Politika

Skupština usvojila Predlog o rekonstrukciji Vlade

Skupština Crne Gore podržala je na današnjoj sjednici rekonstrukciju Vlade, u koju ulaze Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Bošnjačka stranka. Premijerove predloge za imenovanje novih članova Vlade podržalo je preko 50 poslanika.

Rekonstrukcija vlade, prema mišljenju premijera, osnažiće političku stabilnost, ubrzati reforme i put Crne Gore ka EU.

Evo ko su novi članovi Vlade

Premijer Milojko Spajić je predložio, a većina u parlamentu prihvatila, da Aleksa Bečić bude potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, da Filip Ivanović bude potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove a Budimir Aleksić potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama.

Milun Zogović novi je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionaini razvoj.

Ervin ibrahimović je potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova, prof. dr Saša Mujović, ministar energetike, Bojan Božović, ministar pravde a Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Simonida Kordić je ministarka turizma, Maja Vukićević ministarka saobraćaja a Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih.

Naida Nišić je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Filip Radulović ministar pomorstva, Mirsad Azemović ministar dijaspore, a Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Prihvaćen je predlog da Admir Šahmanović bude ministar rudarstva, nafte i gasa a Ernad Suljević ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Milutin Butorović je novi ministar bez portfelja.

Prihvaćeni predlozi za razrješenje članova Vlade

Završeno je glasanje o premijerovim predlozima za razrješenje i svi predlozi su prihvaćeni. Premijer je predložio da budu razriješeni potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavicević, potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Sćekić, ministar pravde Andrej Milović, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministar energetike i rudarstva Saša Mujović, ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović.

Poslanik GP URA Miloš Konatar najavio je da će ta stranka napustiti salu i da neče učestvovati u glasanju. Iskazao je uvjerenje da će brzo biti organizovani prijevremeni parlamentarni izbori.

Spajić: Lekcije o patriotizmu mi niko neće držati

U završnoj riječi, premijer Spajić rekao je da imamo različita mišljenja ali nas sve ujedinjuje borba za bolji životni standard i za vladavinu zakona. Kazao je da poziva i opoziciju da podržava dobre predloge od Vlade.

„Meni lekcije o patriotizmu neće niko držati“, rekao je Spajić, podsjećajući na ključne elemente programa „Evropa sad 2“.

Crna Gora je, kazao je, odlučila da bude u društvu bogatih i uspješnih zemalja.

„Hvala vam na tome“, rekao je Spajić.

Abdić: Obraz ostaje, fotelje su prolazne

Poslanik DPS Crne Gore Nermin Abdić rekao je da je premijer danas ovim postupanjem sebi potpisao političko samoubistvo.

„Navijao sam da se ovo desi, jer je ovo početak vašeg kraja“, kazao je Abdić.

On je naveo da je premijer mogao danas da se potrudi i da dostavi biografije i kompetencije kandidata za buduće članove Vlade.

Abdić kaže da je situacija u Crnoj Gori sve teža.

„Svakodnevno gledamo kako padaju odluke Vlade pred sudovima. Ko će to da nadoknadi“, rekao je Abdić.

Kako je poručio, idu fotelje ali obraz i održana riječ znače mnogo više.

„Ostaje obraz, fotelje su prolazne“, kazao je Abdić.

Ibrahimović: Evropski put nema alternativu

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović rekao je da je ta partija na izborima prošle godine dobila šest mandata, istorijski rezultat, što jasno govori o snazi te stranke. Kako je naveo, vjeruju im građani, uprkos napadima koji su se čuli i danas.

„Mi donosimo svoje političke odluke“, rekao je Ibrahimović.

Kako je naglasio, neko želi da im danas drži slovo, ali i to je legitimno. Kako je kazao, danas se jasno vidi zašto je BS potrebna Crnoj Gori.

„Nemam sumnje da ćemo na narednim izborima biti još jači. Građani nam vjeruju i to nećete moći da poremetite“, rekao je čelnik Bošnjačke stranke.

On je kazao da „moraju ljudi shvatiti da sve što mi radimo, plod je dogovora“.

„Glas građana je naša obaveza. Mi želimo da pomirimo Crnu Goru. Nijesmo posvađani ali jesmo podijeljeni“, rekao je Ibrahimović.

On je rekao da pomaka neće biti dok se ne rasvijetle svi ratni zločini. Kako je naveo, poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU se neće zatvoriti dok se ne obezbijedi sudski epilog slučajeva ratnih zločina.

„Nama ta poglavlja nijesu omča oko vrata, nego suprotno od toga“, kazao je Ibrahimović.

On tvrdi da evropski put nema alternativu.

„Ova vlada i parlamentarna većina mogu da uvedu Crnu Goru u EU, zato smo i dio ove vlade“, rekao je Ibrahimović.

On je zahvalio svima koji vjeruju BS-u.

„A vrijeme će pokazati ko je u pravu. Ono što znam, Bošnjačka stranka nikada nije pogriješila kada su ključni procesi u Crnoj Gori u pitanju“, istakao je Ibrahimović.

On je naglasio da je danas vidio šta o njemu misle neki ljudi, i nekim ranijim druženjima.

„Ali je važnije da su to vidjeli građani, Bošnjaci, danas“, rekao je Ibrahimović.

Kazao je da je dobio brojne poruke podrške povodom odluke o ulasku u Vladu.

Knežević: Mi smo partneri i želimo da gradimo partnerstvo

Tokom izlaganja, Milan Knežević (DNP) rekao je da ZBCG nije odustala od svojih principa.

„Mi jesmo partneri i želimo da gradimo partnerstvo. Mi smo jasno stavili do znanja da do usvajanja budžeta u Bijelom Polju tražimo da se koalicija sa DPS raskine. Mi se u njihovu politiku nećemo miješati, za razliku od vas koji ste danas bili vrlo direktni“, rekao je Knežević.

On je naveo da ZBCG ima jasna očekivanja od Vlade.

„Možete vi danas da pričate da sam ja Putinov, ili Vučićev, ili Peđe Bulatovića, ali ja sam Dragana Jakova i Ratke a Srbima u Crnoj Gori želim da poručim „sviće, sviće novi dan“, rekao je Knežević.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora rekonstrukcija vlade crne gore

Sledeće

Hrvatska proglasila Mandića, Kneževića i Bečića personama non grata

Ne propustite

Mandić: Imena novih ministara ćemo imati nakon sjednice stranačkih organa svih partija većine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Da našu domovinu zajedno vodimo putem razvoja i evropske budućnosti

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović čestitao je Dan nezavisnosti Crne Gore.

„U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, svim građankama i građanima Crne Gore, u zemlji i dijaspori, upućujem čestitke povodom Dana nezavisnosti – uz želju da našu domovinu zajedno vodimo putem razvoja i evropske budućnosti.

Danas, kada obilježavamo 19 godina nezavisnosti, više nego ikada je važno da obnovimo i učvrstimo povjerenje u državu i njene institucije. Da pokažemo da možemo biti ujedinjeni u onome što nas povezuje, bez obzira na razlike koje postoje među nama. Da ne zaboravimo: snaga Crne Gore je uvijek bila u njenoj raznolikosti, a njena budućnost zavisi od naše spremnosti da zajedno radimo za opšte dobro!

Da njegujemo multietnički sklad, očuvamo mir i stabilnost, i iz dana u dan jačamo institucije koje su temelj svakog demokratskog društva. To je proces koji traje, i u kojem svi moramo učestvovati – otvorenog srca, savjesno i odgovorno.

Zato, neka ovaj praznik bude ujedno i podsjetnik i obaveza da našu zemlju čuvamo, njegujemo i branimo svakodnevno – znanjem, odgovornošću, poštenjem i hrabrošću da se biraju teži, ali ispravni putevi!“

Politika

Devetnaest godina crnogorske nezavisnosti: Mafija na krilima države

Urednik

Crna Gora 21. maja obilježava 19 godina od obnove nezavisnosti – istorijski trenutak kada je većina građana izabrala suvereni put, odvojivši se od zajednice sa Srbijom. Te večeri 2006. godine slavilo se s pjesmom i velikim očekivanjima. Vjerovalo se da nezavisnost donosi slobodu, pravdu i razvoj. Devetnaest godina kasnije, mnogi građani se pitaju: šta smo zaista dobili?

Jer umjesto države građana, Crna Gora je izrasla u državu klanova – političkih i kriminalnih. Mafija nije ostala u sjenkama. Zahvaljujući slabim institucijama i političkom pokroviteljstvu, kriminal je često koračao rame uz rame sa državom, pa čak i u njenim uniformama.

Simbol tog saveza postali su slučajevi koji su u proteklih nekoliko godina potresli javnost – prije svih slučaj Petra Lazovića, bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji je prema objavljenim „Sky“ komunikacijama bio u bliskim odnosima sa vođama kavačkog kriminalnog klana. Umjesto da štiti državu od kriminala, Lazović je, prema sumnjama Europola, bio produžena ruka mafije unutar bezbjednosnog sektora.

Njegov otac, Zoran Lazović, jedan od najuticajnijih bezbjednjaka u zemlji, takođe je dovođen u vezu sa kontroverznim postupanjima i sumnjivim vezama sa bezbjednosno-kriminalnim strukturama. Iako nikada formalno optužen, Lazovićev dugogodišnji uticaj na sektor bezbjednosti izazvao je ozbiljnu zabrinutost u zemlji i van nje – posebno u kontekstu političke zaštite određenih kriminalnih grupacija.

Još jedno važno ime u ovoj priči jeste Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je često bio predstavljen kao „čovjek koji se bori protiv mafije“, no u praksi je sve više bio viđen kao figura koja selektivno primjenjuje pravdu, često targetirajući političke protivnike režima, dok su najkrupnije ribe plivale slobodno. Danas se i Katnić suočava sa ozbiljnim optužbama, uključujući zloupotrebu službenog položaja i prikrivanje tragova organizovanog kriminala.

Ova trojica – Lazović otac i sin, te Katnić – nisu jedini, ali su postali simboli jedne strukture vlasti koja je zarobila državu. Mafija nije jednostavno „ušla u institucije“ – ona ih je oblikovala po svojoj mjeri.

Možda najilustrativniji primjer moralne i institucionalne erozije crnogorske države jeste slučaj Vesne Medenice – nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje neprikosnovene figure u sudskom sistemu. Gotovo dvije decenije slovila je za „čuvaricu pravnog poretka“, osobu čije se riječi nisu dovodile u pitanje, a čije su odluke oblikovale sudbinu ne samo ljudi, već i čitavih političkih procesa.

Ali kada je kula moći počela da se ruši, srušila se munjevito. U aprilu 2022. godine, Medenica je uhapšena pod teškim optužbama: članstvo u kriminalnoj organizaciji, zloupotreba službenog položaja, trgovina uticajem. S njenim padom simbolično je pala i iluzija da pravosuđe, čak i u svojoj najvišoj instanci, ima išta zajedničko s nepristrasnošću i zakonitošću.

Poruke koje su procurile iz istrage bacile su svjetlo na zastrašujući sistem iznutra: presude koje se ne donose u sudnicama, već u dogovorima; sudije koje se ne biraju po stručnosti, već po lojalnosti; institucije koje više podsjećaju na trgovačke firme nego na stubove demokratije. U tom ambijentu, pravda nije bila ideal – već valuta.

Kada se na čelna mjesta u sudstvu, tužilaštvu i bezbjednosnim službama postavljaju ljudi povezani s centrima moći izvan zakona, rezultat nije kvar sistema – već sistem temeljen na kvaru. Crna Gora danas ne pati od korupcije kao bolesti. Ona pati od korupcije kao modela upravljanja.

U takvom uređenju, mafiji ne trebaju politički kontakti – ona je politika. Ne mora da kupuje presude – ona ih piše. Ne lomi institucije – već ih gradi po sopstvenoj mjeri.

Pravosuđe, policija, obavještajni sektor i politika godinama su funkcionisali kao jedna simbiotska mreža koja je umjesto javnog interesa štitila privatne interese pojedinaca i klanova.

I dok se političke elite smjenjuju, a nove vlasti najavljuju reforme i obračun sa korupcijom, pitanje ostaje: da li Crna Gora ima kapaciteta – i volje – da se oslobodi tog malignog zagrljaja?

Prava nezavisnost ne počinje ni na referendumu, ni u Ustavu. Ona počinje tamo gdje mafija prestaje da komanduje policijom, gdje tužilac ne pita „koga treba“, i gdje se ime države ne vezuje za klan, već za zakon.

Ako Crna Gora ne uspije da povrati institucije iz kandži privatne moći, onda će 21. maj ostati praznik forme bez suštine – dan kada smo se oslobodili jedne dominacije, da bismo upali u drugu, još perfidniju. Devetnaest godina institucionalnog zarobljeništva mora postati granica iza koje vječna Crna Gora više nikada neće zakoračiti.

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“