Politika

Milatović odao počast žrtvama zločina u Pivskim Dolima

U Dolima pivskim obilježeno osam decenija od stradanja Pivskih mučenika.

U znak sjećanja na nezapamćeni masakr kada su od 6. do 12. juna 1943. godine pripadnici folkdojčerske divizije “Princ Eugen“ i vojnici iz gatačkog sreza i okoline Pive strijeljali 1.300 mještana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina, održana je Sveta Arhijerijska Liturgija u metohu Pivskog manastira – Dola. Liturgiju je služio je episkop budimljansko-nikšićke Metodije sa sveštenstvom i monaštvom.

Događaju je prisustvovao i predsjednik države Jakov Milatović koji je istakao da je od juna 1943. godine ovo mjesto naš zid plača.

“Te 1943. godine 7. juna desila se Pivska krvava bajka. Samo prvog dana ovog zločinačkoh poduhvata na ovom mjestu ubijeno je 532 ljudi od kojih je 109-oro djece da bi u narednih deset dana broj žrtava porastao na 1290 među kojima je bilo najviše djece. Od tog vremena ovo mjesto je naš zid plača. Te godine Piva se odselila na nebo, kako je pisac rekao. Dok su pripadnici zloglasne divizije “Princ Eugen” vršili zločin nad nevinim stanovništvom u Dolima, u Brezni, Gojkovića Dolu, Stabni, Kručici, Miljkovcu, Bukovcu, Zagorju, Brljevu i drugim Pivskim stratištima, zločinci su iza sebe ostavljali krvavi trag, uništavajući porodice i bratstva…. Stojim danas ovde pred vama kao predsjednik Crne Gore želeći da iskažem pijetet žrtvama ovog strašnog zločina i posebno istaknem da država Crna Gora ne smije zaboraviti nedužno stradanje vaših i naših predaka, rođaka i komšija. Na to nas obavezuje patnja Jaglike Adžić, preko dvjesta ubijenih bratstvenika iz porodice Blagojevića, ugašeno bratstvo Verun i brojni drugi primjeri”, istakao je Milatović.

On je dodao da je poražavajuća što ovaj tragičan događaj nije dovoljno osvjetljen u istorijskim čitankama i kolektivnoj svijesti.

Zbog toga ističe važnost ovakvih događaja kako bi se razvijala kultura sjećanja.

Ovom velikom narodnom skupu su osim predsjednika Milatovića, prisustvovali predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković, ambasador Rusije kao i drugi funkcioneri različitih opština i veliki broj ljudi.

Sledeće

Abazović: Bezbjednost u Crnoj Gori nije ugrožena

Ne propustite

Spajić pozvao tužilaštvo i nadležne da ispitaju sve

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa DPS-om

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da ta partija neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

“Šaljem snažnu poruku svima onima koji ovih dana vode bezbrizornu kasmpanju protiv DNP, a vode je iz prostog razloga što smu u prethodinh nekoliko mjeseci, svojom prinicipijelnom, časnom i odgovornom politikom zabilježili rast da se trenutno nalazimo na dvocifrenoj podršci i u Podgorici i u čitavoj Crnoj Gori. To je osnovni i ključni problem zbog čega se vodi, dominantno kampanja protiv mene, jer sva istraživanja javnog mnjenja koja je radila DNP govore, sviđalo se to nekom ili ne, da sam trenutno najpopularnija ličnost u Crnoj Gori”, kazao je Knežević.

On je kazao da je DNP jedina partija koja je napustila vlast zbog principa.

“Zbog srpskog jezika, zastave, dvojnog državljanstva, himne. Ko je to još uradio u Crnoj Gori? Napustili smo vlast, iako smo znali da naš izlazak iz vlasti ni na koji način ne može ugroziti vlast na državnom nivou”, kazao je Knežević.

Kazao je da su, kada su izašli iz vlasti, jasno saopštili da otkazuju podršku Saši Mujoviću, ali da neće glasati za njegovu smjenu.

“Ja moram da upitam, jesmo li mi, da smo htjeli da pravimo bilo kakve koalicione aranžmane sa DPS-om, odmah mogli napraviti koaliciju sa DPS-om u Podgorici, koji bi izglasao i gradonačelnika i predsjednika Skupštine. Jesmo li mogli napustiti kaoliciju u svim gradovima u Crne Gore gdje se PES nalazi na vlasti i tako izazove prijevremene lokalne izvore počev od Nikšića, Pljevalja i svuda u Crnoj Gori, da nam je to bio cilj, ali naravno da nam to nije bio cilj”, kazao je Knežević.

On je poručio da DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića zajedno sa DPS-om i satelitima DPS-a.

“To smo mu rekli i 31. januara, evo to mu sada kažemo u junu mjesecu, jer mi nemamo namjeru da smjenjujemo Sašu Mujovića, mada da ima političkog obraza, on bi sam podnio ostavku i omogućio da se izabere predsjednik iz redova bivše parlamentarne većine, jer je glavni krivac za sve ono što se dešavalo u periodu od novembra do kraja januara”, kazao je.

Politika

Rusi odlaze iz Crne Gore, Turci dolaze

Novi Zakon o strancima, ranije sankcije uvedene prema državljanima Rusije i najava viznog režima prema toj zemlji uticali su na sve veći odliv Rusa iz Crne Gore, ali i generalno na promjenu strukture stranaca u našoj državi.

Ono što je evidentno, kako prema procjenama, tako i po podacima zvaničnih organa, sve više Rusa napušta našu zemlju, dok se, s druge strane, bilježi priliv državljana Turske.

Procjene do kojih je došao “Dan” pokazuju da je Crnu Goru poslednjih godina napustilo preko 14.000 ruskih državljana. Kao glavni razlozi za odlazak navode se problemi sa poslovanjem, restriktivne mjere i visoki troškovi života, a većina Rusa preselila se u Srbiju i Španiju.

Ruski državljani iz Crne Gore najčešće idu u Srbiju, koja nudi fleksibilnije uslove za poslovanje, posebno IT (aj-ti) sektora, i Španiju, zbog povoljnijih administrativnih i ekonomskih uslova.

Prije ovog talasa iseljavanja, u Crnoj Gori je bilo registrovano nešto više od 20.000 državljana Rusije koji su u našoj zemlji boravili po osnovu nekretnina, vize za spajanje porodice ili privremenog boravka.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) s kraja prošle godine pokazivali su da u Crnoj Gori živi oko 100.000 stranaca (oko 15 odsto ukupnog stanovništva) sa regulisanim boravkom (preciznije, oko 99.600 do 100.800, u zavisnosti od tačnog datuma presjeka iz najnovijih izvještaja). Kada je riječ o strukturi i trendu kretanja, primjetne su značajne promjene, posebno kod državljana Ruske Federacije, mada se bilježio i odliv drugih stranaca zbog novog restriktivnog zakona.

Došlo je i do velike promjene u strukturi – dok broj jednih (Rusa) opada, broj drugih (naročito državljana Turske) u konstantnom je porastu.

Ipak, državljani Rusije su i dalje među tri najbrojnije grupe stranaca u našoj zemlji. Prema poslednjoj zvaničnoj statistici s kraja prošle godine, top tri nacionalnosti sa regulisanim boravkom izgledaju ovako: Srbija – 24.538, Rusija – 21.153 i Turska – 13.396 (bilježe najveći skok, sa oko 9.400, koliko ih je bilo krajem 2023. godine). Međutim, ovi podaci su sada sigurno drugačiji zbog značajnog odliva stranaca, posebno Rusa.

Monstat često napominje da se podaci MUP-a vode kao administrativni registar izdatih dozvola, što se razlikuje od metodologije klasičnog popisa stanovništva i “uobičajenog mjesta boravka”, jer dio stranaca zadržava aktivne dozvole iako fizički ne provode cijelu godinu u zemlji.

Politika

Vučić: Milan Knežević je moj čovjek od povjerenja

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je odnos Crne Gore prema Srbiji dodatno pogoršan tokom sprovođenja obojene revolucije u Srbiji, rekao da su značajnu ulogu u sprovođenju obojene revolucije u Srbiji imali crnogorski mediji koji, kako je naveo, sve vreme vode hibridni rat u Srbiji.

“Što se tiče odnosa, to je aplsoutno isto. Ni za joptu bolju, ni za jotu lošiji. Na to sam navikao. Nemojte da zaboravite da je to bilo pogoršano tokom obojene revoucije ovde jer su mediji u Crnoj Gori bili u tome i vođen je hibridni rat i svi u tome učestvuju, ali se prave da ne učestvuju. Nismo mi njima oduzeli teritoriju već oni nama i to 14 odsto teritorije na KiM. Kad već pričaju o tome da nas nisu izdali, to nije istina. Ne bih da pričam šta se sve kroz istoriju dešavala, ali naš narod u Crne Gore će uvijek da ima ovde sva prava, podršku države matice i nadam se da će moći da se izbore za elekmntarna prava kao što su zastava i jezik. Vidite koliko Hrvata imate u Srbiji, oko 0,4 odsto i ja sam zabrinut kada im ne otvorimo vrtić i inistiram da Subotica promijeni pravilnik i uradi nešto, a zamislite kako je kada ima pteko 30% stanovništa”, rekao je on objašnjavajući položaj Srba u Crnoj Gori.

On je poručio da će srpski narod koji živi u Crnoj Gori uživati sva prava i podršku matice.

“Nadam se da će jednog dana moći da se izbore za svoja elementarna prava – zastavu, pismo… Vjerujem u druga Milana Kneževića i mnoge druge koji su vrijedni u Crnoj Gori”, zaključio je Vučić.