fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs

pravoslavni uskrs jaja

Pravoslavni hrišćani slave Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću. U svim pravoslavnim hramovima služe se vaskršnje liturgije.

Mitropolit crnogorsko-primorski  Joanikije služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, sa početkom u 8 časova.

Nakon Liturgije u Podgorici, mitropolit Joanikije će prisustvovati Vaskršnjem saboru u Virpazaru, gdje će u 13 časova blagosiljati i osveštati vaskršnja jaja.

„Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu“

Vaskrs – hrišćanska Pasha (grč: Χριστιανικό Πάσχα) – najveći hrišćanski praznik, dan koji Crkva slavi kao centralni događaj Hristove pobjede nad smrću. Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista je temelj hrišćanstva: „A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propovijed naša, prazna je i vjera naša“ (1 Kor 15,14), tj. sva vjera i propovijed Hristovih učenika, a kasnije i svakog hrišćanina, niče iz tog najvažnijeg Hristovog dijela. Na istini da je Hristos Vaskrsao zasniva se i nada hrišćana u sopstveno vaskrsenje: „jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Hristu svi oživeti“ (1 Kor 15,22).

Dakle, Vaskrs je vrhunac hrišćanske crkvene godine, praznik nad praznicima, jer na taj veliki dan ispunilo se očekivanje i želja svih pravednika i proroka od Adama do Svetog Jovana Krstitelja. Vaskrs se zove i Pasha, po ugledu na starozavjetni praznik koji su Jevreji svetkovali u proljeće, u spomen čudesnog oslobođenja iz egipatskog ropstva. U tom smislu, Vaskrs je hrišćanska Pasha koja označava prelazak sa Hristom iz smrti u život, sa zemlje u vječni nebeski život.

Pošto je Hristovo Vaskrsenje bilo u nedjelju, toga dana će se hrišćani sjećati i slaviti svoje oslobođenje od grijeha i smrti. Toga dana je novozavjetni praznik Vaskrs, a na taj dan Crkva pjeva: „Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu.“

Vaskrs je pokretan praznik. Cijela nedjelja po Vaskrsu naziva se Svijetla nedjelja, a crkvene pjesme koje se tada pjevaju, pune su radosti i veselja, pjevaju se čak i u tužnim prilikama, na pogrebu, ako bi se desio te nedjelje.

Kako je u prva tri vijeka hrišćanstva dolazilo do nesuglasica oko datuma slavljenja Vaskrsa (razlika između sinoptičara i Jevanđeliste Jovana u pogledu datuma Hristove smrti), Crkva je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji (325), donijela opštevažeću odluku ο datumu praznovanja Vaskrsa: Vaskrs se slavi prve nedjelje posle prvog punog mjeseca koji dođe posle proljećne ravnodnevice, i posle jevrejske Pashe. Iako je odluka ο praznovanju Vaskrsa donijeta 325. godine, tek je 526. godine uspostavljena ravnoteža između Istoka i Zapada u pogledu datuma praznovanja Vaskrsa.

Kod hrišćana je običaj da se za Vaskrs spremaju obojena i šarena jaja, na kojima se crtaju hrišćanska obilježja i ispisuje pozdrav: „Hristos Vaskrse!“ Po predanju, ovaj običaj potiče iz vremena Hristovog Vaskrsenja i Vaznesenja. Naime, sledbenica Isusa Hrista Marija Magdalena došla je, posle Hristovog Vaznesenja, u Rim radi propovijedanja Jevanđelja. I kada je izašla pred cara Tiberija, pozdravila ga je riječima: „Hristos Vaskrse!“ i pružila mu na dar ofarbano jaje, a po ugledu na nju, hrišćani su produžili praksu bojenja i šaranja jaja.

Vaskršnjim jajetom želi se predstaviti očiglednost Vaskrsenja i kako iz mrtvila postaje život. Jer, jaje je samo po sebi mrtva stvar, ali pod uticajem toplote, kad se stavi pod kokoš, razvije se u njemu život i izleže se živo pile, koje svojom snagom razvali svoj grob – ljusku, i izađe na svijet – kao što je i Isus Hristos oživio i iz groba ustao. Crvena boja je boja radosti, zbog tog radosnog događaja, i simbolizuje Božansku prirodu Hristovu; to je boja Božanske ljubavi-

HRISTOS VASKRSE – VAISTINU HRISTOS VASKRSE!

(Mitropolija crnogorsko-primorska)

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Mladi vozači neće moći da upravljaju “snažnim” automobilima

saobraćajna nesreća

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović naložio je formiranje radne grupe koja će u najkraćem roku pristupiti izradi hitnih izmjena Zakona o bezbjednosti u saobraćaju u cilju poboljšanja bezbjednosti saobraćaja.

“Saobraćajne nesreće sa teškim posljedicama, kao pitanje koje je decenijama opravdano prisutno u javnosti, nije pitanje jednog organa u državi. Kako bi postigli krajnji cilj, a to je drastičan napredak u ovoj oblasti, apelujemo na društvo u cjelini, da zajednički radimo na ovome. Pored seta državnih organa, neophodno je aktivno učešće i medijske zajednice i civilnog sektora. Svima nam je poznato da je za teške posljedice u saobraćajnim nesrećama najčešće odgovoran ljudski faktor, pa je za rad na podizanju svijesti kod vozača neophodan širi društveni odgovor”, kazao je ministar unutrašnjih poslova.

Danilo Šaranović

Šaranović ističe da će izmjene zakona staviti fokus na drastičnom snaženju kaznene politike, uz primjenu pozitivne prakse.

Takođe, predložiću radnoj grupi da razmotri modalitete uvođenja privremenih vozačkih dozvola za vozače starosti od 18. do 21. godine života, te da za kategoriju mladih vozača razmotri i limitiranje snage motora motornih vozila kojima upravljaju, zabranu upravljanja motornim vozilom od 23h do 06h, kao i limitiranje maksimalne dozvoljene brzine bez obzira na propisana ograničenja“,  kazao je Šaranović.

Pored ovog, kako je naveo ministar, radna grupa koja je formirana na moju inicijativu sredinom januara, a čiji je zadatak implementacija stacionarnih radarskih sistema, do sada je otklonila određene normativne smetnje za realizaciju ovog značajnog projekta, koji je godinama bio mrtvo slovo na papiru.

Continue Reading

Priroda i društvo

Održan okrugli sto: Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja

Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. To je zaključeno na okruglom stolu “Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,” održanom u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Okrugli sto je okupio eminentne stručnjake i istraživače koji su predstavili ključne zaključke i projekcije za valorizaciju resursa Crne Gore. Diskusija je bila temeljena na istraživanju “Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,” obimnom djelu koje je rezultat rada multidisciplinarnog tima pod vođstvom Radisava Raka Nikčevića.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, otvarajući  skup, osvrnuo se na višedecenijski entuzijazam stručnjaka – učesnika ovog događaja apostrofirajući potencijal za napredak budućih generacija naše zemlje u ovom segmentu. „Nadamo se da je ovo samo prvi korak ka ostvarenju naših ciljeva. Prometejski čin koji smo započeli može nas usmjeriti ka novim dostignućima i pomoći nam da razumijemo šta sve možemo da ostvarimo”, kazao je rektor.

Integralne projekcije razvoja riječnih slivova Crne Gore na skupu je predstavio Radisav Rako Nikčević. On je istakao potencijale valorizacije resursa kao što su vode, agro kompleks, planinski turizam i šumski ekosistem. Posebno je naglasio revitalizaciju Skadarskog jezera kao ključnog elementa za ekonomski i ekološki razvoj, naglašavajući da bi benefiti bili enormni za državu.

Rječni slivovi Crne Gore predstavljaju najvažniji egzistencijalni i razvojni resurs naše zemlje. Kroz ove tokove godišnje protiče više od 25 milijardi m³ vode, ali Crna Gora trenutno koristi samo oko 12% u energetskom smislu ili manje od 3% u reverzibilnoj instalisanosti ovih površinskih dotoka. Višenamjenski efekti od ovih gotovo iskonski čistih količina vode su skoro minorni.

Dr Mihailo Burić je govorio o hidrogeološkim prilikama i klimatskim promjenama. On je istakao kako klimatske promjene utiču na dostupnost i kvalitet vodnih resursa u Crnoj Gori, te kako adekvatno upravljanje može zaštititi vodne eko sisteme i smanjiti erozivne procese.

Husein Vuković je predstavio hidrotehničke projekcije, posebno naglašavajući višenamjenske hidro akumulacije i hidroelektrane. Prema njegovim riječima, ove investicije bi obezbijedile energetsku sigurnost, stvorile nova riblja staništa i turističke atrakcije, te značajno doprinijele prostornoj infrastrukturi i profitabilnosti.
Prostorne aspekte razvoja riječnih slivova predstavio je Predrag Bulajić. On je istakao važnost planiranja infrastrukture koja bi omogućila integrisani razvoj svih resursa, te sinhronizaciju šumskih, turističkih i agrokompleksnih projekata za održiv ekonomski rast.

Na kraju, Željko Vidaković je predstavio ekoagro kompleks, naglašavajući raznovrsne agro proizvodne mogućnosti u različitim klimatskim zonama Crne Gore, od mediteranskih priobalnih područja do brdsko-planinskih regiona. Istakao je da je povrat investicija u ovaj sektor relativno brz, te da bi proizvodnja agro proizvoda mogla zadovoljiti kako domaće, tako i inostrane potrebe.

Zaključeno je da Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. Predloženi modeli vlasničke i upravljačke strukture, uključujući formiranje državnog preduzeća “Rječni slivovi Crne Gore,” dodatno osiguravaju održivost i profitabilnost ovih inicijativa.

Angažovanjem domaćih i stranih stručnjaka, Crna Gora bi mogla brzo postati bogato i ekološki čisto stanište za sva živa bića.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Crmnice sjutra će blokirati tunel Sozina

U periodu od 10-12 časova, mještani Crmnice blokiraće tunel Sozinu.

Uprava policije najavila je kako će saobraćaj od Podgorice ka Baru biti preusmjeravan preko Sutorman i Paštrovačke gore.

Uprava policije saopštila je da će, u skladu Zakonom o unutrašnjim poslovima, snimati javno okupljanje u Orahovu 13. jula, za kada je najavljena blokada puta Podgorica – Bar kroz tunel „Sozina“.

Okupljanje u subotu će se održati u terminu od 10 do 12 sati, a policija će događaj snimati od 9.45 sati do završetka skupa.

Naveli su i da će saobraćaj biti preusmjeren na regionalni put Virpazar – Sutorman – Bar i magistralni put Virpazar – Paštrovačka gora – Petrovac.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto