Četiri godine nakon lokalnih izbora na kojima je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, a koalicija „Za budućnost Zete“ preuzela upravljanje najmlađom crnogorskom opštinom, otvara se pitanje šta su građani Zete zaista dobili promjenom vlasti. Od velikih obećanja o razvoju i izgradnji samostalne opštine, preko referenduma o kolektoru u Botunu i političke inicijative o Kosovu, do skupih infrastrukturnih projekata, četvorogodišnji bilans lokalne vlasti ostavlja prostor za ozbiljnu analizu prioriteta i ostvarenih rezultata.

Kada je 2022. godine došlo do političkih promjena, očekivanja građana bila su velika. Zeta je dobila status samostalne opštine, a nova vlast priliku da pokaže kako će upravljati lokalnim resursima, unaprijediti infrastrukturu, riješiti višegodišnje komunalne probleme i stvoriti efikasniju administraciju.

Međutim, četiri godine kasnije, dio političke energije lokalne vlasti usmjeren je na teme koje prevazilaze nadležnosti lokalne samouprave, dok su pojedini svakodnevni problemi građana i dalje prisutni.

Referendum o kolektoru – politička pobjeda bez konačnog rješenja

Jedan od najznačajnijih događaja koji su obilježili mandat aktuelne vlasti bio je referendum o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, održan 14. decembra 2025. godine.

Prema objavljenim rezultatima, protiv izgradnje postrojenja izjasnilo se 98,5 odsto građana koji su glasali, odnosno 7.834 birača. Predsjednik Opštine Mihailo Asanović poručio je tada da se volja građana mora poštovati i da je rezultat referenduma obavezujući.

Ipak, uprkos referendumskom rezultatu i protivljenju lokalne vlasti, projekat izgradnje kolektora nije zaustavljen. Time se otvorilo pitanje stvarnog dometa odluka lokalne samouprave, ali i političke odgovornosti onih koji su građanima predstavljali referendum kao mehanizam kojim će se spriječiti realizacija projekta. Prema podacima organizacija referenduma koštala je oko 31.000 eura.

Iako je referendum omogućio građanima da jasno izraze svoj stav, njegov politički i praktični učinak ostaje predmet rasprave. Lokalna vlast jeste demonstrirala protivljenje izgradnji postrojenja, ali nije ostvarila cilj zbog kojeg je referendum organizovan.

Kosovo kao tema lokalnog parlamenta

Pored kolektora, mandat aktuelne vlasti obilježila je i inicijativa Demokratske narodne partije za donošenje deklaracije o poništavanju priznanja nezavisnosti Kosova.

Riječ je o pitanju spoljne politike, koje nije u nadležnosti Opštine Zeta, već državnih institucija Crne Gore.

Tada i sada postavlja se pitanje koliko je opravdano da lokalni parlament, čija bi osnovna uloga trebalo da bude rješavanje komunalnih, infrastrukturnih i razvojnih problema, značajan dio političke pažnje posvećuje pitanjima na koja nema neposredan institucionalni uticaj.

Takve inicijative mogu imati značaj za politički identitet partija koje čine vlast, ali njihov konkretan doprinos kvalitetu života građana Zete ostaje nejasan.

Preskupa autobuska stajališta?

Jedan od projekata koji je obilježio mandat aktuelne lokalne vlasti jeste izgradnja autobuskih stajališta, za koju su izdvojena značajna sredstva iz opštinskog budžeta.

Prema podacima Opštine Zeta, samo tokom prva četiri mjeseca 2025. godine za izgradnju i rekonstrukciju autobuske infrastrukture izdvojeno je oko 50.000 eura.

Opravdano se postavlja pitanje ekonomičnosti ovakvih ulaganja, posebno imajući u vidu da javni prevoz predstavlja jedan od najvećih svakodnevnih problema stanovnika Zete.

Dok se desetine hiljada eura izdvajaju za autobuska stajališta, građani se i dalje suočavaju sa problemom direktnog prevoza do Podgorice, nedovoljno prilagođenim redom vožnje i presijedanjem na Ćemovskom polju.

Tako su autobuska stajališta postala svojevrstan simbol lokalnih prioriteta – novac je uložen u mjesta na kojima građani čekaju autobuse, dok problemi sa prevozom koji čekaju godinama još nijesu u potpunosti riješeni.

Četiri godine kasnije – šta je sa obećanjima?

Bilo bi pogrešno tvrditi da tokom četvorogodišnjeg mandata nije bilo infrastrukturnih ulaganja. Lokalna uprava realizovala je radove na putnoj infrastrukturi, nabavljala opremu za komunalne službe i pokretala projekte koji imaju značaj za funkcionisanje samostalne opštine.

Ključno pitanje je koliko su ta ulaganja doprinijela rješavanju problema građana i da li su javna sredstva korišćena u skladu sa njihovim stvarnim potrebama.

Posebno pitanje ostaje razgraničenje sa Podgoricom, koje ni četiri godine nakon sticanja samostalnosti nije u potpunosti riješeno. I sama lokalna uprava u izvještaju o radu za 2025. godinu ukazala je na institucionalne poteškoće i neriješeno razgraničenje sa Glavnim gradom.

Građanima Zete i posjetiocima od sada je omogućeno besplatno korišćenje javnog interneta na Trgu Anovi u Golubovcima, zahvaljujući međunarodnoj inicijativi WiFi4WB, koja se realizuje uz podršku Evropske unije i Vlade Savezne Republike Njemačke.

Postavljanjem Wi-Fi pristupnih tačaka na ovoj lokaciji, Opština Zeta pridružila se mreži gradova i opština Zapadnog Balkana u kojima je građanima omogućen besplatan pristup internetu na javnim površinama.

Inicijativa WiFi4WB sprovodi se u okviru projekta EU4Digital, koji implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), a cilj joj je unapređenje digitalne povezanosti i dostupnosti interneta u regionu.

Projektom je predviđeno uspostavljanje besplatne Wi-Fi mreže na oko 500 lokacija širom Zapadnog Balkana, čime se doprinosi razvoju digitalne infrastrukture i omogućava lakši pristup internet uslugama.

Građani i posjetioci Zete mogu se besplatno povezati na javnu Wi-Fi mrežu na Trgu Anovi, bez potrebe za korišćenjem sopstvenog mobilnog interneta.

Uvođenje ove usluge predstavlja još jedan korak ka unapređenju digitalne dostupnosti javnih prostora u Zeti, a posebno može biti korisno mladima, turistima i svim građanima koji svakodnevno borave u centru Golubovaca.

Dok Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske upozorava svoje građane da ovih dana ne putuju u Srbiju, učenici Osnovne škole „Milan Vukotić“ iz Zete od ponedjeljka borave na polumaturalnoj ekskurziji, a današnji program ih zatiče u Beogradu, gdje su najavljena dva velika predizborna skupa uoči izbora u Srbiji.

Prema saznanjima portala Standard, roditelji učenika su prije polaska na ekskurziju pitali upravu škole da li postoji mogućnost da se putovanje odloži, imajući u vidu dešavanja u Srbiji. Međutim, do promjene termina nije došlo, dok, prema informacijama do kojih je došao Standard, nije bilo mogućnosti ni da se ekskurzija organizuje ranije, kao što su to učinile pojedine druge škole koje su putovanja završile još početkom ovog mjeseca.

Iz Turističke organizacije roditeljima je objašnjeno da promjena termina ekskurzije nije moguća zbog ranije izvršenih rezervacija.

Prema planu i programu ekskurzije, učenici su od juče u Beogradu. Iako su za danas imali predviđeno više izleta, dio planiranih aktivnosti realizovali su juče, dok je za danas planiran povratak u hotel do 13.30 časova.

Kako saznaje Standard, učenici će ostatak dana, iz bezbjednosnih razloga i zbog najavljenih velikih okupljanja u Beogradu, provesti u hotelu.

Već od 14 časova očekuju se okupljanja i šetnje pristalica različitih političkih opcija, uoči nedjeljnih izbora u Srbiji.

U međuvremenu, u glavnom gradu Srbije za danas su najavljena dva velika predizborna skupa, u susret izborima zakazanim za nedjelju.

Srpska napredna stranka (SNS) najavila je skup u Hali sportova „Ranko Žeravica“ na Novom Beogradu, sa početkom u 16 časova, dok su studenti najavili završni predizborni skup pod sloganom „Pobeda zove“, koji bi trebalo da počne u 18 časova na Trgu Slavija.

Iako u Crnoj Gori nijesu izdata slična upozorenja kakva je uputila Hrvatska svojim građanima, najavljena okupljanja u Beogradu otvaraju pitanje organizacije školskih putovanja u periodu pojačanih političkih aktivnosti.

Izvor: Standard