Danas su stavovi o lovu i lovcima protivrečni, često su i povod za žestoke rasprave, a mogućnost zloupotrebe moći, znanja i tehnologije koja može da šteti prirodi i divljači – sve je veća. To traži viša etička merila nego ikada ranije, u dugoj istoriji lovstva.
Osnova odnosa lovca prema divljači – kao, uostalom, i svakog čoveka prema prirodi, naročito prema delimično obnovljivim resursima, gde spada i divljač – jeste da se obezbedi trajnost gazdovanja, a samim tim i korišćenja za buduće generacije.
U ostvarivanju ovog cilja i uvažavanju i praktikovanju lovačke aktivnosti, pored zakonskih odredbi, nužno je poštovati i etičke norme stvarane kroz istoriju i razvoj kulture pojedinih naroda i čovečanstva uopšte. Ova nepisana pravila određivala su pravo lovca na plen, odnose prema drugim lovcima i prema divljači, prema vlasniku šuma i obradivog zemljišta na kome se lovi…
To nasleđe treba čuvati i upotpunjavati novim normama, pogotovo u današnje vreme ekoloških katastrofa i sve veće ugroženosti živog sveta. Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, za ponašanje u lovu, gde uvek treba prosuditi šta se u datoj situaciji sme, a ne šta se može učiniti.
U savremenom lovstvu, bez obzira na nivo razvoja i geografsku poziciju, lovci svesno, kroz svoje etičke norme, praktično otežavaju sebi put do plena ponašajući se viteški prema divljači.
Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, kao i za ponašanje u lovu.
Naglašava se da ne smeju da zloupotrebe prirodne nepogode, već treba da čine sve što je u njihovoj moći da bi u takvim situacijama olakšali nevolje divljači. Ne love kada su nepovoljni vremenski uslovi za divljač, na primer – po dubokom snegu. Pravi lovac nikada ne puca ni kad je divljač izvan dometa.
Takođe, u pojedinačnom, a naročito u grupnom lovu nije etički masovan odstrel divljači, kao ni lov u blizini hranilišta, solišta i pojilišta.
Na sitnu dlakavu divljač lovac puca samo kad je ona u pokretu, a na pernatu divljač isključivo kad je u letu – i to ne u jato, već samo u jasno izdvojenu jedinku. Na krupnu divljač puca samo kad je ona na nogama i u mirovanju (izuzetak je divlja svinja) i nikada u glavu ili u stražnjicu.
U slučaju ranjavanja divljači, lovci najpre kreću u potragu za njom, pa tek zatim nastavljaju lov.
Lovac mora da brine o svojoj i bezbednosti drugih učesnika u lovu. Pre i tokom lova treba da izbegava alkohol, da vodi računa o kretanju po lovištu, rastojanju od drugih lovaca i pravcu pucanja na divljač. Lovačkim oružjem rukuje odgovorno, redovno ga kontroliše i održava. Oružje i municiju vadi iz futrole i kutije tek kad stigne na mesto odakle počinje lov.
U lov treba ići u odgovarajućoj terenskoj lovačkoj odeći i obući, a ne u nekoj uniformi ili maskirnom odelu. Lovac koji učestvuje u grupnom lovu mora imati obeležavajuću traku upadljive jarke boje na kapi ili ramenom delu prsluka ili jakne.
Pravilo je da sitna i pernata divljač pripada lovcu koji je na nju poslednji pucao, dok trofej krupne divljači pripada lovcu koji je divljač prvi ranio.
U grupnom lovu na sitnu divljač, gde lovina pripada podjednako svakom učesniku lova, bez obzira na njegov uspeh tog dana, rukovodilac lova je dužan da, ako postoji mogućnost za to, lovcima koji su imali manje sreće da pucaju obezbedi bolju poziciju na terenu.
Principi lovačke etike nalažu lovcu da ne lovi više divljači od broja koji je odredio domaćin lova, koji i deli lovinu iz zajedničkog lova, bez obzira ko je koju divljač ulovio. Prema normama kodeksa, lovac ne bira ulovljenu divljač i ne traži od domaćina lovinu za one koje nisu učestvovali u lovu.
Takođe, pravi lovac u lov nikada ne ide nepozvan, ne nudi se da ga pozovu i kao gost ne vodi druge nepozvane lovce. Bez odobrenja domaćina lova, gost ne vodi ni svog lovačkog psa.
Lovac koji povede svog nezamenljivog četvoronožnog pomoćnika odgovoran je za njegovu obučenost i ponašanje u lovu. Ako pas pogreši, ne sme grubo da ga kažnjava i zlostavlja zbog učinjene greške. Lovački pas je dragocen pomoćnik i njemu, ali i lovcima koji nemaju psa i koji su dužni da se prema tom psu ponašaju odgovorno kao da je njihov.
Svečanim programom na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore obilježena je 79. godišnjica osnivanja ove visokoškolske ustanove.
Tim povodom rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović uručio je plakete najboljim studentima Fakulteta kao priznanje za njihov rad, posvećenost i ostvarene akademske rezultate.
Nakon svečanosti, rektor je sa dekanicom Dijanom Vučković i saradnicima obišao novoopremljene sale i učionice Fakulteta, koje predstavljaju dio kontinuiranih ulaganja u unapređenje prostornih i tehničkih uslova za izvođenje nastave i akademski rad.
Govoreći o značaju Filozofskog fakulteta i njegovoj ulozi u obrazovanju budućih generacija, Božović je kazao:
“Kada razmišljamo o tome kakvo nam je obrazovanje, dobar dio odgovora treba da tražimo ovdje. Na Filozofskom fakultetu školuju se i ljudi koji će sjutra prvi prepoznati nečiji dar, ohrabriti dijete koje sumnja u sebe ili probuditi interesovanje za predmet koji mu je dotad bio tuđ. Domet njihovog rada osjetiće se daleko izvan ove zgrade, u mnogim učionicama i životima.
Zato ovaj fakultet ima posebnu odgovornost, a Univerzitet obavezu da mu pomogne da je nosi. Obnova prostora i ulaganje u uslove rada imaju vrlo konkretan smisao: da profesori i studenti mogu više vremena i snage da posvete onome zbog čega su ovdje.
Studentima koji danas dobijaju priznanja čestitam na trudu i istrajnosti. Želim im da sačuvaju radoznalost i onda kada više ne bude ispita. Posebno onima koji će predavati drugima: način na koji se vi budete odnosili prema znanju postaće dio nečijeg odnosa prema svijetu”, poručio je Božović.
Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.
Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.
Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.
Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.
Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.
Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.
Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.
Izvor: Volim Danilovgrad
Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.
Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.
“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.
Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.
“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.
Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.
“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.
Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.
Izvor: Dan
Građanima Zete i posjetiocima od sada je omogućeno besplatno korišćenje javnog interneta na Trgu Anovi u Golubovcima, zahvaljujući međunarodnoj inicijativi...
Dok Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske upozorava svoje građane da ovih dana ne putuju u Srbiju, učenici Osnovne škole...
Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore pokrenula je disciplinski postupak protiv Zete zbog slabe organizacije utakmice i upotrebe pirotehničkih sredstava...
Autor: Vuk Bačanović
Nesvakidašnji događaj zabilježen je jutros na području Zete, gdje je mladi suri orao, jedna od najvećih ptica grabljivica u Crnoj...
Šćepanović smijenio šefa podgoričke kriminalističke policije zbog snimka
Đaci iz Zete na ekskurziji u Beogradu zbog skupova visokog rizika danas ostaju u hotelu
Spektrum analitika: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto, DPS na 19 odsto
Đukanović: Spajićev Euro-model rastjeraće investitore, a na kraju i njega iz Crne Gore
Četiri godine vlasti u Zeti: Referendum o kolektoru, deklaracija o Kosovu i preskupa autobuska stajališta
DPS: Naš rejting stabilan i blizu 30 odsto, istraživanje Spektrum Analitike besmislica
FSCG pokrenuo novi disciplinski postupak protiv Zete
Mandić se sastao sa evropskom komesarkom Martom Kos
You must be logged in to post a comment Login