Priroda i društvo

U Podgoričkoj Čistoći 173 zaposlena na bolovanju

Preduzeće Čistoća obratilo se Ministarstvu zdravlja tražeći da njihova komisija iskontroliše bolovanja zaposlenih u ovom gradskom preduzeću. Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlena kako iz tehničko-operativnog sektora tako i iz administracije. To znači skoro četvrtina jer u preduzeću radi oko 670 radnika.

“Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlenih iz oba sektora, što je sam po sebi dramatičan podatak, pogotovo sa staništa održavanja redovnog procesa u sistemu. Zbog toga smo poslali urgenciju Ministarstvu zdravlja da njihova komisija na osnovu dokumentacije dostavljene od ovog društva sagleda osnovanost zahtjeva i u skladu sa time dostavi informaciju i da konkretne instrukcije kako da se borimo sa tim u narednom periodu. Ovaj problem ne tišti samo nas već je to opšte poznato. Sa državnog nivoa mora da se nađu mehanizmi da se izborimo sa ovim problemom i da se na određeni način „obračunamo“ sa ljudima koji zloupotrebljavaju poziciju bolovanja ” rekao je Vojin Katnić, pomoćnik direktora.

On nije konkretno odgovorio na naše pitanje da li je ovoliki broj bolovanja vid opstrukcije.

“To ne mogu da kažem. Ako je neko na bolovanju ide se od pretpostavke da je u lošem zdravstvenom stanju. Apsolutno da ovoliki broj bolovanja ukazuje na indicije da nijesu svi u lošem stanju. Imate doznake koje je izdao ljekar. Ranije je u Čistoći bilo kontrola, ali nijesu dale željene rezultate. U saradnji sa državnim organim organima ovaj problem će se riješiti. Složićemo se da ova društva ne mogu sama da se izbore sa tim”, kaže Katnić.

Katnić tvrdi da su svi koji su u preduzeću radno angažovani i dobijaju radne zadatke.

“Onamo gdje ima opstrukcija u dijelu radnih zadataka tu će se preduzeti određene mjere”, najavio je Katnić.

On nema podatak koliko je higijeničara na bolovanju.

“Na dužem bolovanju je jedan broj manuelnih izvšilaca i vozača, odnosno ljudi koji su okosnica održavanja javne higijene. To smo riješili ovih dana angažovanjem jednog broja ovih izvršilaca tako da je sistem u finkciji. Uspjeli smo da popravimo jedan broj vozila. Prije neki dan bilo ih je u funkciji 12 autosmećara, jedan broj autopodizača, radnih mašina i jedno vozilo za sakupljanje kartonske ambalaže. Sistem funkcioniše, proces se odvija redovno u mjeri mogućeg”, ističe Katnić.

Katnić se ne slaže sa konstatacijom da javna higijena nije na zavidnom nivou. Pravi je momenat da pogledate naš snimak, preko QR koda, iz ulice koja od Stočne pijace vodi ka Koniku. Na snimku se vide naslage smeća, a deponija je ogromna. Katnić tvrdi da je stanje bolje nego što je to bilo unazad dva mjeseca naročito u užem centru grada.

“U narednom periodu tako će biti i u prigradskim djelovima. Posebno će to biti moguće do kraja godine, jer bi Skupština 12. oktobra trebala da usvoji rebalans budžeta što će omogućiti Čistoći da dobije još 430.000 eura za nabavku dva autosmećara i jedne kombinovane mašine. Nakon toga uslijediće raspisivanje tendera”, kaže Katnić.

Vojin Katnić ne želi da se okreće na period kada su neki zaposleni primali platu, a godinama nijesu dolazili na posao.

“Ulažu se maksimalni napori da svi ljudi koji su na platnom spisku dobijaju zadatke i nastoje da ih realizuju. Vjerujem da ne bi trebalo da bude opstrukcije, jer svi koji su dobronamjerni treba da daju maksimalno učinak da sačuvaju sistem i da održimo likvidnost”,rekao je Katnić.

„Dan“ očekuje podatke iz Ministarstva zdravlja oko kontrole bolovanja. Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kaže da sva bolovanja zaposlenih treba prekontrolisati i ohrabruje poslodavce da im se obrate, a komisija će uraditi posao kako treba.

“Sva bolovanja treba da budu podložna promjeni, jer u prethodnim vremenima se pokazalo da se vrlo lako dolazilo do njih. U zadnje dvije godine su se na veći nivo digle provjere bolovanja. Dobijamo zahtjeve od poslodavaca, državnih institucija, ustanova, privatnih firmi, da se prekontrolišu bolovanja. Svako ima pravo da provjeri da li su bolovanja opravdana ili nijesu, naročito ako postoji opravdana sumnja da to bolovanje nije dato na zakonit način. Za podatak u Čistoći nijesam čuo, ali ohrabrujem svakog poslodavca, pa i njih, da uradi provjeru bolovanja zbog procesa rada u firmi, ali i zbog toga što to skupo košta Fond, naročito odsustvo preko dva mjeseca”,kaže Jokić.

Apelujem na sve ustanove, preduzeća, privatnike da krenu u kontrolu bolovanja posebno onih koja dugo traju, kaže Jokić.

“Apelujem i na kolege, jer sve odatle kreće, da bolovanja daju isključivo samo kada je to zaista neophodno. To je jedna od načina da do ovoga ne dolazi. Apelujem na sve kolege u bijelim mantilima da budu oprezniji prilikom davanja bolovanja”, kaže Jokić.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora podgorica preduzeće čistoća

Sledeće

Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijelio 1.300.000 eura

Ne propustite

Trend starenja stanovništva prisutan u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.