Priroda i društvo

Svaki četvrti samoubica u Crnoj Gori je penzioner

Predsjednik Partije penzionera invalida i restitucije Momo Joksimović kazao je Adria Televiziji da traže da se usklađivanje penzija vrši linearno, a ne proporcionalno, jer 10 odsto povećanja penzije za onog ko prima 1.500 eura je 150 eura, a za onog sa 300 eura je 30 eura, što je, kako navodi, nepravda kakve nema u Evropskoj uniji.

On je najavio da će na tu temu naredne sedmice, ali i o ukidanju penzionerskih članarina, razgovarati sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem.

Joksimović traži da se obustavi isplata članarina Savezu udruženja penzionera Crne Gore dok se ne procesuiraju brojne krivične prijave koje su podnijete protiv opštinskih i Saveza udruženja penzionera zbog “lopovluka, kriminala i korupcije”.

„Ta udruženja vode DPS članovi i ona isključivo služe DPS organizaciji gdje oni kupuju glasove za penzionersku članarinu. Sudstvo, tužilaštvo, DB, MU- svi su bili u funkciji kriminala i lopovluka“, ističe Joksimović.

Prema njegovim riječima, u zadnja dva i po mjeseca umrlo je 2.882 penzionera.

„To je tragično. To znači da im je loš materijalni status i želimo sa ministrom Damjanovićem, odnosno Vladom Crne Gore koja je nadležna, da se konačno obustavi plaćanje članarina Savezu penzionera i opštinskim udruženjima jer oni kradu penzionere. I to bukvalno nas kradu. Oni su sebi odredili naknade, npr. predsjednik saveza udruženja 1.000 eura, opštinski 800, 700 ili 600 eura, dok bijedni, tužni i žalosni penzioner ne može da dobije ni 30 eura“, ističe Joksimović.

Kaže da vjeruju u dobronamjernost ministra finansija i da će im izaći u susret kada je usklađivanje penzija u pitanju.

„Jedino kod nas, za razliku od EU, se vrši proporcionalno povećanje penzija. Onaj što ima 2000 eura 10 odsto povećanja mu je 200 eura, a onaj sto ima 280 eura njemu je 28 eura. To je sramno. Umjesto da bude linearno, svako treba da živi pa da se svakome poveća po 10 eura i onome što ima 2-000 i oni koji imaju 200 ili 300 eura, to bi bilo pravično i pravedno“, podvukao je Joksimović.

Joksimović će insistirati na boljoj saradnji sa pravosudnim organima, jer se moraju riješiti, kako kaže, “brojni lopovluci”.

„Molimo i tražimo od tužilaštva, jer imamo sedam krivičnih prijava, da utvrdi gdje je nestalo mnogo novca u milionskim iznosima. Samo u Podgorici je nestalo 89 penzionerskih stanova. Stanove su dobijali oni koji nijesu penzioneri, dobijali su članovi porodica iz saveza udruženja, ili su stanove dobijali pa prodavali. Crna Gora je zemlja koja je po broju samoubistava po glavi stanovnika vodeća u svijetu, a svaki četvrti koji izvrši samoubistvo je penzioner zbog gladi i nemogućnosti da kupi potrebne ljekove“, zaključio je Joksimović.

Slične teme:Crna gora penzije penzioner

Sledeće

U narednim danima povećana opasnost od požara

Ne propustite

U Crnoj Gori rade 823 kladionice, u Zeta zavedena samo jedna

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.