Zeta
Stručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu
Večeras je u velikoj sali KIC-a Zeta održana tribina u sklopu referendumske kampanje za predstojeći referendum u Zeti koji će se održati 14. decembra a tiče se izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Uz veliko prisustvo žitelja Botuna, ali i svih Zećana, predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera DNP-a Milana Kneževića kao i prisustvo svih predstavnika parlamentarnih stranaka u SO Zeta i odbornika moglo se čuti zašto je potencijalna izgradnja ovakvog postrojenja štetna za građane Zete.
Prisutnima su se obratili profesori sa Univerziteta Imperijal Koledž iz Londona Čedo Maksimović kao i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.
Maksimović se prisutnima zahvalio na dugotrajnom aplauzu kao i porukama koje je dobio nakon gostovanja u emisiji na televiziji sa nacionalnom frekvencijom.
,,Čast mi je i privilegija da govorim pred punom salom i popričamo o problemu sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici koji se reflektuje direktno na Zetu i njene građane” , započeo je svoje izlaganje Maksimović i nastavio:
,,Suština problema koji se tiče PPOV-a jeste nesavremeno rešenje i tehnologija koja je toliko stara da gotovo i nemamo slučaj da se u današnjem vremenu može naći sličan sistem koji se gradi u okruženju ili Evropi.

photo by Miloš Klikovac
Odbili su da nam dostave tehnički dokument o samom projektu ovog postrojenja, a najbolji primjer jeste na Luštici, gotovo identičan primjer i sistem koji su oni tada predstavili kao zadnju riječ tehnologije, danas je na obali Đuraševića na Luštici nemoguće večerati, ljudi se razbježe, da ne pričamo samo o utrošenoj energiji koje će ovo postrojenje proizvesti. To će biti toliko visoki računi za struju da opštinski budžet neće moći podnijeti tolikog potrošača”, kazao je profesor sa Londonskog univerziteta.
U svom izlaganju je zatim i pomenuo da je gotovo nemoguće da Glavni grad podnese strahovite ekonomske posljedice koje će PPOV proizvesti na budžet Podgorice.
,,Radi se o skupom projektu, čija cijena ne odgovara tehnologiji koja se nalazi unutar ovog sistema, vjerovatno ima i nekih novijih komponenti ali taložnica i spalionica uz bazen crvenog mulja je ekološka katastrofa” , kazao je Maksimović i pomenuo način na koji se moglo doći do boljih rešenja.
,,Primjenom biofiltera se moglo naći optimalnije i bolje rešenje, imamo primjere iz regiona gdje su se radila postrojenja na manjim površinama a dali su izvanredne rezultate, mogli su ljudi koji su radili ovaj projekat i elaborat konsultovati struku i naći pravo rešenje koje će biti na dobrobit svih građana i u Zeti i u Podgorici.”
Maksimović je naveo nekoliko primjera iz regiona i svijeta, ali u svom zaključku izrazio i nadu da će se razgovorom naći kompromis jer ovakav sistem je crni oblak nad Botunom i cijelom Zetom.
,,Suština je da se za znatno manje novca moglo doći do znatno boljih rešenja i boljih postrojenja koji imaju novije tehnologije, lakši su za održavanje i ekološki prihvatljiviji. Samo ću pomenuti primjer Šenžena gdje je postrojenje u centru grada a prečišćena voda je do te mjere čista i korisna, da je oni ne bacaju i prosipaju već je koriste za proizvodnju čipova u mobilnim telefonima koje svi mi danas kupujemo od kineskih proizvođača. Pozivam još jednom sve strane da sjednu za stol i zajedno sa svima nama dogovorimo ono što je na korist svakom čovjeku u Crnoj Gori”, zaključio je Maksimović.
Sa stavom profesora Maksimovića usaglasio se i profesor Aleksandar Jovović koji je pričao o spalionici unutar samog postrojenja, kao i o talozima mulja kojem treba dosta vremena da se razloži u kišnim danima kao i o još mnogo faktora koji su ovaj proces od samog početka učinili netransparentnim i neodrživim.
Građani Zete su imali priliku da učestvuju u otvorenom dijalogu sa eminentnim profesorima na goruću temu koja će svoju kulminaciju doživjeti 14. decembra na gradskom referendumu kada će o sudbini Zete odlučivati oni koji su i najviše pozvani o njoj da odlučuju – njeni građani.
Zeta
U Zeti rod pšenice prepolovljen u odnosu na prošlu godinu
Vremenske prilike ove sezone nijesu odgovarale proizvođačima pšenice na području Zete, pa je rod, kako ističu, prepolovljen u odnosu na prošlu godinu.
Privodi se kraju žetva pšenice na području Zete. Rod hljebnog žita znatno je niži nego prošle godine, kazao je za Radio Crne Gore proizvođač i kombajner Zoran Anđušić iz Gošića.
“Vrijeme nije išlo na ruku proizvođačima, tako da je rod polovičan ove godine”, kaže Anđušić.
Ističe da je i ove godine u Zeti zasijana približno ista površina kao i lani, par hektara više – manje.
“Završena je žetva u opštini Tuzi. Tu je ostalo još 2-3 hektara, to je ona kasnija sorta Tetikal. Što se tiče zetske opštine i ona je tu pri kraju, možda još nekih stotinjak rala je ostalo da se završi. Isto je sorta Tetikal i dolje u Donjim Selima, prema jezeru, tamo je visoka vlaga u zrnu i ne može da se skine još ječam i pšenica. Krenuli smo u opštinu Danilovgrad, u njoj ima većinom Tetikal koji još nije sazrio, neće još 15 dana, znači skidamo ječam i pšenicu, ali Tetikal još nije. A trebalo bi da počnemo od ponedjeljka i u Nikšiću”, objašnjava Anđušić.
Što se tiče mehanizacije Anđušić ističe, da je imaju dovoljno, ali nemaju radne snage.
“Neće niko da radi. Imamo četiri velika kombajna za pšenicu, sva četiri su u funkciji, na svaku opštinu praktično ima po jedan”, navodi Anđušić.
Objašnjava da neke lokalne uprave subvencioniraju žetvu poljoprivrednicima.
“Pa, sve zavisno od opštine do opštine. Neka opština vraća proizvođačima čitav iznos za naplatu žetve, neka vraća pola, neka 70%, neka 40%, to je sve stvar dogovora između opštine i proizvođača”, objašnjava Anđušić.
Anđušić proizvodi pšenicu i na svom imanju.
“Imam nekih 10 hektara pod žitaricama posijano, što kukuruza, što ječma, što pšenice. Ja bih da povećam, ali ova godina ne bi bila nikako naklonjena za sijanje pšenice”, kaže on.
Najveći krivac slabog roda žita je suša. Za nabavku sistema za navodnjavanje potrebna su velika finansijska sredstva, kaže Anđušić, a parcele su usitnjene pa i to otežava i poskupljuje čitav proces.
Zeta
Polaganjem vijenaca u Zeti odata počast zetskim herojima NOB-a
Antifašisti Zete i predstavnici organizacija koje baštine državnost Crne Gore i njeguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe danas su, povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka, položili vijence na Spomenik palim borcima u centru Zete.
Minutom ćutanja odata je pošta 220 Zecana koji su položili živote u Narodnooslobodilačkoj borbi, nakon čega je intonirana državna himna Crne Gore.
Prisutnima se obratio Božidar Kukuličić, koji je istakao da je okupljanje pred spomenikom izraz poštovanja prema zetskim rodoljubima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne Crne Gore.
„Danas je čast, obaveza i privilegija izgovoriti nekoliko riječi pred imenima zetskih rodoljuba koji su svojim životima platili našu slobodu. Hrabri, smjeli i nepokolebljivi, znali su da iz smrti za slobodu uvijek niče novi život“, poručio je Kukuličić.
On je podsjetio da se ove godine obilježava veliki jubilej – dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, kao i Dan državnosti kojim se čuva sjećanje na međunarodno priznanje crnogorske države 1878. godine.
Govoreći o istorijskom značaju 13. jula 1941. godine, Kukuličić je naglasio da je riječ o prvom opštenarodnom ustanku protiv fašizma u porobljenoj Evropi, događaju koji je ostao upisan zlatnim slovima evropske istorije.
„Crna Gora nikada nije molila za slobodu – ona ju je osvajala. Nikada nije vodila osvajačke ratove, već odbrambene bitke za pravo da bude svoja“, kazao je on.
Posebno je istakao doprinos Zecana u Narodnooslobodilačkoj borbi, naglašavajući da su zetski borci utkali svoje živote u slobodu čitave Jugoslavije, ostavljajući budućim generacijama zavjet da se sloboda nikada ne uzima zdravo za gotovo.
Kukuličić je poručio da je obaveza današnjih generacija da čuvaju sjećanje na heroje, njeguju istinu o njihovoj borbi i ne dozvole prekrajanje istorije.
„Narod koji zaboravi svoje heroje, gubi pravo da govori o budućnosti. Narod koji čuva svoje pretke, čuva i svoje dostojanstvo“, rekao je Kukuličić, završavajući obraćanje riječima: „Slava precima. Sloboda potomcima. Da je vječna Crna Gora!“
Priredjen je i prigodan muzičko-recitatorski program, kojim je obilježen jedan od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.
Zeta
ZetaCast: Bojan Popović o košarci, suđenju i životu između parketa i finansija
U petoj epizodi podkasta ZetaCast gost je Bojan Popović, magistar ekonomskih nauka i nacionalni košarkaški sudija koji se od 2022. godine nalazi na listi sudija ABA lige. Kroz otvoren i iskren razgovor govorio je o svom životnom putu – od prvih košarkaških koraka u Zeti, preko sudijske karijere i utakmica najvišeg ranga regionalne košarke.
Tokom razgovora bilo je riječi o izazovima sa kojima se suočavaju košarkaške sudije, pripremi za utakmice, donošenju odluka pod pritiskom i odgovornosti koju nosi ovaj poziv. Popović je podijelio i zanimljive detalje sa parketa, govorio o tome šta publika najčešće ne vidi, koliko su disciplina, objektivnost i psihološka stabilnost važni za jednog sudiju, ali i o iskustvima koja su obilježila njegov dosadašnji sportski put.
Kao neko ko uspješno gradi dvije zahtjevne karijere, Bojan Popović je mladima iz Zete poslao jasnu poruku da se uspjeh ne postiže preko noći, već isključivo radom, posvećenošću i stalnim usavršavanjem.
-
Hronika4 дана ranijeU Beogradu uhapšen Vuk Vulević
-
Kolumne2 дана ranijeВукићевић: Српски језик није “забетониран” – забетониране су само заблуде
-
Politika3 дана ranijeMandić čestitao 13. jul: Antifašizam uvijek i svuda, totalitarizam nikada više
-
Zeta3 дана ranijeZetaCast: Bojan Popović o košarci, suđenju i životu između parketa i finansija
-
Sport4 дана ranijeRaičević ponovo suspendovan: Nastavak agonije koju proživljavam u prethodnih šest mjeseci
-
Zeta2 дана ranijePolaganjem vijenaca u Zeti odata počast zetskim herojima NOB-a
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Potvrđujemo da nacionalna snaga i kolektivni napredak dolaze iz sloge oko najvažnijih ciljeva
-
Region2 сата ranijeRama: Srbija nije spremna da prihvati stvarnost da više ne postoji nešto što se zove Kosovo i Metohija

