Politika

Knežević: Srpski jezik nema alternativu

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.

Slične teme:Crna gora milan knežević srpski jezik

Sledeće

Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore

Ne propustite

Milatović ipak proglasio “plave” zakone

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

PES: Ko ne podrži ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije

Pokret Evropa sad poručio je da ustavne izmjene, koje bi trebalo da ojačaju integritet nosilaca javnih funkcija i antikorupcijske mehanizme, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, upozoravajući da će oni koji ih ne podrže preuzeti odgovornost za moguće usporavanje borbe protiv korupcije i evropskih integracija Crne Gore.

“Crnoj Gori su potrebne institucije koje neće zavisiti od političkih interesa, već će raditi u interesu građana i države. Zato ustavne izmjene koje jačaju integritet nosilaca javnih funkcija, unapređuju vladavinu prava i doprinose ispunjavanju evropskih obaveza ne smiju biti predmet dnevno-političkih kalkulacija”, piše u saopštenju.

Iz pomenute političke partije ističu da se borba protiv endemske korupcije ne može se svesti na retoričke poruke.

“Ona zahtijeva konkretna, sistemska i dugoročna rješenja koja će spriječiti zloupotrebu javnih funkcija, ojačati odgovornost i vratiti povjerenje građana u institucije. Upravo zato je važno da se ustavnim rješenjima koja su usaglašena sa Evropskom komisijom uspostave jasni standardi integriteta i odgovornosti za one koji upravljaju državom”, kazali su iz PES-a.

Poručuju da ko se ne zalaže za vladavinu prava, mora biti spreman da podrži i konkretne mehanizme koji tu vladavinu prava čine djelotvornom.

“Zato onaj Ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta. Javnost ima pravo da zna da li je riječ o konkretnim pravnim primjedbama, neslaganju sa predloženim modelom ili političkoj odluci koja može usporiti uspostavljanje snažnijih antikorupcijskih mehanizama, što je uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a poručuju da evropske integracije nijesu samo političko obećanje, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje konkretnih obaveza, jačanje institucija i ostvarivanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.

“Crna Gora je u završnoj fazi pristupnih pregovora i svaki zastoj u sprovođenju neophodnih reformi može otežati ostvarivanje strateškog cilja – članstva u Evropskoj uniji. Pokret Evropa sad smatra da se politička odgovornost mjeri konkretnim djelima, a ne samo riječima”, zaključili su u saopštenju.

Politika

Demokrate predlažu “neustavan” zakon: Bivši funkcioneri da vrate stanove ili plate punu tržišnu vrijednost

Demokratska Crna Gora predložila je zakon kojim bi bivši javni funkcioneri, koji su od države dobili stanove po povlašćenim uslovima, bili obavezani da ih vrate ili plate razliku do pune tržišne vrijednosti. Iako je cilj predloga ispravljanje nepravde u raspodjeli državne imovine, otvara se ozbiljno pitanje njegove ustavnosti, budući da Ustav Crne Gore štiti stečena imovinska prava i ograničava retroaktivnu primjenu zakona.

Poslanica Demokrata i potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović objasnila je da bi funkcioneri koji su, na primjer, stan otkupili za 30 odsto njegove tadašnje vrijednosti, morali da plate preostalih 70 odsto, obračunatih prema sadašnjim tržišnim cijenama.

„Na tako utvrđenu imovinsku korist, poreska stopa iznosi 100 odsto“, poručila je Vojinović, navodeći da bi prikupljeni novac bio namijenjen liječenju građana u inostranstvu.

Međutim, član 147 Ustava Crne Gore izričito propisuje da zakon i drugi propis ne mogu imati povratno dejstvo, osim pojedinih zakonskih odredaba kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona. Istovremeno, član 58 jemči pravo svojine, dok član 148 predviđa sudsku zaštitu konačnih pojedinačnih pravnih akata.

To znači da bi naknadno mijenjanje uslova pod kojima su funkcioneri zakonito otkupili stanove moglo predstavljati ozbiljan ustavnopravni problem. Ukoliko su nekretnine stečene na osnovu važećih propisa, zaključenih ugovora i izmirenih obaveza, država ne može jednostavno zanemariti pravnu sigurnost i naknadno propisati potpuno drugačije uslove otkupa.

Posebno je sporna predložena poreska stopa od 100 odsto, jer se postavlja pitanje da li je riječ o stvarnom oporezivanju ili pokušaju da se kroz novi zakon retroaktivno naplati vrijednost imovine stečene prije deset ili petnaest godina.

Poslanica Demokrata Valentina Minić kazala je da su nekadašnji funkcioneri sebi dodijelili više od 20.000 kvadratnih metara stanova, navodeći primjere onih koji su, uprkos značajnoj imovini, dobijali dodatne nekretnine po povlašćenim uslovima.

„Oni koji su uzimali stanove od građana, moraće da ih otplate po poreskoj osnovi od sto odsto“, poručila je Minić.

Ipak, politička ocjena da je neko ostvario neopravdanu privilegiju nije isto što i pravno utvrđenje da je imovina stečena nezakonito. Upravo bi razlikovanje zakonito stečenih prava od eventualnih zloupotreba moglo biti ključno za ocjenu ustavnosti predloga.

Iako Ustav dopušta izuzetke od zabrane retroaktivnosti, oni ne znače da se stečena prava mogu neograničeno poništavati. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje može li država danas zahtijevati dodatnu naplatu za stanove koje je prije više godina sama dodijelila i prodala po tada važećim propisima.

Konačnu riječ o ustavnosti takvog rješenja, ukoliko bude usvojeno i osporeno, imao bi Ustavni sud Crne Gore.

Politika

Poslanici DNP-a predlažu izmjene zakona o vakcinaciji

Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Jelena Kljajević i Vladislav Bojović predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojim se predviđa da se djeci koja nijesu vakcinisana boravak u predškolskim ustanovama ograniči samo u vrijeme proglašenja zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija.

Oni traže da parlament zakon usvoji u hitnom postupku, kako bi se mijenjao važeći normativni okvir kojim je obavezna vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja.

“Za vrijeme proglašene epidemije zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija, odnosno kada postoji neposredna opasnost od njenog širenja, utvrđena od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dijete kod kojeg nije sprovedena obavezna vakcinacija protiv te bolesti privremeno ne može boraviti u javnoj ili privatnoj predškolskoj ustanovi, do prestanka opasnosti, osim u slučaju trajne medicinske kontraidikacije za određenu imunizaciju”, navodi se u predlogu izmjene člana 42 stav 1 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Poslanici DNP-a smatraju da ovakvo zakonsko rješenje štiti zdravlje djece, uključujući djecu koja ne mogu biti vakcinisana, tačno onda kada postoji stvarni rizik od zaraze.

“Istovremeno je usklađeno sa članom 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, po kojem se boravak djece u ustanovi ograničava privremeno i zbog stvarne opasnosti od zaraze, a ne trajno. Time se otklanja neusklađenost dva zakona i vraća jedinstvo pravnog poretka, a djeci se van perioda stvarne opasnosti vraća jednak pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju”, ocijenili su Knežević, Kljajević i Bojović.

Poslanici DNP-a objašnjavaju da se njihovim predlogom propisuje da navedeno ograničenje traje do prestanka opasnosti, uz izuzetak djece kod kojih postoje trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

“Donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je radi što skorijeg uspostavljanja novog pravnog okvira i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za djecu, roditelje, odnosno staratelje, i predškolske ustanove, naročito imajući u vidu da se radi o pitanju koje neposredno utiče na ostvarivanje prava djece na boravak i vaspitanje i obrazovanje u predškolskim ustanovama”, navodi se u obrazloženju zakona.