Ekonomija

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori od početka ove godine do kraja septembra iznosila je 116.796 eura, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC).

Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori od početka ove godine do kraja septembra iznosila je 116.796 eura, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC) .

Taj iznos, koji obuhvata poreze i doprinose na rad, isplaćen je strancu zaposlenom u zabavnoj i rekreativnoj djelatnosti.

“U pitanju je prihod po osnovu zarade”, kazali su iz UPC.

To je 131 prosječna bruto zarada, koja se prema podacima Monstata od početka ove godine kretala od 875 do 887 eura, koliko je iznosila u septembru, ili 174 minimalca. Prema toj računici, crnogorskim građanima sa prosječnom bruto zaradom treba 11 godina da zarade taj iznos, odnosno 14,5 godina ako primaju minimalac od 671 euro bruto.

Zaposleni iz oblasti kompjuterskog programiranja primio je drugu najveću bruto zaradu u Crnoj Gori od početka godine. Njemu je u martu isplaćeno 115.250 eura.

Da je programiranje u zamahu u našoj zemlji, potvrđuje to što je i četvrta najveća isplaćena mjesečna zarada pošla u ruke zaposlenom iz te oblasti koji je primio 98.704 eura bruto. Pretpostavlja se da nije riječ o mjesečnoj plati, već o naknadi za neki projekat.

Bankari dominantni

Bankari drže primat među najplaćenijim radnicima u Crnoj Gori, pa je tako pet od deset najvećih mjesečnih primanja isplaćeno u oblasti monetarnog posredovanja.

Zaposleni u jednoj od 11 banaka koje posluju na crnogorskom tržištu primio je treću najveću bruto zaradu od početka godine u iznosu od 99.400 eura.

Hiljadu eura manje primio je njegov kolega, čija je bruto zarada na petom mjestu i iznosi 98.321 euro.

Nešto manje isplaćen je bankar sa mjesečnim bruto primanjem od 88.878 eura, što je sedma najveća plata.

Na osmoj poziciji je zarada bankara od 73.317 eura, a na devetom mjestu bruto primanje bankara koje je iznosilo 69.690 eura.

Šestu poziciju zauzeo je zaposleni u oblasti vazdušnog prevoza putnika, odnosno radnik To Montenegra, Aerodroma, Agencije za civilno vazduhoplovstvo ili SMATSA-e. Njemu je u jednom mjesecu isplaćeno 93.256 eura. Pretpostavlja se da je riječ o otpremnini ili bonusu.

Desetu najveću bruto zaradu od januara do kraja septembra imao je radnik u oblasti konsultantskih aktivnosti u vezi poslovanja. Taj konsultant primio je 67.462 eura po osnovu naknade za rad i poreza i doprinosa.

Zarade u Crnoj Gori povećane su od početka godine u prosjeku 17 odsto kroz program „Evropa sad“. Njime su ukinuti doprinosi za zdravstvo koje su poslodavci plaćali državi, pa je taj iznos preusmjeren radnicima.

Prema podacima Monstata, najplaćeniji radnici u Crnoj Gori su u djelatnostima finansija i osiguranja.

Izvor. Pobjeda

Sledeće

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ne propustite

Keković: Dnevnice nedjeljom da budu veće 80 odsto, zamjenski dan tokom sedmice

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Wizz Air iz nove baze u Zeti uvodi 23 nove avio-linije

Počevši od marta 2026. godine, “Wizz Air” će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova “airbus A321neo” u Zeti i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Bazel, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malme, Gdanjsk, Poznanj, Ržešov i Vroclav, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

“Wizz Air” će otvoriti svoju 36. bazu u Zeti, što prema saopštenju Aerodroma predstavlja značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.

“Ovim potezom, ‘Wizz Air’ učvršćuje svoju ulogu kao broj 1 avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj 1 avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost”, navodi se u saopštenju.

Izvršni direktor “Wizz Aira” Jozef Varadi istakao je da je ta avio-kompanija duboko posvećena budućnosti Crne Gore kroz proširenje pristupačnih opcija putovanja za njene građane, podršku održivoj avijaciji modernim, štedljivim avionima, podsticanje rasta turizma i povezanih industrija, te jačanje uloge Podgorice kao regionalnog transportnog čvorišta.

Roko Tolić, izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, poručio je da je je najava otvaranja baze “Wizz Aira” veliki dan za crnogorsku avijaciju.

“Posebno sam radostan jer je ovo jedna od vijesti koja će obradovati sve građane Crne Gore, ali i kompletnu privredu. Ipak, mi imamo ovaj jedan dan za slavlje jer je već od sjutra – pred Aerodromima Crne Gore nastavak važnih aktivnosti. Mi u kratkom roku, dakle – prije narednog proljeća, hitno moramo da unaprijedimo svoje infrastrukturne i operativne kapacitete, da uspješno organizujemo produženje radnog vremena i da obučimo novi kadar. Mi smo spremni za treću smjenu u Podgorici, a odlučni smo da razvijamo Aerodrome Crne Gore do razine koja prati potencijale ove jedinstvene zemlje“, istakao je on.

Sa ovom najavom, “Wizz Air” proširuje svoju ponudu, te iz Zete od naredne sezone nudi ukupno 23 avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa 12 zemalja, zaključuje se u saopštenju.

Ekonomija

Sindikalne organizacije Aerodroma traže smjenu Jelene Maraš

Legitimni sindikati Aerodroma Crne Gore – Nezavisni sindikat ACG i Sindikat ACG – uputili su Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću zahtjev za razrješenje predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD Jelene Maraš, navodi se u njihovom saopštenju.

U zahtjevu se navodi da je Maraš zloupotrijebila službeni položaj, uskraćujući korišćenje stambenog fonda zaposlenih u cjelokupnom raspoloživom iznosu.

Kako sindikati tvrde, za raspodjelu pomoći zaposlenima ograničen je iznos na 500.000 eura, iako je na raspolaganju oko tri miliona eura namjenski izdvojenih za tu svrhu.

„Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u svom Obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora“, navodi se u saopštenju.

Vladi su dostavili inicijativu za smjenu Jelene Maraš, kao i tekst krivične prijave sa pratećom dokumentacijom.

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.