Politika

Skupština Prijestonice traži smjenu rukovodstva bezbjednosnog sektora

Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva, bez odlaganja, podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora (koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministar unutrašnjih poslova, direktor Uprave policije) kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti, u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru.

Takođe zahtijeva od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Rok za sprovođenje – 90 dana od dana donošenja zaključaka.

Ovo su dva od devet prijedloga zaključaka koje je Skupština Prijestonice usvojila na današnjoj sjednici povodom tragedije koja se dogodila na Cetinju, a koje su predložili odbornički klubovi partija koje participiraju u lokalnom parlamentu, navodi se u saopštenju Skupštine Prijestonice. Zaključci su usvojeni sa 23 glasa za i jednim protiv.

Naknadno je utvrđeno da je jedan odbornik greškom pritisnuo taster protiv.

Iz Skupštine podsjećaju da je nakon inicijative gradonačelnika Prijestonice Cetinje za sazivanje hitne sjednice Skupštine povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju, 6. januara održan je kolagijum kojem su prisustvovali šefovi klubova odbornika SDP i građani, Stare garde LSCG, Građanskog pokreta URA, DPS-a i nezavisni odbornici. Kolegijumu nijesu prisustvovali predstavnici Demokratske Crne Gore i nezavisnog kluba odbornika Za evropsku Prijestonicu. Na održanom kolegijumu utvrđen je novi prijedlog zaključaka na koji su dali saglasnost svi prisutni, a naknadno i nezavisni klub odbornika Za evropsku Prijestonicu. Demokratska Crna Gora nije se izjašnjavala na predložene zaključke, saopštili su iz Skupštine Prijestonice.

Dodaju da je na drugom kolegijumu koji je održan neposredno prije sjednice Skupštine dogovoreno da na sjednici ne bude proceduralnih pitanja, niti diskusija od strane odbornika i predstavnika lokalne uprave.

U trećem usvojenom zaključku Skupština Prijestonice Cetinje traži od Ministarstva pravde, Ministartva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12.08.2022 godine do 01.01.2025 godine. Rok za sprovođenje – 30 dana od dana donošenja zaključaka.

Usvojeno je i da Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti, bez odlaganja, izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici Cetinje koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima Prijestonice garantuje bezbjednost, navodi se u saopštenju.

Skupština Prijestonice Cetinje traži i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi (prevashodno se odnosi na Markov i Mašanov zakon). Koliko je osoba u periodu od dvije i po godine (12.08.2022. godine do 01.01.2025. godine) odgovaralo za propuste, ako ih je bilo, i koliko smjena, ostavki ili disciplinskih postupaka se desilo kao jedan od odgovora ljudske, moralne, objektivne, subjektivne ili neke druge odgovornosti? Rok za sprovođenje – 30 dana od dana donošenja zaključaka.

Šesti zaključak je da Skupština Prijestonice Cetinje, uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situacije u Prijestonici Cetinje zahtijeva da se, bez odlaganja, pokrene postupak da OB Cetinje preraste u Centra bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Rok za sprovođenje – 90 dana od dana donošenja zaključaka.

Sledeće

Đurašković nastavlja da svoju odgovornost prebacuje na druge

Ne propustite

Šaranović suspendovao 19 policajaca

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.