Politika

BIRN: Vuković diplomirao na fakultetu bez akreditacije

Ministar finansija Novica Vuković diplomirao je 2007. godine na privatnom Fakultetu za uslužni biznis (FABUS) u Sremskoj Kamenici, koji u tom periodu nije imao akreditaciju za rad, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Vuković se 2005. godine upisao na FABUS direktno na drugu godinu studija i završio smjer Menadžment u sektoru finansijskih usluga. Prema podacima Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, koje akredituje fakultete u Srbiji, FABUS je akreditovan tek 25. decembra 2009. godine – osam godina nakon osnivanja.

FABUS je osnovan 2001. godine, a sedam godina kasnije postao je dio privatnog Univerziteta Educons. Fakultet je likvidiran 24. marta 2017. godine i obrisan iz sudskog registra Privrednog suda.

“Vuković je položio sve ispite propisane Nastavnim planom i programom i 11. oktobra 2007. godine diplomirao te stekao stručni naziv ‘Diplomirani ekonomista’, budući da je Fakultet za uslužni biznis četvorogodišnji nastavni plan i program sa obimom od 240 ESPB sprovodio u tri kalendarske godine”, kazali su BIRN-u iz Univerziteta Educons, kod kojeg se čuva dokumentacija FABUS-a.

Program sprovođenja četvorogodišnjeg nastavnog plana u trajanju od tri kalendarske godine nije bio standard ni za državne ni za evropske fakultete.

Vuković je na FABUS prešao sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je upisao 1996/1997. godine. Na Pravnom fakultetu završio je pet ispita prije nego što je zatražio ispisnicu u septembru 2005. godine.

Prema podacima dostavljenim BIRN-u, Vuković je tokom studiranja na FABUS-u imao prosječnu ocjenu 6,86 dok je diplomski rad na temu „Depoziti” odbranio sa ocjenom 10. Sa Univerziteta Educons nisu dostavili BIRN-u kopiju Vukovićevog diplomskog rada, navodeći da se „diplomski radovi čuvaju dvije godine te se nakon toga izlučuju iz arhive”.

Prema rješenju o priznavanju ispita, pri upisu na drugu godinu Vukoviću je dodijeljeno pet diferencijalnih ispita, nakon čega je polagao još pet od devet ispita sa prve godine studija FABUS-a.

Sudeći prema Vukovićevoj biografiji objavljenoj na sajtu Vlade Crne Gore, u periodu studiranja na FABUS-u bio je zaposlen u NLB banci, na pozicijama trgovca na tržištu novca, samostalnog referenta za praćenje plasmana i sredstava i saradnika za likvidnost banke. Od upisa na fakultet 2005. do diplomiranja u oktobru 2007. godine, odnosno za dvije studijske godine, položio je ukupno 17 ispita.

“Svoje formalno obrazovanje sam stekao učenjem i izvršavanjem obaveza na jedini ispravan i zakonit način, a nikako drugačije, kao što je nerijetko slučaj u Crnoj Gori, pa sam prvi koji podržava napore i rezultat Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se taj trend zaustavi”, kazao je Vuković za BIRN.

Vuković nije odgovorio na pitanja BIRN-a da li je studirao redovno ili vanredno, niti je dostavio kopiju svoje diplome i diplomskog rada.

“Za sve detalje o mom obrazovanju – od osnovne škole do postdiplomskih studija upućujem da se obratite nadležnim obrazovnim ustanovama”, naveo je on.

U svojim biografijama, uključujući i onu na sajtu Vlade Crne Gore, Vuković ne navodi naziv fakulteta koji je završio. Umjesto toga, stoji da je „završio Ekonomski fakultet na smjeru Finansije i bankarstvo, a na postdiplomskim studijama je na smjeru – Organizacijski menadžment”.

Ministar finansija nije odgovorio BIRN-u zašto nije naveo ime fakulteta koji je završio, ističući da „svoj CV sa ponosom može dijeliti i upoređivati”.

“Ali vjerujem da svako na svoj način gradi karijeru i iz tog ugla sagledava stvari i samim tim može da sagleda gdje mu je profesionalno mjesto. Moje mjesto je opredijelila kombinacija obrazovanja, profesionalizma i struke”, kazao je Vuković.

Fakultet u Sremskoj Kamenici radio bez akreditacije

Zakonom o visokom obrazovanju Republike Srbije, usvojenim 2005. godine, uvedeno je obavezno akreditovanje visokoškolskih ustanova kroz osnivanje Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta, čiji sastav bira Nacionalni savet za visoko obrazovanje.

Proces akreditacije univerziteta i fakulteta u Srbiji sprovođen je u sklopu usklađivanja zakonodavstva sa Bolonjskom deklaracijom i započet je 2007. godine.

Prema podacima Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, Fakultet za uslužni biznis akreditovan je 25. decembra 2009. godine – dvije godine nakon što je Vuković diplomirao na tom fakultetu.

Akreditacija je proces kojim se procjenjuje sposobnost fakulteta da ispuni obrazovne standarde, uključujući kvalitet nastavnog kadra, programe i resurse.

Crna Gora je u martu 2004. ratifikovala Lisabonsku konvenciju o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja u Evropi. Na osnovu te konvencije, donesen je Zakon o priznavanju i vrednovanju obrazovnih isprava, koji je stupio na snagu 25. januara 2008. godine. Prema zakonu, diplome stečene u Srbiji do tog datuma ne podliježu nostrifikaciji.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su za BIRN potvrdili da ne postoji zahtjev niti rješenje Ministarstva o priznavanju inostrane obrazovne isprave ministra Vukovića.

Ispostava FABUS-a u svadbenom salonu

Fakultet za uslužni biznis je od osnivanja reklamiran kao institucija na koju se „može upisati direktno na treću godinu nakon završene bilo koje više škole”.

Novinska agencija Patria objavila je u junu 2016. godine da je 140 osoba iz Bosne i Hercegovine tokom 2006. na FABUS-u položilo 27 ispita za samo šest mjeseci, podsjećajući da u tom periodu fakultet nije bio akreditovan.

Mediji u BiH su u oktobru 2012. objavili da je ispostava FABUS-a bila registrovana u Grudama na adresi svadbenog salona „Otok” i u hotelu u Kupresu.

Banjalučke Nezavisne novine tada su navele da su na FABUS-u diplomirali kandidat za glavnog revizora Republike Srpske Mile Banika, bivši direktor Poreske uprave RS Mladen Milić i bivši ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković.

“Danas nema tragova da je taj fakultet postojao, a kao podružnica bio je registrovan u Grudama i Kupresu. Fakultet je zatvoren 2006. godine, a najveći broj diploma izdat je tokom 2002, 2003. i 2004. godine”, kazala je tada bivša ministarka prosvjete u vladi Hercegbosanske županije Gordana Cikojević.

Pretragom Agencije za privredne registre BIRN nije uspio pronaći nijedan osnivački dokument FABUS-a osim registracije Studentske organizacije tog fakulteta, osnovane 5. decembra 2002. godine u Novom Sadu.

Ekonomski fakultet krije informacije o ministrovoj diplomi

BIRN je 3. jula Ekonomskom fakultetu uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći dokumentaciju o završenoj školskoj spremi ministra Vukovića, upisu na magistarske studije i dokaz o ispunjenosti uslova za upis.

U odgovoru BIRN-u, Ekonomski fakultet nije dostavio nijedan dokument, već samo potvrdio da je Novica Vuković upisao postdiplomske akademske magistarske studije školske 2007/2008. godine, i da nije bio student osnovnih studija na tom fakultetu.

“Informacije o završenom obrazovanju za studenta Novicu Vukovića nijesu pitanja za Ekonomski fakultet u Podgorici, iz razloga što imenovani student osnovne studije nije završio na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore”, naveli su sa Ekonomskog fakulteta.

Zakonom je propisano da se prilikom upisa na bilo koji nivo studija mora dostaviti dokumentacija koja potvrđuje prethodni nivo obrazovanja. Kopija diplome je obavezni dio studentskog dosijea.

Sa Ekonomskog fakulteta nisu potvrdili da li posjeduju informacije o stečenom nivou obrazovanja Vukovića, niti su objasnili kako je moguće da je bez potrebne dokumentacije upisao magistarske studije.

“Prema važećim propisima, imenovani ima status studenta na Postdiplomskim akademskim magistarskim studijama, a školarinu je izmirio u cjelosti”, naveli su sa Ekonomskog fakulteta, dodajući da je upis izvršen prema tada važećem Zakonu o visokom obrazovanju i internim pravilima UCG.

U odgovoru BIRN-u, Vuković se kao dokaz o ispravnosti svojih visokoškolskih isprava pozvao na Ekonomski fakultet u Podgorici.

“Da je sve završeno po pravilima i zakonskim procedurama visokog obrazovanja potvrđuje i činjenica da je to posao Ekonomskog fakulteta i tada, sada, kad god, kao i verifikacija da sam ispunio sve uslove za postdiplomske studije, polaganje ispita i slično na Ekonomskom fakultetu”, kazao je on.

Sa Univerziteta Crne Gore za BIRN su naveli da u evidenciji ne posjeduju podatke o priznavanju diplome koju je Vuković stekao na Fakultetu za uslužni biznis.

Slične teme:Crna gora ministar finansija novica vuković

Sledeće

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Ne propustite

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Ćulafić: Vjerujem da smo kao država i društvo spremni da se odupremo hibridnim prijetnjama

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je u informativnoj emisiji VINK na Televiziji Nikšić da hibridne prijetnje, koje je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić, mogu uticati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27, kao i na zatvaranje svih drugih poglavlja koja još nijesu zatvorena.

“Ti napadi, prema našim saznanjima, mogu da budu od onih najnižih i najprimitivnijih pa do onih veoma krupnih i ozbiljnih napada koji bi se mogli ticati, krupnih, političkih ili međudržavnih odnosa. Ali ja duboko vjerujem da je Crna Gora kao država dovoljno zrela, da je njeno društvo dovoljno zrelo da shvati da tako nešto nije u dobroj namjeri prema Crnoj Gori, od koga god ono dolazilo – dolazilo preko, da kažem, unutrašnjih nekih sluga tih stranih centara moći ili dolazilo, od nekih neostvarenih pojedinaca, ličnosti, involviranih elemenata, potpuno je svejedno”, kazao je Ćulafić.

On je istakao da hibridne prijetnje prije svega mogu biti usmjerene na pokušaj diskreditacije i kompromitacije ljudi koji rade na zatvaranju Poglavlja 27.

“U svakom slučaju, i kao čovjek i kao ministar ja sam spreman za tako nešto, da nosim teret, ali duboko vjerujem da smo kao država dovoljno sazreli i da je naš bezbjednosni sistem na jednom visokom nivou i lično mislim da smo kao Vlada dovoljno, da kažem, koherentni da ovaj posao još ovih dva ili tri mjeseca privedemo do kraja sa istom dozom i stepenom uspješnosti sa kojom smo taj proces vodili do sada”, poručio je Ćulafić.

Govoreći o najavi izgradnje Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, ministar Ćulafić je kazao da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata koje država realizuje u ovoj oblasti.

On je kazao da je u Nikšiću to išlo mnogo brže i efikasnije nego u nekim drugim opštinama, poput opštine Bijelo Polje, u kojoj još uvijek postoje izazovi sa lokacijom na kojoj treba graditi jedan takav regionalni centar.

Ministar je podsjetio da nije u pitanju regionalna deponija, već Regionalni centar za upravljanje otpadom.

Prema njegovim riječima, u pitanju je izgradnja jedne fabrike u kojoj će se vršiti prepakivanje, sortiranje, kompostiranje, reciklaža i tome slično, dakle način na koji se ispravno upravlja otpadom, a ono što ostane od tog otpada voziće se na deponiju Livade u Podgorici.

“Mi smo ušli u jednu vrlo zrelu fazu tog projekta. Vrlo je značajno što je od strane Upravnog odbora Svjetske banke odobren povoljan kredit za Crnu Goru u iznosu od 16,5 miliona eura za izgradnju ovog regionalnog centra ovdje u Nikšiću. Lokacija je definitivno određena, to je jedna od napuštenih hala nekadašnje Željezare”, naveo je Ćulafić.

On je dodao da je prvobitna odluka Elektroprivrede bila da se hala ustupi državi Crnoj Gori na 20 godina, ali da je, uzimajući u obzir aranžman sa Svjetskom bankom i potrebu dugoročnog korišćenja hale, Upravni odbor Elektroprivrede odobrio da se ona državi ustupi na 30 godina.

“Možemo i ekskluzivno saopštiti da je Upravni odbor Elektroprivrede odobrio ustupanje te hale na 30 godina državi Crnoj Gori i vjerujem da smo na taj način riješili ključno pitanje, a to je pitanje lokacije”, istakao je ministar.

Prema njegovim riječima, ona je potpuno izolovana lokacija, investicija će biti potpuno realna i ona treba da otvori između 40 i 50 radnih mjesta.

“Mislim da i u tom dijelu imamo jedan finansijski impuls i ekonomski impuls upravo u opštini Nikšić, a s druge strane dobićemo priliku da razvijamo takozvanu cirkularnu ekonomiju”, zaključio je Ćulafić.

Politika

Pejović: Opozicija želi da pričom o Ratku Mladiću vrati Đukanovića

Potpredsjednik Skupštine i poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović smatra da se inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića koristi kako bi se politička debata usmjerila na preminulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, umjesto na samu funkciju predsjednika Skupštine.

Pejović je, tokom gostovanja na Aplus televiziji, rekao da se iza inicijative ne krije principijelnost, već politički interes, te poručio da PES neće dozvoliti da mu opozicija nameće kontekst glasanja.

“Kada se sagledaju izjave aktera ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, dolazi se do zaključka da Demokratska partija socijalista (DPS) preko priče o Ratku Mladiću zapravo želi da vrati Mila Đukanovića”, ukazao je Pejović.

Pejović uvjerava da u PES nema dileme kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova.

“Mi smo se više puta, lično i kolektivno, oglasili i naglasili šta mislimo o svim akterima tog rata. Apsolutno poštujemo sve presude Međunarodnog suda i imamo pijetet prema svim žrtvama na prostoru bivše Jugoslavije, bez ikakve selekcije”, kazao je Pejović.

Istovremeno, ocijenio je da postoji „hipokrizija“ u načinu na koji se danas tretiraju politički potezi različitih aktera.

Podsjetio je da je Milo Đukanović nakon smrti Slobodana Miloševića izjavio saučešće, navodeći da su tada postojala obrazloženja da je riječ o „civilizacijskom činu“.

“Slično je sada uradio i Andrija Mandić. Imali smo, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, taj običaj da se izjavljuje saučešće kada premine neko od ljudi koji su čak i pravosnažno osuđeni za ratne zločine”, rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, PES se sada pokušava predstaviti kao „sumnjiv politički profil“ koji bi navodno trebalo da amnestira bilo koga.

“Nama se svakog dana agresivno nameće kontekst da se glasa zapravo o Ratku Mladiću, a ne o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine”, poručio je Pejović.

„Da je princip, DPS i Evropski savez bi smjenjivali funkcionere u Budvi“

Pejović je posebno problematizovao odnos DPS-a i Evropskog saveza prema događajima u Budvi, navodeći da su te dvije političke grupacije sada dio vlasti u toj opštini.

Kako je kazao, dok se na državnom nivou insistira na principima kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima, na lokalnom nivou, prema njegovim riječima, izostaje isti standard.

“Sada su svi oni, i DPS i Evropski savez, u jednoj koaliciji, u jednoj opštini na Primorju, dakle u Budvi, gdje im apsolutno ne smeta što ovih dana vidimo da brojni lokalni funkcioneri, koji su vlast, ne samo što izjavljuju saučešće ili glorifikuju Ratka Mladića, već idu na sahranu”, rekao je Pejović.

On je ocijenio da bi inicijativa za smjenu Mandića imala veću šansu za prolaz kada bi iza nje postojao principijelan odnos.

“Da se radi o principu, ne bismo imali ovu kompoziciju vlasti u Budvi”, kazao je Pejović.

Dodao je da mu, kako je rekao, Budva „ne boli ništa“, ali da mu „vrijeđa zdrav razum“ kada se različiti standardi primjenjuju na državnom i lokalnom nivou.

Pejović je podsjetio i na usvajanje rezolucije o Srebrenici, navodeći da, prema njegovoj ocjeni, kod tadašnjih političkih aktera nije postojala ista vrsta reakcije kada su se slične situacije događale na državnom nivou.

“Poslanici PES su slobodni ljudi”

Govoreći o mogućnosti da pojedini poslanici PES-a podrže inicijativu za smjenu Mandića, Pejović nije želio da govori u ime svakog poslanika pojedinačno, ali je naglasio da je PES demokratska partija i da su njeni poslanici slobodni u odlučivanju.

Mi smo prije svega slobodni ljudi i demokratska stranka – rekao je Pejović.

Na pitanje o mogućnosti da, osim poslanika Seida Hadžića, još neko iz PES-a glasa za smjenu predsjednika Skupštine, Pejović je kazao da u njegovoj partiji ne funkcioniše princip pritiska na poslanike.

“Možda neke druge partije tako funkcionišu i vrše pritisak na svoje poslanike, na svoje članove, pa shodno tome misle da je takav pristup najbolji i da će na taj način imati neki rezultat. Ponavljam, mi smo slobodni ljudi”, kazao je on.

Ocijenio je da poslanici PES-a razumiju politički kontekst i poručio da „nije korektno na ovaj način voditi kampanju“.

Kritikovao je, kako je naveo, objavljivanje imena i prezimena, fotografija i „crtanje meta“ političkim protivnicima.

” To je ad hominem”, kazao je Pejović.

„Nećemo dozvoliti da nam opozicija nameće kontekst“

Pejović je naglasio da se većina ljudi koji danas čine predsjedništvo i članstvo PES-a u vrijeme ratova devedesetih nalazila u dječjem uzrastu.

“Većina nas i u predsjedništvu i u političkoj partiji su ljudi koji su tada bili bukvalno djeca. Tada su nas u rat vodili neko drugi, tada su bila neka druga savezništva”, kazao je.

Poručio je da PES svoj stav neće formirati na osnovu konteksta koji, prema njegovim riječima, nameće opozicija, već na osnovu političkih postulata te partije.

“Mi smo partija koja je okrenuta budućnosti. Poštujemo apsolutno sve međunarodne presude, ne amnestiramo nikoga ko je izvršio zločin, ali jednostavno nećemo dozvoliti da bilo ko nameće kontekst i da podlegnemo tim motivima da bilo koga vratimo na vlast”, rekao je Pejović.

Posebno je istakao da se Crna Gora nalazi u završnici pregovora sa Evropskom unijom i upozorio da bi politička destabilizacija mogla ugroziti ostvareno.

“Svaka sada destabilizacija u velikoj mjeri bi mogla da ugrozi sve ono što smo do sada postigli”, kazao je Pejović.

“Do kraja godine zatvorićemo sva poglavlja”

Govoreći o evropskim integracijama, Pejović je kazao da je PES prilikom formiranja Vlade jasno definisao prioritete – evropske integracije, vladavinu prava i unapređenje životnog standarda.

Podsjetio je da je ranije bilo tvrdnji da Vlada nema kapacitet da zatvori nijedno pregovaračko poglavlje, dok je danas, kako je naveo, „manje-više izvjesno, gotovo izvjesno“ da će do kraja godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.

Prema njegovim riječima, upravo bi taj napredak mogao predstavljati problem određenim političkim strukturama u regionu.

“Znate zašto je važno i zbog čega je nekom interes da zaustavi našu zemlju na putu punopravnog članstva u EU”, kazao je Pejović.

On smatra da bi uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama mogao izazvati probleme političkim strukturama u regionu koje bi, kako je naveo, morale da objašnjavaju kako je Crna Gora za relativno kratko vrijeme sprovela veliki broj reformi i unaprijedila vladavinu prava i životni standard.

Politika

Da li Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore?

Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, poručio je juče novinarima u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Sedam dana pošto su predočili kako će zahtijevati Mandićevo razrješenje, iz te partije juče su i predstavili ‘nacrt’ inicijative koju će poslati svim poslaničkim klubovima. Dokument je nešto obimniji, a u njemu nema iznenađujućih momenata.

Podsjetimo, DPS je najavio inicijativu nakon što je Mandić uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Ovo nije samo političko, već i pitanje morala”, rekao je juče Nikolić.

Trenutni odnos 36-41?

Kako nakon sedam dana ‘stoji’ sama podrška inicijativi?

Promjena u odnosu na kraj prošle sedmice ima. Najprije, sigurno je kako bi Mandićevo razrješenje podržalo 16 poslanika DPS-a, šest iz redova Bošnjačke stranke, tri iz Evropskog saveza, te po jedan iz Hrvatske građanske inicijative, Force i Evrope sad. Najvjerovatnije bi takvog stava bili i u Građanskom pokretu URA, koji ima četvoro poslanika, a zasad i dvojice nezavisnih – Nikole Janovića i Miodraga Lakovića.

Iz Albanskog foruma prošle su večeri saopštili kako će šef njihovog poslaničkog kluba potpisati inicijativu, a da će je njihovi poslanici podržati.

Otud, u ovom momentu može se govoriti o 36 dignutih ruku u korist inicijative.

No, zasad je potrebno ograditi se u slučaju Albanskog foruma. Podsjetimo, njihovi poslanici su Nikola Camaj i Artan Čobi. Camaj je ranije poručivao da će glasati protiv Mandićeve smjene, uz napomenu da je to njegov lični stav. Naredni dani pokazaće da li ga je korigovao.

Na drugoj strani, sasvim je jasno kako iz Nove srpske demokratije (9), Demokrata (7), Demokratske narodne partije (3), Socijalističke narodne partije (2) i Ujedinjene Crne Gore (1) neće podržati inicijativu. Neće je podržati ni nezavisni poslanik Dragan Bojović. Uz to, mimo Seida Hadžića, identičan stav najvjerovatnije će imati 18 poslanika Evrope sad.

Ne bude li iznenađenja, odnosno ‘korekcije stavova’, onda je na toj strani u ovom momentu 41 poslanik, što je ujedno i većina glasova u ‘punom sazivu’.

Za sada se povodom inicijative nije decidno izjasnilo petoro poslanika – dvoje iz posebnog kluba, jedno iz CIVIS-a, te dvojica iz stranaka manje brojnih naroda.

Dva detalja

U obzir treba uzeti i još dva detalja.

Prilikom glasanja o inicijativi ‘računa’ se većina u odnosu na broj prisutnih, odnosno onih koji su se izjasnili.

Dakle, hipotetički, u slučaju da pojedini poslanici ne dođu, za većinu će biti potrebno manje od 41 glasa.

Drugi detalj upravo se odnosi na brojku 41. Naime, toliko poslanika potrebno je kako bi u plenarnoj sali postojao kvorum za rad.

Ništa nije ‘sporno’ osim – većine

O samoj inicijativi kao formalnom aktu, ipak, ne može se ni govoriti dok ne ‘uđe’ u skupštinsku proceduru.

Kako bi se to dogodilo, potrebni su potpisi najmanje 10 poslanika. Koji nijesu sporni.

Čini se da nije sporno ni 27 potpisa koji su neophodni kako bi bila zahtijevana vanredna sjednica, na kojoj bi bilo riječi o nepovjerenju šefu parlamenta.

Ali – i dalje je sporno pitanje većine koja bi stala iza inicijative.

Mandić ćutao pa podsjetio na telegrame stare 20 godina

Pošto je izjavio saučešće, Mandić je danima ćutao, a potom se oglasio u petak – pola sata prije ponoći.

„U mom telegramu saučešća nije bilo ničega suvišnog. Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam, ali vidim da je to izazvalo mnogo polemike u redovima DPS-a. Neka se strpe. Ako ova tačka eventualno dođe na dnevni red, imaće priliku da govore o svemu tome”, poručio je on.

Nije Mandić propustio priliku ni da podsjeti DPS na telegram star 20 godina. Saučešće je, kazao je, običaj i “kod naših rođaka Crnogoraca, što se moglo vidjeti i na primjeru smrti nekadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije”.

Onima sa nešto dužim pamćenjem nije potrebno pojašnjavati na šta je mislio.

U martu 2006, pošto je stigla vijest o smrti Slobodana Miloševića u zatvoru u Hagu, iz Podgorice je ka Beogradu upućeno više telegrama. Potpisivali su ih sa različitih političkih polova – od ondašnjeg lidera Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića do tadašnjih prvaka Demokratske partije socijalista, ujedno i čelnika republike, Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića.

Izvor: Portal Analitika