Priroda i društvo

Lovci i etički kodeks

Danas su stavovi o lovu i lovcima protivrečni, često su i povod za žestoke rasprave, a mogućnost zloupotrebe moći, znanja i tehnologije koja može da šteti prirodi i divljači – sve je veća. To traži viša etička merila nego ikada ranije, u dugoj istoriji lovstva.

Osnova odnosa lovca prema divljači – kao, uostalom, i svakog čoveka prema prirodi, naročito prema delimično obnovljivim resursima, gde spada i divljač – jeste da se obezbedi trajnost gazdovanja, a samim tim i korišćenja za buduće generacije.

U ostvarivanju ovog cilja i uvažavanju i praktikovanju lovačke aktivnosti, pored zakonskih odredbi, nužno je poštovati i etičke norme stvarane kroz istoriju i razvoj kulture pojedinih naroda i čovečanstva uopšte. Ova nepisana pravila određivala su pravo lovca na plen, odnose prema drugim lovcima i prema divljači, prema vlasniku šuma i obradivog zemljišta na kome se lovi…

To nasleđe treba čuvati i upotpunjavati novim normama, pogotovo u današnje vreme ekoloških katastrofa i sve veće ugroženosti živog sveta. Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, za ponašanje u lovu, gde uvek treba prosuditi šta se u datoj situaciji sme, a ne šta se može učiniti.

U savremenom lovstvu, bez obzira na nivo razvoja i geografsku poziciju, lovci svesno, kroz svoje etičke norme, praktično otežavaju sebi put do plena ponašajući se viteški prema divljači.

Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, kao i za ponašanje u lovu.

Naglašava se da ne smeju da zloupotrebe prirodne nepogode, već treba da čine sve što je u njihovoj moći da bi u takvim situacijama olakšali nevolje divljači. Ne love kada su nepovoljni vremenski uslovi za divljač, na primer – po dubokom snegu. Pravi lovac nikada ne puca ni kad je divljač izvan dometa.

Takođe, u pojedinačnom, a naročito u grupnom lovu nije etički masovan odstrel divljači, kao ni lov u blizini hranilišta, solišta i pojilišta.

Na sitnu dlakavu divljač lovac puca samo kad je ona u pokretu, a na pernatu divljač isključivo kad je u letu – i to ne u jato, već samo u jasno izdvojenu jedinku. Na krupnu divljač puca samo kad je ona na nogama i u mirovanju (izuzetak je divlja svinja) i nikada u glavu ili u stražnjicu.

U slučaju ranjavanja divljači, lovci najpre kreću u potragu za njom, pa tek zatim nastavljaju lov.

Lovac mora da brine o svojoj i bezbednosti drugih učesnika u lovu. Pre i tokom lova treba da izbegava alkohol, da vodi računa o kretanju po lovištu, rastojanju od drugih lovaca i pravcu pucanja na divljač. Lovačkim oružjem rukuje odgovorno, redovno ga kontroliše i održava. Oružje i municiju vadi iz futrole i kutije tek kad stigne na mesto odakle počinje lov.

U lov treba ići u odgovarajućoj terenskoj lovačkoj odeći i obući, a ne u nekoj uniformi ili maskirnom odelu. Lovac koji učestvuje u grupnom lovu mora imati obeležavajuću traku upadljive jarke boje na kapi ili ramenom delu prsluka ili jakne.

Pravilo je da sitna i pernata divljač pripada lovcu koji je na nju poslednji pucao, dok trofej krupne divljači pripada lovcu koji je divljač prvi ranio.

U grupnom lovu na sitnu divljač, gde lovina pripada podjednako svakom učesniku lova, bez obzira na njegov uspeh tog dana, rukovodilac lova je dužan da, ako postoji mogućnost za to, lovcima koji su imali manje sreće da pucaju obezbedi bolju poziciju na terenu.

Principi lovačke etike nalažu lovcu da ne lovi više divljači od broja koji je odredio domaćin lova, koji i deli lovinu iz zajedničkog lova, bez obzira ko je koju divljač ulovio. Prema normama kodeksa, lovac ne bira ulovljenu divljač i ne traži od domaćina lovinu za one koje nisu učestvovali u lovu.

Takođe, pravi lovac u lov nikada ne ide nepozvan, ne nudi se da ga pozovu i kao gost ne vodi druge nepozvane lovce. Bez odobrenja domaćina lova, gost ne vodi ni svog lovačkog psa.

Lovac koji povede svog nezamenljivog četvoronožnog pomoćnika odgovoran je za njegovu obučenost i ponašanje u lovu. Ako pas pogreši, ne sme grubo da ga kažnjava i zlostavlja zbog učinjene greške. Lovački pas je dragocen pomoćnik i njemu, ali i lovcima koji nemaju psa i koji su dužni da se prema tom psu ponašaju odgovorno kao da je njihov.

Sledeće

Ombudsman: Ćirilicu vratiti u javnu upotrebu

Ne propustite

Ko je bio Sveti Sava?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.