Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje teži da bude najbolji pružalac održivih usluga vodosnabdevanja na Crnogorskom primorju putem svoje posvećenosti ljudima, inovacijama, klijentima, zajednici i životnoj sredini. Misija i izazov je da pruži održivo, sigurno i neprekidno snabdijevanje vodom svim postojećim i novim klijentima u skladu sa važećim zakonodavstvom”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda.

On dodaje da je glavna djelatnost ovog preduzeća je snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja sa izvorišta Bolje sestre, čime su obuhvaćene opštine Budva, Tivat, Kotor, Bar, Ulcinj i Herceg Novi.

“Ovaj projekat je, po vrijednosti, treća najveća investicija u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija, odmah iza izgradnje brane na Mratinju i auto-puta „Princeza Ksenija“. Njegova realizacija bila je izuzetno zahtjevna. Snovi građana Crnogorskog primorja o stabilnom i pouzdanom vodosnabdijevanju postali su stvarnost kada je Skupština Crne Gore 1976. godine donijela odluku o osnivanju međuopštinskog preduzeća za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Ovo preduzeće je uključivalo šest primorskih opština, kao i tadašnju prijestonicu Cetinje”, kazao je Lakiušić.

Ističe da je trebalo da prođe četrdeset godina da bi se počela realizovati ideja izgradnje regionalnog vodovoda. Rasprave su trajale sve do 2007. godine kada je Vlada Crne Gore donijela odluku da se izvorište Bolje sestre koristi za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Nakon četiri decenije bezuspješnih rasprava, regionalni vodovodni sistem je izgrađen za tri godine. Prve litre vode stigle su u jula 2010. godine opštinama Budva, Kotor i Tivat, odnosno Baru 2011. i Ulcinju 2012. godine.

Opština Herceg Novi, odlučila je da se isključi iz regionalnog vodovodnog sistema. Ova situacija je trajala sve do 2013. godine, kada je tadašnji gradonačelnik Dejan Mandić, bez podrške lokalnog vodovodnog preduzeća, potpisao sporazum sa Regionalnim vodovodom, omogućivši Herceg Novom da postane dio sistema.

“Danas je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi, u kontekstu veličine države. Međutim, mnogi inostrani partneri teško razumiju kako je u ovaj projekat uloženo preko 138 miliona eura, dok se od osnovne djelatnosti zarađuje samo oko tri miliona eura godišnje.

Posljednjih dana, iz našeg sistema se opštinama Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj isporučuje ukupno723 litra u sekundi, što je za 15% više u odnosu na isti period 2023. godine kada smo isporučivali 629 l/s, odnosno 42% više u odnosu na ugovorene količine od 510 l/s. Inače, kapacitet regionalnog sistema vodosnabdijevanja je 1100 l/s, što znači da je maksimalni stepen iskorišćenja oko 70% u ljetnim mjesecima, dok je u zimskim mjesecima negdje oko 10%”, naglasio je Lakušić.

Iako finansijski aspekt projekta može izgledati neobično, vrijednost Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje ne ogleda se samo u finansijskom profitu. Ovaj projekat donosi stabilno i pouzdano vodosnabdijevanje za cijelo Crnogorsko primorje, što je ključno za turizam i kvalitet života lokalnog stanovništva.

Ulaganje u infrastrukturu ovakvog obima predstavlja dugoročni doprinos razvoju Crnogorskog primorja, poboljšanju ekoloških standarda i povećanju atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije. Ovaj projekat je primjer kako infrastrukturni projekti mogu imati širi društveni i ekonomski uticaj, daleko izvan pukog finansijskog profita.

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje nije samo tehnološki i infrastrukturni poduhvat, već simbol odlučnosti i dugoročnog planiranja. On osigurava ključne resurse za stanovništvo i turiste, podstiče ekonomski razvoj, te značajno doprinosi zaštiti životne sredine. Investicija u ovaj vodovod pokazuje kako vizionarski projekti mogu oblikovati budućnost Crne Gore, pružajući stabilnost i prosperitet generacijama.

S obzirom na sve navedeno s pravom se kaže da je to ,,Projekat koji je promijenio Crnu Goru“. Ne samo da je unaprijedio infrastrukturu, već je doprinio ukupnom razvoju i prosperitetu naše zemlje”, zaključuje Lakušić u saopštenju.

Slične teme:regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ne propustite

Crmničani najavili novi protest za sjutra

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Strani influenseri donijeli opasan trend „surfovanja“ na teretnim vozovima

screenshot

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad

Priroda i društvo

Poljoprivrednici ne osiguravaju zasade i mašine

Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.

Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.

“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.

Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.

“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.

Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.

“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.

Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.