fbpx
Connect with us

Digitalni svijet

Medijska i digitalna pismenost, sajber-bezbijednost i zaštita ličnih podataka

Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci.

O važnosti digitalne i medijske pismenosti, kao i digitalnoj transformaciji sve više slušamo, ali čini se nikad dovoljno. Osim toga, neka od važnih pitanaja na koja mladi moraju da znaju odgovor jesu šta je digitalna transformacija, kako da se zaštitimo na internetu, šta je sajber-bezbjednost i sl. Digitalna transformacija je proces koji traje, pogotovo jer govorimo o promjeni navika i načina na koji razmišljamo, kazala je  Snežana Nikčević iz NVO 35mm.

“Tehnologija je postala neodvojiv dio svakodnevice i važno je komunicirati je tako. Ne kao nešto što je zasebno ili apstraktno, već nešto što je ljudima opipljivo, korisno i pri ruci. Zato je negdje važno imati i kontinuitet ovakve komunikacije, jer govoriti o bilo kakvoj transformaciji na kraju dana znači govoriti o društvenoj promjeni”, poručila je Nikčević.

Kada je riječ o medijskoj i digitalnoj pismenosti, Nikčević kaže da je, u vremenu u kom živimo, nemoguće odvojiti medijsku od digitalne pismenosti. “Medijska pismenost podrazumijeva da ovladamo kritičkim i kreativnim vještinama kako bi mogli da razumijemo medijske sadržaje, da ih tumačimo i kritički vrednujemo. Digitalna pismenost podrazumijeva da znamo kako da se snađemo na internetu i kako da procijenimo informaciju koju pronađemo i koristimo dok smo na internetu”, objašnjava Snežana Nikčević.

Ona je objasnila da biti digitalno pismen znači da znamo kako da budemo: -oprezni na internetu, kako ne bismo povjerovali lažnim informacijama -bezbjedni na internetu i da podatke dijelimo s pažnjom -ljubazni i učtivi na internetu i prepoznamo digitalno nasilje -pametni na internetu i znamo kako da na pravi način koristimo izvore

U današnje vrijeme važno je znati kako se zaštiti u digitalnom prostoru. Nikčević nam objašnjava šta svi možemo da uradimo po tom pitanju.

“Nemojte objavljivati vaše lične podatke na društvenim mrežama i na internetu uopšte. Ne odgovarajte na mejlove u kojima se od vas traže vaši lični ili bankovni podaci od strane nepoznatih osoba (pogotovo ako vam se jave pojedinci koji vam kažu da imate rođaka iz Amerike koji vam je ostavio neko bogatstvo). Nemojte instalirati softvere koje dobijate u prilogu mejla, pogotovo ako je to nepoznat ili neprovjeren mail. Trudite se da ne čuvate podatke bankovne kartice na sajtovima i da ne koristite aplikacije koje traže nepotrebne dozvole za pristup. Ažurirajte svoje uređaje redovno, imajte lozinke koje kombinuju slova, brojeve i simbole, i obratite pažnju na podešavanje privatnosti podataka vaših profila na društvenim mrežama”, podsjeća nas Snežana.

Takođe, korisno je i da mladi znaju razliku između zaštite podataka i privatnosti podataka.

“Zaštita podataka odnosi se na sprječavanje neovlašćenog pristupa ličnim podacima i generalno je vezan za tehnologiju. Sa druge strane, privatnost podataka predstavlja ovlašćeni pristup (posjedovanje podataka i definisanje toga ko može da ih koristi), i tiče se legislative. Povezanost ova dva pojma leži u tome da podatke ne možemo zaštiti samo tehnologijom već moramo imati odgovarajući pravni okvir. Zapamtite: U osnovi, nema garancije da na sajtovima koje posjećujete postoje protokoli za zaštitu ili privatnost podataka, pa budite oprezni kada ih dijelite”, ističe Nikčević. Svijest o sajber sigurnosti na Zapadnom Balkanu generalno nije na visokom nivou, ali je to tema o kojoj koliko god da se govorilo, nije dovoljno, smatra Snežana Nikčević.

“Mladi nijesu u dovoljnoj mjeri svjesni načina na koji dijele svoje podatke, velikog broja opasnosti koje postoje u sajber prostoru, a ni na koji način da reaguju u slučaju da postanu žrtva sajber napada”, kazala je Nikčević ispred NVO 35mm.

U slučaju da imate neka pitanja ili vam je potrebna pomoć, budite slobodni da kontaktirate bilo koju od organizacija članica mreže ili da posjetite e-centre (kontakti ispod), a u slučaju da ste žrtva sajber napada, kontaktirajte Upravu policije dok Agencija za sajber bezbjednost, čije je pokretanje najavljeno za ovu godinu, ne počne sa radom, savjetuje Snežana Nikčević.

Mreža u okviru regionalnog projekta Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende-ICEDA realizovala aktivnosti na ovom polju kroz edukativne multimedijalne kampanje, ali i kroz rad na terenu.

“Uspostavljena su tri e-centra, dva u Podgorici i jedan u Pljevljima u kojima građani mogu dobiti besplatnu podršku za korišćenje elektronskih servisa. U osnovnoj školi Božidar Vuković Podgoričanin je u okviru e-centra sa radom počeo i digitalni klub, gdje đaci te škole zajedno sa nastavnicima rade na povećanju nivoa digitalne pismenosti, a na Cetinju su uspostavljeni i klubovi za digitalnu i medijsku pismenost u tri srednje škole. Negdje su ovo sve pilot koncepti koji će, nadam se, zaživjeti i u drugim gradovima. Urađeno je još puno toga u okviru mreže koju čine organizacije iz sve tri regije Crne Gore (Osim NVO 35mm koji koordinira mrežmo, tu su Centar za omladinsku edukaciju u saradnji sa Nest Coworking, Romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca i NVO Roditelji iz Podgorice, Centar za političku edukaciju iz Nikšića, NVO Super iz Pljevalja, Aktivna Zona sa Cetinja i Akcija za socijalnu pravdu iz Spuža.)  Mi ćemo i ove godine nastaviti sa radionicama, između ostalih, i za mlade, ali i događajima koji okupljaju donosioce odluka na svim nivoima”, zaključila je Snežana Nikčević.

 

Izvor: portal Makanje

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Digitalni svijet

Profesor Moskowitz o alatima vještačke inteligencije: Treba djelovati i eksperimentisati, a onda analizirati

prof. dr Howard Moskowitz
izvor: Univerzitet Crne Gore

Naučnik svjetske reputacije prof. dr Howard Moskowitz, pionir na polju Genomike uma, održao je predavanje danas na Univerzitetu Crne Gore, gdje je objasnio metode i alate kojima se mogu istražiti razlike među ljudima i imati upotrebnu vrijednost u industrijama hrane, lijekova, ali i u razvijanju karijere, dobijanju poslova, postavljanju pravih pitanja i davanja odgovora na intervjuima za posao.

Polaznike predavanja, studente i profesore, pozvao je da koriste njegov vebsajt bimileap.com. Dr Moskowitz je istakao da umjesto dugog istraživanja u biblioteci, mogu koristiti alate vještačke inteligencije za brzo generisanje pitanja i odgovora, omogućavajući efikasno prikupljanje podataka i analize čak i bez prethodnog znanja o temi. Cilj je sticanje uvida i unapređenje industrije u kratkom vremenskom roku, koristeći moć vještačke inteligencije.

Ova metoda, kazao je, studentima može omogućiti i kreiranje karijere u roku od nekoliko mjeseci, u kombinaciji sa vještačkom inteligencijom. Dr. Moskowitz je naglasio važnost eksperimentisanja bez previše razmišljanja, citirajući svoja iskustva sa Harvarda. Predložio je eksperimente na više pitanja od interesovanja za učesnike i pokazao im kako da koriste  alat na vebsajtu za istraživanje tržišta. Kroz jednostavna pitanja i odgovore, ova metoda pomaže u povezivanju potrošača, trgovaca i proizvođača, ili opet pokretače biznisa sa klijentima ili studenta sa poslodavcem.

Cilj je bio pokazati kako brzo i efikasno možemo steći uvide bez prethodnog znanja, i kako takav pristup može unaprijediti naše živote.

On je poručio studentima da djeluju i eksperimentišu, da ne razmišljaju previše. Nakon upotrebe i pomoći vještačke inteligencije mogu ići u dalja egzaktna istraživanja, uz ogromnu uštedu vremena.

Dr Moskowitz je naučnik, profesor, preduzetnik, pjesnik, ali prije svega mentor. Tokom svoje pedesetpetogodišnje karijere, nakon sticanja doktorata na Harvardu iz eksperimentalne psihologije (psihofizike), radio je istraživanja za industriju hrane i lijekova, kao i u oblastima prava, društva, medicine i mnogih drugih oblasti.

Njegova vizija je da svijetu pruži korist od tehnologije koju je razvio, Genomike uma, za koju je dobio nagradu Sigma Xi i svjetsku reputaciju. Genomika uma je nauka o svakodnevnom, koja ispituje kako se ljudi razlikuju jedni od drugih. Umjesto da bude samo teoretska i intenzivno matematička, ova nova nauka kombinuje učenje o ljudima sa praktičnim uputstvima, bilo da je riječ o stvaranju novih proizvoda ili smanjenju troškova zdravstva tako što uči medicinske stručnjake da prepoznaju umove svojih pacijenata.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ray-Ban pametne naočare: Glasom objavljujete stori na Instagram i puštate muziku

pametne naočare

Meta je ažurirala svoje Ray-Ban Meta pametne naočare kako bi im pružila više mogućnosti.

Ovo uključuje novu funkciju koja vam omogućava da objavljujete Instagram storije bez potrebe da vadite telefon.

Možete samo da kažete “Hej Meta, podijeli moju poslednju fotografiju na Instagram”, ako ste već snimili fotografiju, ali i “Hej, Meta, objavi fotografiju na Instagram” ako želite da je uslikate u tom trenutku.

Pored toga, sada je moguće i glasovnom komandom aktivirati Amazon Music, i da pritom kontrolišete zvuk pomoću kontrola na samom uređaju ili glasom.

Ako imate Calm nalog i morate da dekompresujete nešto, umjesto toga možete da slušate vođenu meditaciju na pametnim naočarima pomoću glasovne komande.

Prošlog mjeseca, Meta je takođe uvela multimodalni AI za Ray-Ban pametne naočare nakon nekoliko meseci testiranja. Ovo im omogućava da funkcionišu kao AI gedžet nezavisno od telefona, slično Rabbit R1 i Humane AI Pin uređajima.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ova društvena mreža bi mogla da ugrozi Facebook, Instagram i TikTok

airchat

Aplikacija je u potpunosti fokusirana na glas, a izgovorene riječi automatski se pretvaraju u tekst. Da li na prebukiranom tržištu društvenih mreža ima mjesta za još jednu, malo drugačiju aplikaciju?

Trenutno imamo aplikacije koje su dominantno tekstualne, imamo aplikacije i mreže za fotografije i video, a AirChat je fokusiran na – glas. Iako su tokom pandemije predstavljene aplikacije u kojima je dominantan način konverzacije glasovni (sjetite se Clubhousea), one ipak nisu zaživjele i nisu privukle dovoljan broj korisnika.

Ekipa koja stoji iza AirChata, a riječ je o investitoru Navalu Ravikantu i jednom od bivših direktora u Tinderu Brajanu Norgardu, vjeruje da postoji tržište za aplikacije usmjerene na glasovnu komunikaciju.

Oni smatraju kako je glas puno intimniji medij u odnosu na tekstualnu komunikaciju, pa se na taj način može prenijeti strast u porukama, za razliku od običnog teksta: “Ljudi su stvoreni da se slažu s drugim ljudima, a to samo zahtijeva prirodni glas”, objasnio je Ravikant.

Sama aplikacija je po izgledu i interfejsu slična brojnim postojećim društvenim mrežama. Korisnici mogu da objavljuju sadržaj, prate druge korisnike, lajkuju njihov sadržaj i slično i mogu da šalju direktne poruke drugim korisnicima aplikacije. Ali umjesto tekstualnog upisa, u fokusu je glas tako da je objavu potrebno izgovoriti, a korisnici će na AirChatu moći da je preslušaju, ali i – pročitaju. Naime, aplikacija će automatski pretvarati govor u tekst za situacije u kojima ne želite ili ne možete da slušate poruke drugih korisnika. Ali poenta je da ih ne možete napisati, već samo izgovoriti.

Ova aplikacija je prvo bila predstavljena krajem prošle godine, a nedavno je redizajnirana i dostupna je za korisnike Androida i Apple telefona, ali samo za one koji imaju pozivnicu. Broj njenih korisnika konstantno raste i biće zanimljivo videti koliko će korisnika će nastaviti da je koristi, a ko će je samo isprobati i onda izbrisati s uređaja, pri čemu je ponovo potrebno podsjetiti na Clubhouse koji je u jednom periodu bio veoma tražena aplikacija, a danas je skoro više niko ne pominje.

Takođe, na stranici Fast Company podsjećaju i na konkurente koji su se pojavili nakon Maskovog preuzimanja Twittera. Iako su imali veliku medijsku praćenost i iako su mnogi korisnici Twittera, tj. sadašnje platforme X najavili da odustaju od te društvene mreže i namjeravaju da se okrenu nekim alternativnim rešenjima, Mastodon je početkom godine imao samo 1,5 miliona aktivnih mjesečnih korisnika, dok su brojke Bluesky-a Džeka Dorsija malo bolje i iznose oko 2 miliona korisnika.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto