Priroda i društvo
Ko je bio Sveti Sava?
Sveti Sava je bio srpski princ, monah, književnik i prvi arhiepiskop nezavisne Srpske pravoslavne crkve.
Rođen je 1175. godine kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i Ane Nemanjić, kćerke carigradskog imperatora Romana. Još kao dete je obožavao i redovno prisustvovao crkvenim službama, a ikone su ga posebno zanimale. Kada mu je bilo 17 godina, upoznao je jednog monaha i s njim se ubrzo uputio ka manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj gori, napustivši očevu kuću. U tom manastiru se zamonašio 1192. godine kada je i dobio ime Sava.
Godine 1196. veliki župan Stefan Nemanja napušta svoje kraljevstvo – Rašku, i pridružuje se sinu u manastiru Studenica, gde postaje monah i dobija ime Simeon. Iste godine i Rastkova majka Ana je napustila svoj dotadašnji život i zamonašila se, postavši Anastasija. Dve godine kasnije, Sava i Simeon osnivaju manastir Hilandar na Svetoj gori. Simeon je preminuo 1199. godine, a samo nekoliko meseci kasnije proglašen je svetiteljem.
Početkom 13. veka Sava je postao đakon i sveštenik Hilandara, a zatim i arhimandrit u Solunu. Kada se 1207. godine vratio u Srbiju, sa sobom je poneo i mošti svog oca, svetog Simeona i tako se izmirio s ranije zavađenom braćom Stefanom i Vukanom. U narednom periodu, tokom prvih decenija 13. veka, srpska država je doživela procvat pod vladavinom Nemanjića. Naime, 1217. godine Savin najstariji brat, Stefan bio je krunisan i tako postao Stefan Prvovenčani, a 1219. godine ekumenski patrijarh je na dvoru Vizantijskog carstva, u Nikeji, Savu proglasio prvim srpskim arhiepiskopom. Zahvaljujući Savi, Srpska pravoslavna crkva je postala autokefalna, tj. samostalna crkva koja ne zavisi od drugih crkava.
Sava je 1220. godine objavio prvi srpski Nomokanon, pravni zbornik koji obuhvata crkvene i građanske zakone koji se odnose na crkveno-pravnu problematiku. Godinu dana kasnije, osnovao je zajedno sa Stefanom Prvovenčanim crkvenu skupštinu ili savet, koji je zastupao verovanja hrišćanske pravoslavne crkve.
U prilog moći arhiepiskopa Save govori i činjenica da je 1228. godine nekim čudom uskrsnuo svog preminulog brata Stefana, čije se mošti danas nalaze u manastiru Studenica. Iste godine je Sava krunisao Radoslava, a 1234. godine i Vladislava – sinove svoga brata.
U manastiru Žiči, koji je izgradio Stefan Prvovenčani, Sava je 1234. godine svoju titulu arhiepiskopa predao svom učeniku Arseniju, i tako ga proglasio drugim srpskim arhiepiskopom.
Nakon toga, Sava kreće na put, sa željom da svoj život završi lutajući nekom nepoznatom zemljom. Proputovao je Palestinu, Siriju, Persiju, Vavilon, Egipat i Anatoliju i u svakom od ovih predela obišao sveta mesta, razgovarao s velikim isposnicima i sakupljao mošti svetaca. U Trnovu, prestonici Bugarskog kraljevstva, razboleo se i preminuo 27. januara 1236. godine.
Posle nekoliko neuspelih pokušaja, kralju Vladislavu je napokon pošlo za rukom da prebaci mošti svetog Save u manastir Mileševa, negde oko 1237. godine. Krajem 16. veka Turci Osmanlije su spalili Savine mošti na vračarskom nasipu u Beogradu, gde se danas nalazi jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu, Hram Svetog Save.
Zaveštanje svetog Save je i dan danas prisutno u tradiciji pravoslavne crkve slovenskih naroda. On je najveći srpski prosvetitelj. On je čovek koji je osnovao manastir Hilandar i koji je svojom čvrstom verom u Boga, verovao i u ljude, povezivao ih i osvetljavao im životne puteve. Značajan je i kao pisac prvog srpskog Nomokanona, Žitija Svetog Simeona, Studeničkog i Hilandarskog tipika. O njemu su napisane mnogobrojne pesme i narodne umotvorine, a dan njegove smrti, 27. januar, obeležen je kao praznik svih škola i mnogih pravoslavnih vernika.
Priroda i društvo
Podgorica: Bašte ugostiteljskih objekata moraju biti udaljene dva metra od zgrada
Više stotina ugostitelja moraće da pomjeri bašte lokala dva metra od stambenih zgrada jer je 30. decembra prošle godine stupio na snagu Pravilnik o vrstama i bližim uslovima postavljanja odnosno građenja i uklanjanja privremenih objekata Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prenosi Dan.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodišnji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra prošle godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon što se ova dva dokumenta usklade, kako je saopštio za Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje bašti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.
Da bašte lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.
“Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade… Biće više skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rješenju inspektora, biće donijeto novo rješenje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju poštovati”, rekao je Kovačević.
Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pješaka.
“Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako piše u urbanističko-tehničkim uslovima – kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara”, kazao je Kovačević.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.
“Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-više upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se pronašlo da se može prilagoditi– sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontrolišemo i sankcionišemo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo”, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.
On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila – da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saopštio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.
“Imamo više stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi”, kaže Branko Kovačević.
Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano šta je otvorena, a šta zatvorena bašta tako da više neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godišnjem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene bašte od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene bašte.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.
Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.
Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.
Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.
Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.
Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
-
Hronika1 дан ranijeUhapšen Zećanin osumnjičen za zelenašenje
-
Politika3 дана ranijeDNP i Slobodna Crna Gora neće podržati smjenu Mujovića
-
Politika2 дана ranijeMlađi od 21 godinu neće moći da voze od ponoći do 5 sati ujutru i vozila sa jakim motorima
-
Događaji3 дана ranijePrijateljstvo, umjetnost i tradicija predstavljeni u KIC-u Zeta
-
Politika1 дан ranijeUhapšen Veselin Barović, osumnjičen za utaju poreza od 332.000 eura
-
Sport2 дана ranijeŽenska fudbalska selekcija OŠ „Zarija Vujošević“ – simbol lijepe sportske priče
-
Događaji1 дан ranijeVeče poezije i muzike u KIC-u Zeta
-
Sport2 дана ranijePetričević i Prelević nova pojačanja na Trešnjici


