fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

zoran Lakušić

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje teži da bude najbolji pružalac održivih usluga vodosnabdevanja na Crnogorskom primorju putem svoje posvećenosti ljudima, inovacijama, klijentima, zajednici i životnoj sredini. Misija i izazov je da pruži održivo, sigurno i neprekidno snabdijevanje vodom svim postojećim i novim klijentima u skladu sa važećim zakonodavstvom”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda.

On dodaje da je glavna djelatnost ovog preduzeća je snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja sa izvorišta Bolje sestre, čime su obuhvaćene opštine Budva, Tivat, Kotor, Bar, Ulcinj i Herceg Novi.

“Ovaj projekat je, po vrijednosti, treća najveća investicija u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija, odmah iza izgradnje brane na Mratinju i auto-puta „Princeza Ksenija“. Njegova realizacija bila je izuzetno zahtjevna. Snovi građana Crnogorskog primorja o stabilnom i pouzdanom vodosnabdijevanju postali su stvarnost kada je Skupština Crne Gore 1976. godine donijela odluku o osnivanju međuopštinskog preduzeća za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Ovo preduzeće je uključivalo šest primorskih opština, kao i tadašnju prijestonicu Cetinje”, kazao je Lakiušić.

Ističe da je trebalo da prođe četrdeset godina da bi se počela realizovati ideja izgradnje regionalnog vodovoda. Rasprave su trajale sve do 2007. godine kada je Vlada Crne Gore donijela odluku da se izvorište Bolje sestre koristi za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Nakon četiri decenije bezuspješnih rasprava, regionalni vodovodni sistem je izgrađen za tri godine. Prve litre vode stigle su u jula 2010. godine opštinama Budva, Kotor i Tivat, odnosno Baru 2011. i Ulcinju 2012. godine.

Opština Herceg Novi, odlučila je da se isključi iz regionalnog vodovodnog sistema. Ova situacija je trajala sve do 2013. godine, kada je tadašnji gradonačelnik Dejan Mandić, bez podrške lokalnog vodovodnog preduzeća, potpisao sporazum sa Regionalnim vodovodom, omogućivši Herceg Novom da postane dio sistema.

“Danas je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi, u kontekstu veličine države. Međutim, mnogi inostrani partneri teško razumiju kako je u ovaj projekat uloženo preko 138 miliona eura, dok se od osnovne djelatnosti zarađuje samo oko tri miliona eura godišnje.

Posljednjih dana, iz našeg sistema se opštinama Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj isporučuje ukupno723 litra u sekundi, što je za 15% više u odnosu na isti period 2023. godine kada smo isporučivali 629 l/s, odnosno 42% više u odnosu na ugovorene količine od 510 l/s. Inače, kapacitet  regionalnog sistema vodosnabdijevanja je 1100 l/s, što znači da je maksimalni stepen iskorišćenja oko 70% u ljetnim mjesecima, dok je u zimskim mjesecima negdje oko 10%”, naglasio je Lakušić.

Iako finansijski aspekt projekta može izgledati neobično, vrijednost Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje ne ogleda se samo u finansijskom profitu. Ovaj projekat donosi stabilno i pouzdano vodosnabdijevanje za cijelo  Crnogorsko primorje, što je ključno za turizam i kvalitet života lokalnog stanovništva.

Ulaganje u infrastrukturu ovakvog obima predstavlja dugoročni doprinos razvoju Crnogorskog primorja, poboljšanju ekoloških standarda i povećanju atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije. Ovaj projekat je primjer kako infrastrukturni projekti mogu imati širi društveni i ekonomski uticaj, daleko izvan pukog finansijskog profita.

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje nije samo tehnološki i infrastrukturni poduhvat, već simbol odlučnosti i dugoročnog planiranja. On osigurava ključne resurse za stanovništvo i turiste, podstiče ekonomski razvoj, te značajno doprinosi zaštiti životne sredine. Investicija u ovaj vodovod pokazuje kako vizionarski projekti mogu oblikovati budućnost Crne Gore, pružajući stabilnost i prosperitet generacijama.

S obzirom na sve navedeno  s pravom se kaže da je to ,,Projekat koji je promijenio Crnu Goru“. Ne samo da je unaprijedio infrastrukturu, već je doprinio ukupnom razvoju i prosperitetu naše zemlje”, zaključuje Lakušić u saopštenju.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

univerzitet crne gore

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Kiša

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se  u petak  očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”,  saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji.  Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”,  navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu  podizanja operativne spremnosti.

Continue Reading

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

srpski jezik

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto