademski put zahtijeva disciplinu i metodološku dosljednost, ali prije svega podrazumijeva spremnost da se znanje neprestano preispituje i unapređuje“, kaže Šarović

„Izbor akademske karijere nije samo profesionalno opredjeljenje, već izbor načina života koji može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva Crne Gore“, zaključuje Šarović.