Priroda i društvo

Lovci i etički kodeks

Danas su stavovi o lovu i lovcima protivrečni, često su i povod za žestoke rasprave, a mogućnost zloupotrebe moći, znanja i tehnologije koja može da šteti prirodi i divljači – sve je veća. To traži viša etička merila nego ikada ranije, u dugoj istoriji lovstva.

Osnova odnosa lovca prema divljači – kao, uostalom, i svakog čoveka prema prirodi, naročito prema delimično obnovljivim resursima, gde spada i divljač – jeste da se obezbedi trajnost gazdovanja, a samim tim i korišćenja za buduće generacije.

U ostvarivanju ovog cilja i uvažavanju i praktikovanju lovačke aktivnosti, pored zakonskih odredbi, nužno je poštovati i etičke norme stvarane kroz istoriju i razvoj kulture pojedinih naroda i čovečanstva uopšte. Ova nepisana pravila određivala su pravo lovca na plen, odnose prema drugim lovcima i prema divljači, prema vlasniku šuma i obradivog zemljišta na kome se lovi…

To nasleđe treba čuvati i upotpunjavati novim normama, pogotovo u današnje vreme ekoloških katastrofa i sve veće ugroženosti živog sveta. Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, za ponašanje u lovu, gde uvek treba prosuditi šta se u datoj situaciji sme, a ne šta se može učiniti.

U savremenom lovstvu, bez obzira na nivo razvoja i geografsku poziciju, lovci svesno, kroz svoje etičke norme, praktično otežavaju sebi put do plena ponašajući se viteški prema divljači.

Lovačke organizacije predlažu i usvajaju svoj kodeks, čije su norme putokaz za odnose lovaca prema prirodi, divljači i drugim životinjama, kao i za ponašanje u lovu.

Naglašava se da ne smeju da zloupotrebe prirodne nepogode, već treba da čine sve što je u njihovoj moći da bi u takvim situacijama olakšali nevolje divljači. Ne love kada su nepovoljni vremenski uslovi za divljač, na primer – po dubokom snegu. Pravi lovac nikada ne puca ni kad je divljač izvan dometa.

Takođe, u pojedinačnom, a naročito u grupnom lovu nije etički masovan odstrel divljači, kao ni lov u blizini hranilišta, solišta i pojilišta.

Na sitnu dlakavu divljač lovac puca samo kad je ona u pokretu, a na pernatu divljač isključivo kad je u letu – i to ne u jato, već samo u jasno izdvojenu jedinku. Na krupnu divljač puca samo kad je ona na nogama i u mirovanju (izuzetak je divlja svinja) i nikada u glavu ili u stražnjicu.

U slučaju ranjavanja divljači, lovci najpre kreću u potragu za njom, pa tek zatim nastavljaju lov.

Lovac mora da brine o svojoj i bezbednosti drugih učesnika u lovu. Pre i tokom lova treba da izbegava alkohol, da vodi računa o kretanju po lovištu, rastojanju od drugih lovaca i pravcu pucanja na divljač. Lovačkim oružjem rukuje odgovorno, redovno ga kontroliše i održava. Oružje i municiju vadi iz futrole i kutije tek kad stigne na mesto odakle počinje lov.

U lov treba ići u odgovarajućoj terenskoj lovačkoj odeći i obući, a ne u nekoj uniformi ili maskirnom odelu. Lovac koji učestvuje u grupnom lovu mora imati obeležavajuću traku upadljive jarke boje na kapi ili ramenom delu prsluka ili jakne.

Pravilo je da sitna i pernata divljač pripada lovcu koji je na nju poslednji pucao, dok trofej krupne divljači pripada lovcu koji je divljač prvi ranio.

U grupnom lovu na sitnu divljač, gde lovina pripada podjednako svakom učesniku lova, bez obzira na njegov uspeh tog dana, rukovodilac lova je dužan da, ako postoji mogućnost za to, lovcima koji su imali manje sreće da pucaju obezbedi bolju poziciju na terenu.

Principi lovačke etike nalažu lovcu da ne lovi više divljači od broja koji je odredio domaćin lova, koji i deli lovinu iz zajedničkog lova, bez obzira ko je koju divljač ulovio. Prema normama kodeksa, lovac ne bira ulovljenu divljač i ne traži od domaćina lovinu za one koje nisu učestvovali u lovu.

Takođe, pravi lovac u lov nikada ne ide nepozvan, ne nudi se da ga pozovu i kao gost ne vodi druge nepozvane lovce. Bez odobrenja domaćina lova, gost ne vodi ni svog lovačkog psa.

Lovac koji povede svog nezamenljivog četvoronožnog pomoćnika odgovoran je za njegovu obučenost i ponašanje u lovu. Ako pas pogreši, ne sme grubo da ga kažnjava i zlostavlja zbog učinjene greške. Lovački pas je dragocen pomoćnik i njemu, ali i lovcima koji nemaju psa i koji su dužni da se prema tom psu ponašaju odgovorno kao da je njihov.

Sledeće

Ombudsman: Ćirilicu vratiti u javnu upotrebu

Ne propustite

Ko je bio Sveti Sava?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.