Connect with us

Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

zoran Lakušić

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje teži da bude najbolji pružalac održivih usluga vodosnabdevanja na Crnogorskom primorju putem svoje posvećenosti ljudima, inovacijama, klijentima, zajednici i životnoj sredini. Misija i izazov je da pruži održivo, sigurno i neprekidno snabdijevanje vodom svim postojećim i novim klijentima u skladu sa važećim zakonodavstvom”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda.

On dodaje da je glavna djelatnost ovog preduzeća je snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja sa izvorišta Bolje sestre, čime su obuhvaćene opštine Budva, Tivat, Kotor, Bar, Ulcinj i Herceg Novi.

“Ovaj projekat je, po vrijednosti, treća najveća investicija u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija, odmah iza izgradnje brane na Mratinju i auto-puta „Princeza Ksenija“. Njegova realizacija bila je izuzetno zahtjevna. Snovi građana Crnogorskog primorja o stabilnom i pouzdanom vodosnabdijevanju postali su stvarnost kada je Skupština Crne Gore 1976. godine donijela odluku o osnivanju međuopštinskog preduzeća za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Ovo preduzeće je uključivalo šest primorskih opština, kao i tadašnju prijestonicu Cetinje”, kazao je Lakiušić.

Ističe da je trebalo da prođe četrdeset godina da bi se počela realizovati ideja izgradnje regionalnog vodovoda. Rasprave su trajale sve do 2007. godine kada je Vlada Crne Gore donijela odluku da se izvorište Bolje sestre koristi za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Nakon četiri decenije bezuspješnih rasprava, regionalni vodovodni sistem je izgrađen za tri godine. Prve litre vode stigle su u jula 2010. godine opštinama Budva, Kotor i Tivat, odnosno Baru 2011. i Ulcinju 2012. godine.

Opština Herceg Novi, odlučila je da se isključi iz regionalnog vodovodnog sistema. Ova situacija je trajala sve do 2013. godine, kada je tadašnji gradonačelnik Dejan Mandić, bez podrške lokalnog vodovodnog preduzeća, potpisao sporazum sa Regionalnim vodovodom, omogućivši Herceg Novom da postane dio sistema.

“Danas je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi, u kontekstu veličine države. Međutim, mnogi inostrani partneri teško razumiju kako je u ovaj projekat uloženo preko 138 miliona eura, dok se od osnovne djelatnosti zarađuje samo oko tri miliona eura godišnje.

Posljednjih dana, iz našeg sistema se opštinama Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj isporučuje ukupno723 litra u sekundi, što je za 15% više u odnosu na isti period 2023. godine kada smo isporučivali 629 l/s, odnosno 42% više u odnosu na ugovorene količine od 510 l/s. Inače, kapacitet  regionalnog sistema vodosnabdijevanja je 1100 l/s, što znači da je maksimalni stepen iskorišćenja oko 70% u ljetnim mjesecima, dok je u zimskim mjesecima negdje oko 10%”, naglasio je Lakušić.

Iako finansijski aspekt projekta može izgledati neobično, vrijednost Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje ne ogleda se samo u finansijskom profitu. Ovaj projekat donosi stabilno i pouzdano vodosnabdijevanje za cijelo  Crnogorsko primorje, što je ključno za turizam i kvalitet života lokalnog stanovništva.

Ulaganje u infrastrukturu ovakvog obima predstavlja dugoročni doprinos razvoju Crnogorskog primorja, poboljšanju ekoloških standarda i povećanju atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije. Ovaj projekat je primjer kako infrastrukturni projekti mogu imati širi društveni i ekonomski uticaj, daleko izvan pukog finansijskog profita.

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje nije samo tehnološki i infrastrukturni poduhvat, već simbol odlučnosti i dugoročnog planiranja. On osigurava ključne resurse za stanovništvo i turiste, podstiče ekonomski razvoj, te značajno doprinosi zaštiti životne sredine. Investicija u ovaj vodovod pokazuje kako vizionarski projekti mogu oblikovati budućnost Crne Gore, pružajući stabilnost i prosperitet generacijama.

S obzirom na sve navedeno  s pravom se kaže da je to ,,Projekat koji je promijenio Crnu Goru“. Ne samo da je unaprijedio infrastrukturu, već je doprinio ukupnom razvoju i prosperitetu naše zemlje”, zaključuje Lakušić u saopštenju.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”,  zaključuju iz NPCG.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.

Continue Reading

Priroda i društvo

Na karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju

Na karnevalu u Kotoru, danas je spaljen ovogodišnji krivac za sve nedaće u protekloj godini – Miron Tribulus zvani Pirun, prenosi Radio Kotor.

Kako se čulo, Miron Tribulus zvani Pirun, kriv je za sva nedjela i teška krivična djela što su u prošloj godini učinjena, a na teret mu se stavlja deset tačaka optužnice.

“1. Da je svojim principjelnim političkim djelovanjem do kraja pomutio i vlast i opoziciju, a posebno vladu i neke lokalne skupštine.

2. Da se svim sredstvima bori da njegov narod bude jednakiji od drugih i to u građanskoj državi.

3. Da je otkrio pozadinu davanja aerodroma Golubovci i Tivat pod koncesiju.

4. Da je nečinjenjem doprinio da Grbaljska lista dobije tri odbornika u lokalnoj skupštini i time omogućio da konačno Grbalj predstavlja samog sebe.

5. Da je ofirao namjere nekih iz vlasti i republičke i lokalnih da šoto kuco glumeći patriote višestruko uvećaju ličnu imovinu.

6. Da jedini od aktuelnih političara nije zaboravio one u ZIKS-u kad pledira u skupštini.

7. Da je navodno protiv evropskog puta što brani da mu se u zavičaju pravi kolektor

8. Da se nije usprotivio samovolji ministra pomorstva da na sumnjiv način proda Crnogorsku plovidbu i time stavi tačku na vjekove pomorstva.

9. Da se u skupštini bori za svačiju pravdu, ali i za „svoju“ istinu.

10. Da je inspirisao lokalnu opoziciju da skine skalp poteštatu i isprovocira nove lokalne izbore”, navodi se u optužnici.

Kako prenosi Radio Kotor, branilac Barnaba Onanije zvani Mućak pak misli da okrivljeni nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

“Najmanje je kriv što je najdosledniji i najprincipjelniji aktivni političar i što je nepotkupljiv kao Robespjer”, kazao branilac.

Odbrana dalje navodi da :

“1. Da je okrivljeni samo održao svoju prethodno datu javu riječ i odbranio principijelni stav za razliku od onih koji su u Briselu evropejci, a kod kuće balkanci.

2. Samo se držao programa svoje parlamentarne stranke koji bi njegov svet u građanskoj i multikonfesionalnoj državi.

3. Kako su aerodromi Golubovci i Tivat dokazali da sami mogu da se svojim sredstvima modernizuju i prošire, to njihovo davanje pod koncesiju predstavlja pokušaj ugradnje premjera po ugledu na svog slavnijeg prethodnika, a da bi zbog toga okrivljeni odgovarao, vrhovni tužilac mora prethodno dokazati da okrivljeni nije govorio istinu, što je u konkretnom slučaju nemoguće.

4. Okrivljeni pozdravlja da Grbljani predstavljaju sami sebe, kao i konačno njegovi Zećani, tako da je vrijeme da sami kroje svoju sudbinu.

5. Čitavog svog političkog vijeka okrivljeni stalno ukazuzje na pljačku državne i opštinske imovine i od strane vlasti i od strane opozicije.

6. Može li se bilo ko zakleti da pored ovakvih sudova u ZIKS-u ne leži i neko na pravdi Boga Velikoga, a koju sudbinu je zamalo za sada okrivljeni izbjegao.

7. Okrivljeni ima moralno i svako drugo pravo da ne dozvoli da Mu se od zavičaja pravi pakao, kako bi se zadovoljili ko zna čiji interesi i apetiti, a što sa putom u EU nema nikakve veze.

8. Okrivljeni je u Zeti naučio da pliva, ali nije da navigaje, tako da se ne tendi u pomorstvo i prekookeanske brodove, a nije premjer nego poslanik, tako da ministru pomorstva nije mogao ništa.

9. Pravda je spora ali dostižna, a istina je da njegovim jezikom govori veliki procenat građana, ali je i istina da je to pitanje u Ustavu riješeno, ali okrivljenom niko ne može zabraniti da se bori da njegov narod bude jednakiji u odnosu na druge u građanskoj državi.

10. Zadovoljstvo je biti inspiracija svojim političkim protivnicima, ali je okrivljeni najmanje kriv što je kotorska opozicija predvođena DPS-om, zajedno sa MJU ubjedljivo izgubila utakmicu rzultatom 19 : 12”, ističe branilac.

Pročitan je testament Mirona Tribulusa zvanog Pirun u kome se kaže:

“Pri čistoj svijesti i zdravoj pameti, ni od koga podgovoren, bez prijetnje prevare, prinude ili zablude, svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu ostravljam:

1. Svom dragom narodu da pomogne uređenju našeg sveta, a po ugledu na najmiliju nam susednu državu u kojoj zahvaljujući neprikosnovenom vođi, a mom dragom prijatelju cvetaju crvene ruže demokratije i slobode.

2. Kačket ostavljam pokisloj vladi, kako bi joj što manje mozak isparavao i kako se ne bi šprdali sa povećanjem penzija.

3. Svoju biblioteku ostavljam našoj kući, kako bi doprinijela da naš jezik dobije status službenog, a ne samo, jezika u upotrebi, kako je sada to Ustavom regulisano.

4. Svoje političke vizije i ideje ostavljam svom prijatelju Koljenici, kako bi manje lutao putem u EU.

5. Svojim političkim protivnicima ostavljam sve preko dva”, navodi se u testamentu ovogodišnjeg krnevala.

Radio Kotor prenosi da su brojni posjetioci uživali u koloritu originalnih kostima karnevalskih grupa.

U povorci ovogodišnjeg karnevala na čelu sa kraljicom karnevala Teom Grgurević učestvovale su 22 karnevalske grupe kao i: mala kraljica karnevala Petra Bilafer, Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, mažoreke Fešta, mažoretke Alisa, mažoretke Lili i mažoretke Modest Tivat.

Program su vodili Karolina Radulović i Sabrija Vulić.

Nakon spaljivanja karnevalske lutke, fešta se nastavlja na glavnom gradskom Trgu od oružja dodjelom pehara i koncertima sastava The Grupa i Bruna Račkog.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto