Priroda i društvo

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nedavno je donijelo rješenje koje se odnosi na zaštitu rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre. Preko svoje Urbanističko-građevinske inspekcije zabranilo je gradnju asfaltne baze sa pratećim objektima kompanije „Tehnoput”. Zabrinjava činjenica da je izdato novo rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine kojim se daje saglasnost kompaniji „Tehnoput” za nastavak svojih aktivnosti, dodao je Lakušić.

“Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, shodno članu 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu preduzeću „Tehnoput”d.o.o., Podgorica, izdala je Rješenje 5. jula 2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza na urbanističkoj parceli, koju čini dio katastarske parcele KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna” u Golubovcima – Podgorica, shodno drugostepenom Rješenju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 10. juna 2023. godine. Regionalni vodovod, kao subjekt odgovoran za sprovođenje Rješenja o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, donesenog od strane Uprave za vode pod brojem 060/08-02014-249, od 12. decembra 2008. godine, se odlučno protivi postavljanju i izgradnji privrednih objekata u okviru zona sanitarne zaštite “, naveo je u saopštenju.

“Preduzeće „Tehnoput” se od 2014. godine više puta obraćalo Regionalnom vodovodu za davanje saglasnosti na „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza“. Svaki put je odgovor Regionalnog vodovoda bio: „U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju – Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeća „Tehnoput” za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre.“Ovakav stav Regionalnog vodovoda potkrijepio je i Odbor direktora svojom Odlukom broj 23-3796/5 od 15. avgusta 2023. godine, kojom je zauzeo izričit stav da se ne može dozvoliti preduzeću „Tehnoput” izgradnja postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze unutar zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“” , kaztao je Lakušić .

Posebno je, kako ističe, problematično što kompanije “Putevi” i “Bemaks”, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza “Bemaks” i “Putevi” na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima.

Lakušić naglašava da nadležne institucije moraju osigurati da se ova situacija riješi na način koji će zaštititi okolinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Stanovnici Cijevne i drugih pogođenih područja zaslužuju mir i sigurnost, te je od presudne važnosti da se njihova zabrinutost ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne mjere za rješavanje problema uzrokovanih asfaltnih bazama.

Naglašava da očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet, a to uključuje i osiguranje da sve industrijske aktivnosti u njihovoj blizini budu strogo zabranjene.

“Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište „Bolje sestre” “, dodao je.

“Borba za očuvanje izvorišta „Bolje sestre” je od suštinskog značaja, ne samo za Regionalni vodovod, već i za cjelokupni ekonomski i ekološki balans naše zemlje. Zato pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i građane da se uključe i podrže napore u zaštiti ovog jedinstvenog izvorišta, kako bi se očuvalo priodno bogastvo Crne Gore i obezbijedile potrebne količine pitke vode Crnogorskom primorju, koje generiše najveće prihode u budžetu”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:bolje sestre regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Strani influenseri donijeli opasan trend „surfovanja“ na teretnim vozovima

screenshot

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad

Priroda i društvo

Poljoprivrednici ne osiguravaju zasade i mašine

Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.

Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.

“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.

Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.

“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.

Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.

“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.

Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.