Priroda i društvo

Pilot-projekat u Matagužima: Komasacija zemljišta ključni korak ka stvaranju konkurentne poljoprivrede

Poljoprivredno zemljište je temelj na kojem započinje proizvodnja hrane, i njegovo adekvatno upravljanje može značajno ojačati ruralnu ekonomiju, što je od posebne važnosti za zemlje sa ograničenim resursima obradivog zemljišta. U skladu sa tim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), započelo je novi projekat s ciljem unapređenja politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem i implementacije komasacije zemljišta.

Komasacija zemljišta predstavlja proces koji omogućava restrukturiranje poljoprivrednih gazdinstava i posjeda, povećavajući njihovu efikasnost. Ovaj proces uključuje reorganizaciju zemljišnih parcela kako bi se postigao bolji raspored, koji odgovara potrebama vlasnika. Cilj je smanjiti broj parcela, povećati njihovu površinu i omogućiti bolji pristup poljoprivrednoj infrastrukturi.

Kao pilot-projekat, odabrano je područje od 430 hektara na jugoistoku Crne Gore, koje uključuje sela Mataguži i Vranj. U projekt je uključeno više od 700 vlasnika zemljišta koji aktivno učestvuju u prikupljanju podataka o postojećem stanju vlasništva i strukturi gazdinstava. Tim stručnjaka iz FAO i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi na Studiji izvodljivosti, koja će procijeniti postojeće stanje i interes vlasnika za komasaciju. Pojedinačni intervjui sa vlasnicima i korisnicima zemljišta omogućavaju prikupljanje detaljnih podataka i osiguravaju da svaki vlasnik bude dobro informisan i uključen u donošenje odluka.

Projekt komasacije ima za cilj smanjenje broja parcela na pola i udvostručenje njihove površine. Ove promjene će stvoriti pravilniji oblik parcela i omogućiti bolji pristup infrastrukturi, čime će farme postati konkurentnije i spremnije za evropsko tržište. Veći posjedi će omogućiti efikasniju proizvodnju i bolju upotrebu resursa, što će doprineti razvoju ruralne ekonomije.

Komasacija zemljišta predstavlja ključni korak ka stvaranju održive i konkurentne poljoprivrede u Crnoj Gori. Vlasnici zemljišta u pilot području Mataguži-Vranj pozvani su da iskoriste ovu priliku i aktivno učestvuju u projektu koji će značajno unaprijediti njihove posjede i cjelokupnu ruralnu ekonomiju. Kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava, Crna Gora ima priliku da unaprijedi svoju poljoprivredu i postane konkurentnija na evropskom tržištu.

Međunarodna saradnja i iskustva

Petnaesta međunarodna LANDNET radionica, održana je u Middelburgu, Holandija od 5 do 7 juna, u organizaciji FAO sa Katastrom i Provincijom Zeeland u Holandiji. Okupila je oko 100 eksperata iz oblasti upravljanja zemljištem, iz otprilike 30 zemalja koji su podijelili svoja iskustva o konsolidaciji zemljišta. Mnoge zemlje zapadne Evrope imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, pa je ovom radionicom obilježen vijek konsolidacije zemljišta u Evropi.

Eksperti su razgovarali o tome kako višenamjenska konsolidacija zemljišta može da doprinese većim ciljevima kao što su adaptacija i ublažavanje klimatskih promjena, restauracija prirode i poboljšani biodiverzitet i ekološki uslovi.

Ovoj radionici je prisustvovala i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, savjetnica za poljoprivredno zemljište, Nataša Božović.

Slične teme:crna gorta komasacija zemljišta mataguži ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nataša božović poljoprivreda

Sledeće

Treneru RK Zeta Bobani Krstović uručeno priznanje za reprezentativne rezultate

Ne propustite

Predsjednik Opštine Zeta čestitao najboljim učenicima i dodijelio nagrade lučonošama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.