Region

Vučić sprema udar na Joanikija zbog podrške protestima studenata

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uskoro bi mogao da se nađe pod “istragom” komisije Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja bi, prema zvaničnom obrazloženju, trebalo da analizira način funkcionisanja Mitropolije i utvrdi da li postoje administrativno-finansijski propusti.

Međutim, prema saznanjima portala Nova.rs, stvarni razlog zbog kojeg se Joanikije nalazi pod lupom jeste njegovo javno neslaganje sa politikom zvaničnog Beograda, ali i odbijanje da povuče potpis sa pisma podrške koje je zajedno sa još petoricom episkopa uputio studentima i građanima koji su protestovali u Srbiji.

Komisija koja bi trebalo da analizira rad Mitropolije crnogorsko-primorske i način na koji njome upravlja mitropolit Joanikije, kako saznaje Nova, biće sastavljena po gotovo identičnom modelu kao ona koja je poslata u Žičku eparhiju. Taj medij podsjeća, nakon te “kontrole”, mitropolit Justin je na ovogodišnjem Saboru suspendovan zbog, kako je zvanično navedeno, spornog materijalno-finansijskog poslovanja.

Izvori Nova.rs, međutim, tvrdili su da je pravi razlog za obračun sa Justinom bio to što je bio jedini episkop sa sjedištem u Srbiji koji je otvoreno podržao studentsko-građanske proteste, te da je njegova smjena predstavljala čist politički nalog iz samog vrha vlasti.

Kako je planiran udar na Joanikija

Kad je riječ o komisiji koja bi trebalo da ispita finansije na Cetinju, jedina značajna razlika u odnosu na “slučaj Žiča” jeste to što u njenom sastavu, kako saznaje Nova, ne bi trebalo da bude mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije.

Razlog je, prema informacijama Nova.rs, procjena vrha SPC da bi direktan, frontalni udar na Joanikija izazvao ogromnu reakciju javnosti, naročito u Crnoj Gori, imajući u vidu uticaj i poštovanje koje on uživa među tamošnjim vjernicima.

Kako navode izvori Nova.rs, ideja je da se kontrola finansija Mitropolije crnogorsko-primorske predstavi kao rutinska, sistemska provjera. Zbog toga bi komisija, prije dolaska na Cetinje, trebalo da posjeti Berane, sjedište mitropolita Metodija, i provjeri poslovanje Eparhije budimljansko-nikšićke.

Međutim, tu se krije ključni manevar.

Prema saznanjima Nova.rs, Eparhija budimljansko-nikšićka unaprijed je obaviještena o dolasku komisije kako bi oni koji se bave finansijama mogli na vrijeme da pripreme dokumentaciju, čime se stvara privid da se provjere vrše reda radi, dok se na Cetinju sprema zamka.

Proizvodnja krize na relaciji Beograd -Podgorica

Ono što bi, međutim, moglo da predstavlja ozbiljnu prepreku za izaslanike vrha SPC i sprovođenje navodne istrage jeste reakcija vlasti u Podgorici. Kako navode izvori Nova.rs, u samom vrhu SPC postoji realan strah da bi crnogorske vlasti mogle direktno da zabrane ulazak članovima komisije na teritoriju svoje države. Identične informacije portal Nova.rs dobio je i iz izvora unutar bezbjednosnih struktura Crne Gore.

Nova.rs piše da njihov sagovornik podsjeća na nedavno upozorenje premijera Crne Gore Milojka Spajića da će pritisci i udari na tu zemlju postajati sve intenzivniji kako se bude približavala članstvu u Evropskoj uniji.

On je tom prilikom naveo da će u hibridnom djelovanju protiv Podgorice učestvovati zvanični dvije država iz regiona.

“Slanje ovakve komisije je upravo jedan od vidova opstrukcije, jer se na taj način kriza i politički obračuni iz Srbije izvoze na teritoriju Crne Gore. Dolazak komisije sa zadatkom koji je politički diktiran iz Beograda po svojoj suštini se ne razlikuje od upućivanja agenata BIA sa ciljem da se na terenu vještački stvori krizna atmosfera”, objašnjava sagovornik Nova.rs.

Sukob sa Vučićem i otpor pritisku Patrijaršije zbog studenata

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije važi za jednog od rijetkih episkopa unutar SPC koji nisu prihvatili nezvaničnu nadležnost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nad Crkvom. Od dolaska SNS-a na vlast govori se o takozvanoj “simfoniji Crkve i države”, iza koje kritičari vide sve ogoljeniju podređenost vrha SPC vlasti Aleksandra Vučića i SNS.

Kao jedan od najbližih saradnika pokojnog mitropolita Amfilohija, Joanikije je ostao u krugu crkvenih velikodostojnika koji su otvoreno govorili o problemima unutar SPC i društva, bez obzira da li se to dopadalo vlastima u Beogradu ili Podgorici, piše Nova.rs.

Poseban gnijev vrha Patrijaršije i naprednjačke vlasti Joanikije je navukao kada je odbio da podlegne direktnim pritiscima i povuče svoj potpis sa pisma podrške studentima koji protestuju u Srbiji, a u kom se osuđuje crkveno vrijeđanje i medijska hajka na mlade ljude na ulicama.

Iako je iz Patrijaršije stigao izričit zahtjev da se vladike ne miješaju i da se potpis sa apela ukloni, mitropolit crnogorsko-primorski je ostao pri svom stavu, čime je praktično stavio metu na sopstvena leđa.

Pored podrške studentima, sukob je ogoljen i početkom avgusta, kada je Mitropolija crnogorsko primorska direktno odgovorila Aleksandru Vučiću, optužujući ga za nedopustivo miješanje u crkvena pitanja.

Povod su bile Vučićeve izjave o litijama, ali i njegove tvrdnje da su unutar SPC postojale “opake i opasne” ideje o federalizaciji Crkve i stvaranju “Pravoslavne crkve u Crnoj Gori”. Iz Mitropolije je tada poručeno da Vučićeve tvrdnje “vrve od nejasnoća”, uz oštru i nedvosmislenu poruku predsjedniku Srbije:

“Nismo tada dozvolili da političari vode glavnu riječ, pa ne smatramo da ni danas političarima pripada pravo da tumače crkvene događaje. Njihovo nepozvano miješanje u crkvena pitanja ne donosi dobro ni državi ni Crkvi“, saopštila je tada Mitropolija.

Metodije kao kontrateža i Vučićev zaštitnik

Zanimljivo je da je svojevremeno, kao vikarni episkop, odnosno prije ustoličenja na čelo Eparhije budimljansko-nikšićke, Metodije bio u krugu vladika koje nisu učestvovale na “tradicionalnim ručkovima” koje je Aleksandar Vučić priređivao u Predsjedništvu Srbije tokom održavanja Sabora. Međutim, njegovim prelaskom u Berane situacija se drastično promijenila.

U prilog tome govori i reakcija nakon oštrog saopštenja Mitropolije crnogorsko-primorske, kad je Eparhija budimljansko-nikšićka otvoreno stala na stranu predsjednika Srbije.

Izvor: nova.rs

Sledeće

Vučić kreće u predizbornu kampanju “kao običan građanin”

Ne propustite

Kos: Otkazujem posjetu Srbiji, veličanje Ratka Mladića nespojivo sa evropskim vrijednostima

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Region

MVEP Hrvatske: Ostajemo pri stavu da je “Jadran” naš

U Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske u Zagrebu, danas je održan sastanak komisija Crne Gore i Hrvatske posvećen statusu školskog broda Jadran, kao vojnog i istorijsko-kulturnog simbola Crne Gore, kao i pitanjima sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Kako su kazali iz ovog resora, crnogorsku komisiju predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović, dok je hrvatsku komisiju predvodio ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Republika Hrvatska ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran i očekuje rješavanje ovog dugogodišnjeg otvorenog pitanja, kao i ostalih pitanja sukcesije vojne imovine. Dalje konsultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije trebalo bi da doprinesu pronalaženju konačnog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa“, navodi se u saopštenju hrvatske Vlade.

Poručuju kako Hrvatska nastavlja snažno da podržava evropski put Crne Gore.

“Uz očekivanje da se otvorena pitanja rješavaju konstruktivnim dijalogom, u skladu s preuzetim obavezama i evropskim vrijednostima“, ističe se.

Sa druge strane, Karpović je kazao da Crna Gora ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran i očekuje da se ovom pitanju, kao i pitanju sukcesije vojne imovine, pristupi odgovorno, strpljivo i uz uvažavanje argumenata obje strane”, kazao je Krapović.

On je rekao da dalje konsultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije treba da doprinesu pronalaženju održivog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga.

“Crna Gora ostaje posvećena njegovanju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom i zahvalna je na dosadašnjoj podršci Hrvatske evropskom putu Crne Gore. Crna Gora odlučno nastavlja svoj evropski put, ostajući posvećena otvorenom i konstruktivnom dijalogu, uz zaštitu svojih državnih interesa”, zaključio je Krapović.

Region

„Kosovo je Srbija“, ali Srbi na Kosovu nemaju biračka mjesta za izbore u Srbiji

Dok zvanični Beograd insistira na stavu da je Kosovo sastavni dio Srbije, građani Srbije koji žive na Kosovu svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima ne mogu da ostvare na teritoriji na kojoj žive.

Na Kosovu nema biračkih mjesta za parlamentarne izbore u Srbiji, nakon što vlasti u Prištini nijesu dozvolile organizovanje glasanja na toj teritoriji. Zbog toga se za birače sa Kosova određuju biračka mjesta u opštinama u centralnoj Srbiji, do kojih moraju da putuju kako bi glasali.

Tako se u praksi stvara svojevrstan politički paradoks – Srbija Kosovo smatra dijelom svoje državne teritorije, ali na toj teritoriji nije u mogućnosti da organizuje glasanje na svojim parlamentarnim izborima.

Istovremeno, pitanje dostupnosti biračkih mjesta otvoreno je i kada je riječ o državljanima Srbije koji žive van zemlje.

Republička izborna komisija (RIK) Srbije usvojila je predlog biračkih mjesta u inostranstvu koji je prethodno dostavilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Prema riječima predsjednika RIK-a Vladimira Dimitrijevića, na prethodnim izborima u inostranstvu je bilo 81 biralište, dok je novim predlogom MSP-a predviđeno 93.

Predlog je, međutim, izazvao kritike pojedinih članova RIK-a, koji smatraju da broj i raspored biračkih mjesta nijesu dovoljni da svim prijavljenim biračima omoguće jednostavno ostvarivanje biračkog prava.

Kao jedan od primjera pomenuta je i Crna Gora. Jedan od članova komisije ukazao je da Herceg Novi, gdje Srbija ima konzulat, nije među mjestima u kojima je predviđeno otvaranje birališta.

Dio članova RIK-a predlagao je zbog toga da se od Ministarstva spoljnih poslova zatraži dopuna spiska i otvaranje dodatnih biračkih mjesta. Kako je navedeno tokom rasprave, broj građana prijavljenih za glasanje u inostranstvu znatno je veći nego na ranijim izborima.

Pojedini članovi komisije tvrdili su da su praktično prinuđeni da podrže ponuđeni predlog, jer bi njegovo odbijanje dovelo u pitanje i otvaranje već predviđenih biračkih mjesta.

Dok se, dakle, mreža birališta u inostranstvu širi sa 81 na 93 biračka mjesta, na Kosovu građani sa pravom glasa na izborima u Srbiji i dalje nemaju mogućnost da glasaju u mjestima u kojima žive.

Region

Ko je bio Veljko Radenović, čovjek kojem je posvećena pjesma „Đenerale, đenerale“?

Pjesma „Đenerale, đenerale“ posljednjih dana našla se u centru pažnje crnogorske javnosti nakon što ju je u Baru izveo dječji hor „Fenički biseri“, a slučaj je dobio i pravnu dimenziju zbog tvrdnji da se njenim izvođenjem veliča Ratko Mladić.

Međutim, prema navodima koji prate nastanak ove pjesme, ona je posvećena Veljku Radenoviću, nekadašnjem komandantu Posebnih jedinica policije Srbije u Prizrenu, koji je tokom sukoba na Kosovu i Metohiji krajem devedesetih godina stekao nadimak „Đeneral“.

Radenović je bio potpukovnik policije, a posebno je ostao upamćen po učešću u borbama za Orahovac u julu 1998. godine. Među pripadnicima jedinica kojima je komandovao bio je poznat i po pokliču „Za mnom, braćo!“.

Pjesmu „Đenerale, đenerale“ posvetio mu je muzičar Gavrilo Kujundžić iz Orahovca, koji je Radenovića poznavao još od sedamdesetih godina prošlog vijeka i bio svjedok sukoba u Orahovcu i okolnim selima tokom 1998. godine. Pjesmu je kasnije sa dječjim horovima sa Kosova i Metohije izvodila i Ivana Žigon.

Široj javnosti postao je poznat nakon borbi za Orahovac od 17. do 20. jula 1998. godine, kada su se srpske policijske snage sukobile sa pripadnicima terorističke organizacije Oslobodilačka vojska Kosova (OVK), koja je prethodno zauzela djelove grada i okolnih mjesta.

Tokom tih događaja stradao je veliki broj ljudi, dok su desetine srpskih civila otete. Prema podacima iz dostavljenog materijala, oteto je oko 100 Srba, a Radenovićeva jedinica uspjela je da oslobodi njih 35. Za 47 otetih navodi se da su kasnije pronađeni mrtvi, dok se za preostale tvrdilo da se vode kao nestali.

Radenović i njegove jedinice tokom višednevnih borbi probijali su se prema Orahovcu preko okolnih sela. Njegova uloga u tim događajima učinila ga je poznatom ličnošću među Srbima na Kosovu i Metohiji, a prema pojedinim navodima, rukovodstvo terorističke organizacije OVK je nakon borbi raspisalo i nagradu za njegovo ubistvo.

Učestvovao je i u akcijama izvlačenja stanovništva iz ugroženih područja. U dostupnim biografskim navodima pominje se akcija iz maja 1998. godine, tokom koje je iz područja Bratotina i Ratkovca evakuisano više od 50 ljudi.

Za Radenovića se vezuje i priča da je tokom jednog sukoba izbjegao smrt kada je metak pogodio njegovu kapu. Prema toj priči, kapu sa tragom metka kasnije je čuvao u svom domu.

Posljednje godine života obilježili su ozbiljni zdravstveni problemi. Radenović je dugo bolovao od dijabetesa, a zbog komplikacija mu je kasnije amputirana noga.

Preminuo je 29. septembra 2012. godine u Kruševcu, a sahranjen je na Novom groblju u tom gradu.

Deset godina nakon njegove smrti, 2022. godine, u Kruševcu mu je podignut spomenik. Predsjednik Srbije posthumno ga je odlikovao Sretenjskim ordenom prvog stepena.