Priroda i društvo

Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs

Pravoslavni hrišćani slave Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću. U svim pravoslavnim hramovima služe se vaskršnje liturgije.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, sa početkom u 8 časova.

Nakon Liturgije u Podgorici, mitropolit Joanikije će prisustvovati Vaskršnjem saboru u Virpazaru, gdje će u 13 časova blagosiljati i osveštati vaskršnja jaja.

„Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu“

Vaskrs – hrišćanska Pasha (grč: Χριστιανικό Πάσχα) – najveći hrišćanski praznik, dan koji Crkva slavi kao centralni događaj Hristove pobjede nad smrću. Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista je temelj hrišćanstva: „A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propovijed naša, prazna je i vjera naša“ (1 Kor 15,14), tj. sva vjera i propovijed Hristovih učenika, a kasnije i svakog hrišćanina, niče iz tog najvažnijeg Hristovog dijela. Na istini da je Hristos Vaskrsao zasniva se i nada hrišćana u sopstveno vaskrsenje: „jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Hristu svi oživeti“ (1 Kor 15,22).

Dakle, Vaskrs je vrhunac hrišćanske crkvene godine, praznik nad praznicima, jer na taj veliki dan ispunilo se očekivanje i želja svih pravednika i proroka od Adama do Svetog Jovana Krstitelja. Vaskrs se zove i Pasha, po ugledu na starozavjetni praznik koji su Jevreji svetkovali u proljeće, u spomen čudesnog oslobođenja iz egipatskog ropstva. U tom smislu, Vaskrs je hrišćanska Pasha koja označava prelazak sa Hristom iz smrti u život, sa zemlje u vječni nebeski život.

Pošto je Hristovo Vaskrsenje bilo u nedjelju, toga dana će se hrišćani sjećati i slaviti svoje oslobođenje od grijeha i smrti. Toga dana je novozavjetni praznik Vaskrs, a na taj dan Crkva pjeva: „Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu.“

Vaskrs je pokretan praznik. Cijela nedjelja po Vaskrsu naziva se Svijetla nedjelja, a crkvene pjesme koje se tada pjevaju, pune su radosti i veselja, pjevaju se čak i u tužnim prilikama, na pogrebu, ako bi se desio te nedjelje.

Kako je u prva tri vijeka hrišćanstva dolazilo do nesuglasica oko datuma slavljenja Vaskrsa (razlika između sinoptičara i Jevanđeliste Jovana u pogledu datuma Hristove smrti), Crkva je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji (325), donijela opštevažeću odluku ο datumu praznovanja Vaskrsa: Vaskrs se slavi prve nedjelje posle prvog punog mjeseca koji dođe posle proljećne ravnodnevice, i posle jevrejske Pashe. Iako je odluka ο praznovanju Vaskrsa donijeta 325. godine, tek je 526. godine uspostavljena ravnoteža između Istoka i Zapada u pogledu datuma praznovanja Vaskrsa.

Kod hrišćana je običaj da se za Vaskrs spremaju obojena i šarena jaja, na kojima se crtaju hrišćanska obilježja i ispisuje pozdrav: „Hristos Vaskrse!“ Po predanju, ovaj običaj potiče iz vremena Hristovog Vaskrsenja i Vaznesenja. Naime, sledbenica Isusa Hrista Marija Magdalena došla je, posle Hristovog Vaznesenja, u Rim radi propovijedanja Jevanđelja. I kada je izašla pred cara Tiberija, pozdravila ga je riječima: „Hristos Vaskrse!“ i pružila mu na dar ofarbano jaje, a po ugledu na nju, hrišćani su produžili praksu bojenja i šaranja jaja.

Vaskršnjim jajetom želi se predstaviti očiglednost Vaskrsenja i kako iz mrtvila postaje život. Jer, jaje je samo po sebi mrtva stvar, ali pod uticajem toplote, kad se stavi pod kokoš, razvije se u njemu život i izleže se živo pile, koje svojom snagom razvali svoj grob – ljusku, i izađe na svijet – kao što je i Isus Hristos oživio i iz groba ustao. Crvena boja je boja radosti, zbog tog radosnog događaja, i simbolizuje Božansku prirodu Hristovu; to je boja Božanske ljubavi-

HRISTOS VASKRSE – VAISTINU HRISTOS VASKRSE!

(Mitropolija crnogorsko-primorska)

Slične teme:Crna gora mitropolija crnogorsko-primorska vakrs

Sledeće

Spajić: Neka naše društvo još snažnije bude protkano razumijevanjem, praštanjem i slogom

Ne propustite

Danas je Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća

Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.

Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.

“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.

Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.

Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.

“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.

Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.

“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.

Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.