Zeta

Nada Vujović: Prva patronažna babica u Zeti

U vremenu kada su porođaji često bili skriveni od očiju javnosti, a putevi blatnjavi i bez rasvjete, jedna žena je neumorno obilazila sela Zete, vozeći bicikl i često prelazeći rijeke čamcem, kako bi bila uz žene u najvažnijem trenutku njihovih života. Nada Vujović, poznatija kao babica Nada, bila je prva patronažna babica u ovom kraju, žena koja je gotovo tri decenije posvetila zdravlju majki i novorođenčadi. U intervjuu iz 2018. godine za Vijesti, Nada govori o izazovima svog poziva, padu nataliteta, i ulozi države u podršci porodicama – ali i o ljudskosti, požrtvovanju i neizbrisivom tragu koji je ostavila u Zeti.

„Nisu one što ne bi rađale. Ja sretam i sad poneke moje pacijentkinje koje imaju po dvoje djece, i ja ih pitam „Šta čekaš? Rodi i treće“, a one mi odgovaraju „Kako da ih rodim, sa čime“, nema ko da im čuva djecu, a ne mogu da plaćaju vrtić, kod nekih samo muževi rade“, rekla je babica Nada.

Povećanjem nataliteta, a prvenstveno razlozima zbog kojih je stopa nataliteta u padu, trebalo bi da se pozabavi država, smatra medicinska sestra akušerka u penziji Nada Vujović.

„Naša država treba da se pozabavi time, da nemamo tako mali natalitet, jer ipak sad nemamo veliki mortaliteta kod novorođenčadi. Nekada je bio veliki mortalitet, iz razloga nehigijene. Umirale su žene, umirala su djeca…“, kazala je Vujović.

Vujović, poznata kao Nada babica, bila je prva patronažna babica na području Zete, a skoro čitav radni vijek provela je na ovom poslu, donoseći na svijet brojne Zećane.

Smatra da žene danas, u rađanju većeg broja djece, sprečavaju isključivo finansijski uslovi.

Dok su se, prije svega par decenija, žene porađale kod kuće u nehigijenskim uslovima, nekad i krišom, danas svaka žena ima svog ginekologa, a dijete pedijatra.

„Sad su mogućnosti velike, ali finansijske mogućnosti ne dozvoljavaju“, ocjenjuje Nada.

Babica Nada je u Zetu došla sa mužem Đorđijem 1963. godine, nakon nekoliko godina rada u Bosni i Hercegovini. Kao patronažna babica dobila je i zasluženu penziju 1995. godine. Kao jedina babica, morala je u svako doba dana biti spremna da se odazove na poziv iz bilo kojeg dijela Zete, iz 17 sela koja se nalaze na velikoj udaljenosti jedna od drugih.

„Težak je i odgovoran ovaj posao i zahtjeva veliko požrtvovanje, a da bih u tome uspjela imala sam ljubavi i odanosti ka svom poslu“, ispričala je Nada.

Na svom poslu nije imala slobodnih dana. Nakon što bi pomogla ženama na porođaju, morala je da ih obilazi i provjeri njihovo zdravstveno stanje. To je činila ne vodeći računa o pređenim kilometarima, ni o tome da li će imati vremena za odmor ili brigu o sopstvenoj djeci.

Rad na terenu je, kazala je Nada, jako težak. Sve vremenske neprilike je morala da podnese vozeći biciklo po makadamu, često noću, bez rasvjete.

„Sjećam se jedne večeri kada je po mene došao muž jedne od porodilja u jedan sat poslije ponoći, da idemo u Gostilj. Napolju je bio veliki pljusak. Dio puta smo mogli preći biciklom, a onda smo zbog vode morali koristiti čamac. Vratila sam se kući u osam, a u momentu kad sam sjela da popijem kafu, došao je čovjek da me vodi u Ponare gdje se porađala jedna žena, a nakon toga sam već morala opet u Gostilj da obiđem prvu porodilju. Kad sam se napokon vratila kući, došao je čovjek da javi da mu se žena porađa u Matagužima, a istog dana se porađala i žena u Mahali“, prisjeća se Nada.

Osim zdravstvenog rada, Nada je svojim zalaganjem uticala na promjenu mentaliteta kod žena i radila na njihovom osvješćivanju kada je u pitanju zdravstvena njega.

Za svoje zasluge je i dobila nagradu GO Golubovci „8. februar“, zbog čega je zahvalna brojnim pacijentima koji su je predložili i žiriju koji je izabrao.

Svoje pacijente nije ostavljala na cjedilu ni kad je bila bolesna.

„Sjećam se da sam išla da porađam jednu ženu dok sam imala temperaturu 39. Kada sam došla kući, totalno ošamućena, dala sam sebi injekciju, kako bih oborila temperaturu, a posle toga, sam opet morala da idem kod porodilje“, sjeća se Nada.

Zbog njenog iskustva i velikog znanja I danas joj često zvoni telefon, ili dolaze pojedinaci po njene savjete.

Nikoga ne odbija i svima pomaže koliko je u mogućnosti.

„Ljudi dolaze na moja vrata, ne da vide mene i moj bijeli mantil, već ih golema muka tjera, a da ja ne odem, a nešto se desi, mene bi savjest grizla. Dok mogu, poštujem Hipokrata“, naglasila je Nada.

Babica Nada kazala je tada da joj je muž bio velika podrška.

Osim što je, kao prosvjetni radnik radio u školi, njoj je priskakao u pomoć, u bilo koje doba dana.

„Imao je kola i vozio me je kad god bi zatrebalo, nekad ne bi ni noću spavao zbog mene. A taj auto smo skoro uništili vozeći ga po tada lošim putevima širom Zete“, ispričala je Nada.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Incident na sjednici SO Zeta

Ne propustite

Obilježavanje 9. maja koštalo Zećane 7.168,72 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Kojičić: Vrijeme je da Zeta adekvatno valorizuje potencijal svoje dijaspore

Aleksandar Kojičić, odbornik koalicije Za budućnost Zete, istakao je značaj uključivanja dijaspore u strateški razvoj ove opštine, naglašavajući važnost organizovanja Dana dijaspore kao ključnog koraka ka jačanju veza sa iseljenicima.

„Kao neko ko, vjerujem, duboko osjeća puls i radi na boljitku našeg kraja, smatram da je vrijeme da Opština Zeta adekvatno valorizuje potencijal svoje dijaspore. Ne radi se ovdje o pukoj formalnosti, niti o kozmetičkom potezu. Govorimo o potrebi da se povežemo sa našim ljudima koji su, trbuhom za kruhom, željom za napredovanjem, decenijama u okruženju turbulentnosti autoritarnog društva do 2020, otišli u svijet, ali čije srce i dalje kuca u ritmu Zete“, poručio je Kojičić.

On je naglasio da bi Dani dijaspore bili mnogo više od simboličnog gesta– to bi bila platforma za konkretan dijalog i partnerstvo sa onima koji mogu i žele doprinijeti razvoju zavičaja.

„Organizovanje Dana dijaspore u Opštini Zeta je strateška nužnost. Dani kada bi naši iseljenici, naši rođaci, prijatelji i komšije, koji su se vratili u svoj zavičaj na par sedmica ljetnjeg odmora, kroz sastanke, okrugle stolove i slične susrete bili aktivni sudionici u razvoju i prosperitetu Zete. Kroz takav događaj, mi bismo im pružili priliku da se ponovo osjete dijelom svoje zajednice, da podijele svoja iskustva, znanja i uvjerenja“, istakao je.

Kojičić ukazuje na ogroman potencijal koji Zeta ima kroz svoju dijasporu.

„Njihovo iskustvo, stečeno u razvijenim ekonomijama, njihove konekcije i radna etika, su resursi koji ne trebaju biti ignorisani. Potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, za pokretanje biznisa, za ulaganje u poljoprivredu, za razvoj turizma… Trebamo zakoračiti krupnim koracima kada su nam vrata svijeta otvorena preko stotina naših ljudi, od kojih su mnogi visoko pozicionirani u sportu, biznisu, naučnim istraživanjima…“, naglasio je Kojičić.

Posebnu pažnju Kojičić posvećuje i kulturno-socijalnom aspektu okupljanja, ukazujući na važnost emocionalne povezanosti sa zavičajem. U tom duhu, predlaže da se kroz Dani dijaspore organizuju i kulturne manifestacije koje bi evocirale uspomene i jačale međugeneracijsku povezanost.

„Stoga, u okviru Dana dijaspore, ne samo da pozivam na ozbiljne razgovore o ekonomskom razvoju i razmjenu iskustava i ideja, već i na oživljavanje tog duha zajedništva. Razmislimo o mogućnosti organizovanja tematske večeri, možda čak i privremene ‘pop-up’ diskoteke u centru Anova, koja bi sve nas, kao i naše iseljenike, vratila u mladost, probudila uspomene i pokazala da Zeta ne zaboravlja svoju prošlost, već je njeguje i koristi kao most ka budućnosti“, poručio je Kojičić.

Dodaje da Dani dijaspore moraju biti dani ponosa, zajedništva i konkretne akcije:

„Neka to budu dani kada ćemo pokazati da cijenimo i poštujemo naše iseljenike, koji redovno organizuju donatorske akcije namijenjene mjestu svog porijekla, dani kada ćemo zajedno, u slozi i sa jasnom vizijom, slaviti i planirati razvoj Zete“, zaključuje Kojičić u saopštenju.

Zeta

Maraš: Vatrogasna stanica se gradi u centru, a ne obodu opštine

Radojica Maraš, odbornik DPS-a u Skupštini opštine Zeta, kaže da izgradnja Vatrogasne stanice na obodu opštine, koja se ne bi nalazila neposredno uz magistralni put Podgorica-Bar, ne predstavlja dobro rješenje i ne pruža adekvatnu zaštitu stanovnicima Opštine Zeta u slučaju hazarda. Maraš je inače, profesionalni vatrogasac u Službi zaštite i spašavanja Podgorice.

“Očigledno je da se nije vodilo računa o objektima koji imaju najveće požarno opterećenje, pa se zato ona neće izgraditi u blizini osnovne i srednje škole, vrtića, dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, objekta za boravak starih lica, odnosno ustanova koje okupljaju veliki broj djece i lica koja pripadaju ranjivim kategorijama, i koja će se u eventualnim kriznim situacijama mnogo teže snaći. Takođe, prilikom zaštite i spašavanja, bitnu ulogu ima i Hitna medicinska pomoć smještena u samom centru Golubovaca, kao i pripadnici Uprave policije smješteni u Mahali. U razvijenim državama, pripadnici navedenih službi i organa smješteni su u istom objektu ili u neposrednoj blizini, kako bi u slučaju opasnosti po život građana udruženo djelovali. U našoj opštini to neće biti moguće, već će čekati jedni druge na kritičnim lokacijama, što će stvarati veću paniku kod građana i odraziti se na njihov učinak kao učesnika u zaštiti i spašavanju”, navodi Radojica Maraš.

Maraš kaže da je na neophodnost poštovanja odredbi Zakona o teritorijalnoj organizaciji, odnosno formiranja Službe zaštite i spašavanja, odbornički klub DPS-a izvršnoj vlasti ukazao nebrojeno puta prilikom skupštinskih zasijedanja.

“Ukazali smo i na obaveze koje proističu iz Strategije za smanjenje rizika od katastrofa 2025-2030 Vlade Crne Gore iz juna prošle godine, a za čiju realizaciju odlukom o budžetu Opštine Zeta za ovu godinu nijesu opredijeljena sredstva. Umjesto da nakon formiranja vlasti, prioritet budu ljudski životi i materijalna dobra, donosioci odluka su prednost dali održavanju komunalnog reda. U tom cilju, formirana je Služba komunalne policije i inspekcije, u kojoj je u toku ove godine planirano zapošljavanje još 20 lica, uz postojećih 11, dok vatrogasaca nemamo. Vatrogasci iz Podgorice su u Zeti prisutni samo tokom ljetnjih mjeseci, od 11 do 19 časova, dok se u slučaju velikog obima posla na teritoriji Glavnog grada povlače. Postavlja se pitanje, koliko će minuta stanovnici Mataguža i Bijelog Polja, čekati na dolazak vatrogasaca, dok se njihovi životi i imovina uništava”, pita Maraš.

Zeta

Opština Zeta planira izgradnju vatrogasne stanice u naselju Cijevna

Objekat Vatrogasne stanice Opština Zeta planiran je da se gradi u naselju Cijevna, u neposrednoj blizini šljunkara i preduzeća Kips.

Kako razgraničenje između Podgorice i Zete nije završeno, a Cijevna je samo jedna od tačaka sporenja, postavlja se logično pitanje koja lokalna samouprava će u budućnosti gazdovati tom teritorijom pa i stanicom. Možda je rješenje u novom Prostorno urbanističkom planu Podgorice. Prema onome koji je upotrebi od 2014. godine, granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

Sa druge strane zvanična Zeta nema dilemu i smatra da je kompletna KO Cijevna, odnosno sve parcele od rijeke Cijevne do iznad Kipsa pripadaju njima. Objekat Vatrogasne stanice planiran je na urbanističkoj parceli 65, KO Cijevna, u zahvatu UP-a Skladišta i servisi-Cijevna“. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da lokacija na kojoj je predviđena stanica samo trenutno pripada Glavnom gradu jer imovina nije prevedena.

“Lokacija je po nama nesporna. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji koji uporno iz Glavnog grada neće da poštuju, to pripada Zeti. Međutim, ukoliko se ubrzo ne prevede nesporno zemljište bićemo primorani da idemo u radikalizaciju koja će podrazumijevati i ometanje rada uprave Glavnog grada”, saopštio je Asanović.

Za gradnju u naselju Cijevna, podnijeli su zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat. Asanović navodi da su za objekat uradili idejno rješenje i glavni projekat, koji je i revidovan. Navodi da očekuju saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu kako bi do naredne požarne sezone Zeta dobila Vatrogasnu jedinicu. Poručuje i da će im za gradnju objekta trabati dozvole i od Glavnog grada.

“Još jedan od preduslova za formiranje službe je da dođe do raspodjele kamiona i opreme sa Glavnim gradom. Dok izgradimo objekat koji će služiti za Vatrogasnu jedinicu i Komunalnu policiju i inspekciju biće potrebno neko vrijeme za koje će, nadamo se, doći do raspodjele. Dobili smo podatak da od ukupnog broja požara koje obavlja podgorička Vatrogasna služba, skoro polovina je na teritoriji Zete i Tuzi, što znači da moramo što prije osnovati svoju jedinicu kako bi direktno od nas zavisila zaštita imovine i građana”, saopštio je Asanović.

U eleaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu piše da je parcela definisana kao pašnjak 5. klase i površine je 1.897 kvadrata. Vatrogasna jedinice je organizovana na dva nivoa.

“U prizemlju se nalaze garaža i svi sadržaji potrebni za svakodnevni rad vatrogasne jedinice. Ukupna neto površina objekta iznosi 1.072 kvadrata, od čega administrativni prostori zauzimaju 91 kvadrat, Vatrogasna stanica 702 kvadrat, a zajednička terasa 278 kvadrata. Ulaz za zaposlene i posjetioce smješten je na sjeveroistočnoj fasadi, dok su ulazi za vozila na sjeveroistočnoj i jugoistočnoj fasadi”, piše u elaboratu.

U dokumentu je naznačeno da zona Vatrogasne stanice obuhvata spavaonicu do osam osoba, dispečerski centar, dvije kancelarije,salu za obuku…

Izvor: Dan