Hronika

Mandić i Knežević udaljeni iz sudnice

Suđenje u ponovljenom postupku grupi koja se tereti za izazivanje nereda na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, poznatijem kao “državni udar” ili “terorizam u pokušaju” nastavljeno je danas.

Postupak je danas počeo iz početka. Svi optuženi su ostali pri ranijem iskazu i negirali su krivicu i navode optužnoce.

Optuženi Andrija Mandić je udaljen iz sudnice nakon što ga je sud opomenuo da izbjegne nepotrebna ponavljanja i da iznese odbranu i da nema pravo da postavlja pitanja sudu i tužilaštvu. Takođe, udaljen je iz sudnice i optuženi Milan Knežević.

Mandić je rekao da neće uvažiti opomenu suda i da će nastaviti da priča o aprezi SDT i bivšeg sudakog viječa i sadašnjeg GST-a.

Optuženi Andrija Mandić je sudu kazao da optužuje SDT i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da nastavljaju da rade ono što je bivši GST Milivoje Katnić započeo, bivši režim Mila Đukanovića i međunarodni faktor koji je u sve naše institucije.

“Sve je isto samo Katnića nema… Očigledno je da su SDT i prethodno audako vijeće bili u zajedničkom zločinačkom poduhvatu i da ovaj postupak ima političu pozdainu. Ja sam se nadao d ače posle političkih promjena koje su nastupile za posljedicu imati drugačije ophođenje SDT- a prema nama”, kazao je Mandić.

Dodao je da ga je u tome opovrgla konstatacija tužioca Zoran Vučibića da u podneacima ovog slučaja ulestvuje GST Novović koji je bio istražni sudija i koji se izuzeo.

Optuženi Brtislav Dikić je sud podsjetio na dio iz njegovog ranijeg iskaza. On je naveo da je SDT tokom samog sudskog postupka, kao i u istrazi, vršilo pritisak na njega.

“SDT, Saša Čađenović specijalni tužilac i tada glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, su vršili na mene da optužim SPC i ljude iz Crne Gore koji su ovdje optuženi, da su spremali državni udar. Mene su 24 puta, tokom sudakog postupka, bez znanja suda, vodili sa lisicama i vrećom na glavi, u civilno vozilo, u SDT…”, rekao je Dikić.

On je dodao da mu je SDT tada nudilo i novac da prizna krivicu i optuži lica sa ove optužnice.

“Čađenović je prvo ponudio 50.000 eura, odbio sam. Onda 100.000 eura. I to sma odbio. Rekao je da ću biti osuđen na 15 godina i da ću umrijeti u zatvoru. Ja sam mu rekao da bolje da živim na nogama nego na koljenima…”, dodao je Dikić.

Istakao je da je vodio dnevnik svaki dan dok je bio u istražnom zatvoru i da je tapisivao šta je sve SDT tada tražilo sve od njega.

Podsjećamo, Apelacioni sud je ranije ukinuo presudu kojom je 13 optuženih osuđeno na ukupno oko 70 godina zatvora. Postupak je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici pred izmijenjenim sudskim vijećem.

Ranije je sudija Suzana Mugoša je prilikom izricanja presude, pored ostalog, navela da su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov od 2016. godine formirali kriminalnu grupu u Srbiji, Rusiji i Crnoj Gori koja je trebalo da izvrši kriminalna djela kako bi zastrašili građane Crne Gore, ugroze život i tijelo građana i ozbiljno ugroze osnovne ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore. Uovom predmetu svjedok saradnik bio je Saša Sinđelić.

Eduard Šišmakov je prvostepenom presudom, koja je ukinuta, osuđen je na 15 godina zatvora, Vladimir Popov na 12, lideri opozicionog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina zatvora, a Bratislav Dikić na osam godina zatvora. Predrag Bogićević i Nemanja Ristić ukinutom presudom bili su osuđeni na po sedam godina robije.

Mihajlo Čađenović bio je osuđen na godinu i šest mjeseci, Branka Milić državljanka Srbije koja je sa suđenja pobjegla u ambasadu Srbije, bila je osuđena na tri godine zatvora. Milanu Dušiću je bila izrečena kazna na godinu i po zatvora, Dragan Maksić bio je osuđen na godinu i devet mjeseci, Srboljub Đorđević na godinu i po, a Kristina Hristić bila je osuđena na uslovnu kaznu.

Sledeće

Ustavni sud ukinuo odluku o pritvoru Radu Miloševiću

Ne propustite

Niz provala u kuće u naselju Mahala (VIDEO)

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Hronika

Nekoliko osoba nasilno pokušalo da uđe u KCCG

Službenici obezbjeđenje KCCG reagovali su nakon što je nekoliko osoba pokušalo nasilno da uđe u prostorije.

Iz Kliničkog centra zvanično su se oglasili.

“Više lica je pokušalo bez odobrenja i nasilno, danas oko 13 časova, da uđe u Klinički centra Crne Gore u čemu su ih spriječili zaštitari naše ustanove. S obzirom da su ova lica fizički nasrnula na zaštitare, oni su, u skladu sa Zakonom i ovlašćenjima, bili prinuđeni da upotrijebe sredstva prinude (fizičku snagu i biber sprej). O incidentu je obaviješten MUP čiji su pripadnici preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Naglašavamo da je za informacije o operaciji pacijenata dozvoljeno da najviše dva člana najuže familije mogu ući kod ordinirajućeg hirurga, što je učinjeno i u konkretnom slučaju”, navodi se u saopštenju.

Policija je na terenu.

Hronika

Peruničić o Lazoviću: Petar Lazović je izvrstan operativac, obučen u SAD-u i Njemačkoj

U sklopu istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo vodilo protiv bivšeg visokog službenika Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, u svojstvu svjedoka saslušan je dugogodišnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić.

Njegovo svjedočenje pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem uglavnom se odnosilo na sistem funkcionisanja Agencije za nacionalnu bebjednost i način na koji je sin Zorana Lazovića, Petar Lazović, iz ANB-a privremeno prešao da radi za Upravu policije, ali i na veličanje lika i djela Zorana Lazovića.

Peruničić je tom prilikom detaljno objasnio kako je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na inicijativu tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, dao saglasnost da se službenik ANB-a Petar Lazović privremeno rasporedi u Upravu policije. Ispričao je da je mlađi Lazović u ANB-u imao odlične rezultate rada, da je bio izuzetno prodoran i da je mogao da dođe do saznanja tamo gdje drugi službenici nijesu mogli, kao i da je upravo zbog takvih rezultata rada sa drugim kolegama iz sektora išao na obuke u Sjedinjene Američke Države i Njemačku. Peruničić je kazao i da je sa Petrovim ocem Zoranom Lazovićem radio od početka devedesetih godina, pa sve do odlaska u penziju.

“Što se tiče njegovog rada, profesionalnog odnosa i moralnih karakteristika, sve mogu da kažem jednom rečenicom, a to je da imam dvoje djece i ako bi njihovu sudbinu morao nekome da prepustim da ih pazi i čuva, to bi bio samo Zoran Lazović”, rekao je Peruničić tužiocu.

Nakon što se dogovorio sa Veljovićem oko prelaska Petra Lazovića u UP, pravne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije sačinile su sporazum koji je mlađi Lazović potpisao.

“Petar Lazović je u ANB-u radio na poslovima borbe protiv organizovanog kriminala. U jednom od razgovora Veljović me je pitao jesam li saglasan da Lazović privremeno bude raspoređen u UP, na šta sam mu odgovorio da to prvo mora da pita Petra, što sam kasnije i ja učinio i dobio potvrdan odgovor”, kazao je Peruničić.

O tome je, kako je dodao, obavijestio Veljovića, a potom je poslat pisani zahtjev u ANB, a pravne službe sačinile su tekst sporazuma o privremenom raspoređivanju Petra Lazovića. Peruničić se ne sjeća da li ga je Veljović u tom periodu pitao da se još neki službenik ANB-a privremeno rasporedi u UP, niti je on sa bilo kojim službenikom ANB-a o tome razgovarao.

“Ranije je bilo slučajeva da recimo vojna obavještajna služba ili UP traži da se neko od službenika ANB-a privremeno rasporedi u tu službu, ali ako službenik ANB-a nije dao tu saglasnost, onda se na tome završavalo”, naveo je Peruničić.

Operativci ANB-a, kako je pojasnio, kontakt ostvaruju neposredno ili posredno. Ti kontakti znače i kontakte sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Ti kontakti se obavezno dokumentuju i nalaze se u ANB-u.

“Do direktora ANB-a ne dolaze sva dokumenta o kontaktima operativaca sa pripadnicima OKG-a. Kada se dokumentuje kontakt i saznanja do kojih se došlo, ona se dalje provjeravaju i nadležni sektor koji je na vrhu piramide povratno obavještava centre i odjeljenja o kvalitetu dobijene informacije. Ukoliko se informacija pokaže kao tačna i značajna, tek tada se sa njom upoznaje direktor ANB-a”, objasnio je je Peruničić.

Hronika

Bećirović uhapšen nakon napada na novinarku Pobjede

Biznismen Zoran Ćoćo Bećirović i još dva lica uhapšeni su večeras nakon napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, piše Pobjeda.

Bećirović je uhapšen zbog napada na novinarku i ometanje službenih lica pri vršenju dužnosti, objavila je Pobjeda.

Raičković je napadnuta večeras u Podgorici od strane Bećirovića i njegovog obezbjeđenja.

Napad se desio ispred ugostiteljskog objekta Gurman u Bloku 5 i tom prilikom je Raičković vrijeđana i dobila je više udaraca u glavu i tijelo.

Uprava policije o napadu na Raičković: Tri lica verbalno i fizički napala novinarku

Sinoć je u Podgorici, kod jednog ugostiteljskog objekta prvo verbalno, a zatim i fizički napadnuta je urednica rubrike crne hronike Dnevnog lista Pobjeda Anu Raičković., zbog čega su uhapšene tri osobe, naveli su iz Uprave policije.

“Naime, oštećenoj su, dok se nalazila ispred jednog ugostiteljskog objekta, prvobitno upućene riječi uvrjedljive i prijeteće sadržine od strane tri lica – Z.B. (63), L.B. (27) i M.M. (45). Nakon toga, do pomenutog objekta i oštećene došla su njena dva člana porodice koji su takođe verbalno, a zatim svi i fizički napadnuti od strane istih lica”, dodaju u saopštenju.

Osim toga, kako navode, Z.B., L.B. i M.M. su nakon toga i polomili vjetrobransko staklo na vozilu oštećene, te nastavili da udaraju rukama po limariji nanoseći oštećenja.

“Preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su slobode Z.B., L.B. i M.M. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu tri lica. Ističemo da Uprava policije postupanjem i u odnosu na ovaj događaj potvrđuje posvećenost unapređenju bezbjednosti novinara, čime pokazujemo da je njihova zaštita jedan od važnih prioriteta u našem radu. Efikasnom reakcijom u ovom slučaju šaljemo poruku da će svaki oblik ugrožavanja novinara biti ozbiljno tretiran u cilju očuvanja njihove sigurnosti i slobode rada”, zaključuju iz UP u saopštenju.

Spajić: Najoštrije osuđujem napad na Raičković, napadači da odgovaraju

Premijer Crne Gore Milojko Spajić oglasio se povodom napada na naovinarku Anu Raičević i kazao da napadači moraju da odgovaraju.

“Sloboda medija i nesmetan rad novinara od suštinske je važnosti za demokratiju i temeljno je opredjeljenje Vlade. Očekujem da nadležni organi efikasno istraže cijeli slučaj i da napadači odgovaraju za ovaj neprihvatljiv čin”, napisao je Spajić na Tviteru.