Priroda i društvo

Lovci i etički kodeks

Danas su stavovi o lovu i lovcima protivrečni, često su i povod za žestoke rasprave, a mogućnost zloupotrebe moći, znanja i tehnologije koja može da šteti prirodi i divljači – sve je veća. To traži viša etička merila nego ikada ranije, u dugoj istoriji lovstva.

Osnova odnosa lovca prema divljači – kao, uostalom, i svakog čoveka prema prirodi, naročito prema delimično obnovljivim resursima, gde spada i divljač – jeste da se obezbedi trajnost gazdovanja, a samim tim i korišćenja za buduće generacije.

U ostvarivanju ovog cilja i uvažavanju i praktikovanju lovačke aktivnosti, pored zakonskih odredbi, nužno je poštovati i etičke norme stvarane kroz istoriju i razvoj kulture pojedinih naroda i čovečanstva uopšte. Ova nepisana pravila određivala su pravo lovca na plen, odnose prema drugim lovcima i prema divljači, prema vlasniku šuma i obradivog zemljišta na kome se lovi…

To nasleđe treba čuvati i upotpunjavati novim normama, pogotovo u današnje vreme ekoloških katastrofa i sve veće ugroženosti živog sveta. Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, za ponašanje u lovu, gde uvek treba prosuditi šta se u datoj situaciji sme, a ne šta se može učiniti.

U savremenom lovstvu, bez obzira na nivo razvoja i geografsku poziciju, lovci svesno, kroz svoje etičke norme, praktično otežavaju sebi put do plena ponašajući se viteški prema divljači.

Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, kao i za ponašanje u lovu.

Naglašava se da ne smeju da zloupotrebe prirodne nepogode, već treba da čine sve što je u njihovoj moći da bi u takvim situacijama olakšali nevolje divljači. Ne love kada su nepovoljni vremenski uslovi za divljač, na primer – po dubokom snegu. Pravi lovac nikada ne puca ni kad je divljač izvan dometa.

Takođe, u pojedinačnom, a naročito u grupnom lovu nije etički masovan odstrel divljači, kao ni lov u blizini hranilišta, solišta i pojilišta.

Na sitnu dlakavu divljač lovac puca samo kad je ona u pokretu, a na pernatu divljač isključivo kad je u letu – i to ne u jato, već samo u jasno izdvojenu jedinku. Na krupnu divljač puca samo kad je ona na nogama i u mirovanju (izuzetak je divlja svinja) i nikada u glavu ili u stražnjicu.

U slučaju ranjavanja divljači, lovci najpre kreću u potragu za njom, pa tek zatim nastavljaju lov.

Lovac mora da brine o svojoj i bezbednosti drugih učesnika u lovu. Pre i tokom lova treba da izbegava alkohol, da vodi računa o kretanju po lovištu, rastojanju od drugih lovaca i pravcu pucanja na divljač. Lovačkim oružjem rukuje odgovorno, redovno ga kontroliše i održava. Oružje i municiju vadi iz futrole i kutije tek kad stigne na mesto odakle počinje lov.

U lov treba ići u odgovarajućoj terenskoj lovačkoj odeći i obući, a ne u nekoj uniformi ili maskirnom odelu. Lovac koji učestvuje u grupnom lovu mora imati obeležavajuću traku upadljive jarke boje na kapi ili ramenom delu prsluka ili jakne.

Pravilo je da sitna i pernata divljač pripada lovcu koji je na nju poslednji pucao, dok trofej krupne divljači pripada lovcu koji je divljač prvi ranio.

U grupnom lovu na sitnu divljač, gde lovina pripada podjednako svakom učesniku lova, bez obzira na njegov uspeh tog dana, rukovodilac lova je dužan da, ako postoji mogućnost za to, lovcima koji su imali manje sreće da pucaju obezbedi bolju poziciju na terenu.

Principi lovačke etike nalažu lovcu da ne lovi više divljači od broja koji je odredio domaćin lova, koji i deli lovinu iz zajedničkog lova, bez obzira ko je koju divljač ulovio. Prema normama kodeksa, lovac ne bira ulovljenu divljač i ne traži od domaćina lovinu za one koje nisu učestvovali u lovu.

Takođe, pravi lovac u lov nikada ne ide nepozvan, ne nudi se da ga pozovu i kao gost ne vodi druge nepozvane lovce. Bez odobrenja domaćina lova, gost ne vodi ni svog lovačkog psa.

Lovac koji povede svog nezamenljivog četvoronožnog pomoćnika odgovoran je za njegovu obučenost i ponašanje u lovu. Ako pas pogreši, ne sme grubo da ga kažnjava i zlostavlja zbog učinjene greške. Lovački pas je dragocen pomoćnik i njemu, ali i lovcima koji nemaju psa i koji su dužni da se prema tom psu ponašaju odgovorno kao da je njihov.

Sledeće

Ombudsman: Ćirilicu vratiti u javnu upotrebu

Ne propustite

Ko je bio Sveti Sava?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju proširio članstvo na 49 medija

Na danas održanoj godišnjoj Skupštini Medijskog savjeta za samoregulaciju razmatrano je više pitanja vezanih za rad i aktivnosti ovog tijela, a u fokusu su bili zahtjevi za prijem novih članova, saopštio je Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Nakon detaljnog pregleda svih pristiglih zahtjeva, Skupština je odlučila da primi u punopravno članstvo 32 nova medija. Vujović je naglasio da je povećano interesovanje medija za samoregulaciju posljedica izmjena Zakona o medijima, koje su stupile na snagu u prethodnom periodu. Takođe je istakao da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u zemlji.

„Poslije ovog najnovijeg proširenja, Medijski savjet za samoregulaciju sada broji ukupno 49 članova“, rekao je Vujović.

Posebno je pozdravljena informacija da će Medijski savjet za samoregulaciju naredne godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. Vujović je objasnio da je ovo jedina asocijacija na svijetu koja okuplja savjete za štampu, te da će redovni učesnici ovih sastanaka biti i samoregulatorna tijela iz država van evropskog kontinenta. On je dodao da ovaj skup ima i internacionalnu dimenziju, što može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u zemlji.

Na Skupštini je takođe dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, dok je Vujoviću povjeren još jedan mandat za vođenje ove organizacije.

Priroda i društvo

Vlada dala saglasnost za izgradnju spomenika mitropolitu Amfilohiju

Vlada Crne Gore donijela je odluku o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. To je saopštio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku.

“Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta. Njegova uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore. Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa”, naveo je Bečić.

Dodao je da je “njegovo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima”.

“Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet “, ističe on.

Spomenik mitropolitu Amfilohiju, kako smatra Bečić, biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri.

Priroda i društvo

MUP upozorava na loše vrijeme: Tokom naredne nedjelje kiša, pljuskovi i grmljavina

Tokom naredne nedjelje očekuju nas jesenji dani praćeni čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito tokom ponedjeljka i petka, kada će u većini mjesta biti obilnih padavina, a lokalno su moguće i bujične poplave, saopšteno je iz MUP-a.

“Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) obavještavamo javnost da će hladni vazduh sa sjeverozapada i topli-vlažni sa vodenih površina uslovitu formiranje ciklona iznad sjevernog Jadrana i sjevara Italije i jakih frontalnih talasa preko Balkanskog i Apeninskog poluostrva “, navode u saopštenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Dodaju da tokom naredne nedjelje očekuju nas jesenji dani praćeni čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito tokom ponedjeljka i petka, kada će u većini mjesta biti obilnih padavina, a lokalno su moguće i bujične poplave.

“Na pojedinim lokacijama u južnom i centralnom djelu države može pasti 150-200 lit/m2. Manja kiša će pasti u utorak i četvrtak, očekuju se manje padavine i tokom sljedećeg vikenda, naročito u subotu prijepodne. U ponedjeljak, četvrtak i petak duvaće umjeren do jak južni, a u utorak i za vikend, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni vjetar, u zoni grmljavinskih oblaka moguće na udare veoma jak ili olujne jačine. Biće osjetno niže temperature, što uslovljava kraj dugotrajnih ljetnjih vrućina”, navode oni.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja.