Priroda i društvo

Lakušić: Očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nedavno je donijelo rješenje koje se odnosi na zaštitu rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre. Preko svoje Urbanističko-građevinske inspekcije zabranilo je gradnju asfaltne baze sa pratećim objektima kompanije „Tehnoput”. Zabrinjava činjenica da je izdato novo rješenje od strane Agencije za zaštitu životne sredine kojim se daje saglasnost kompaniji „Tehnoput” za nastavak svojih aktivnosti, dodao je Lakušić.

“Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, shodno članu 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu preduzeću „Tehnoput”d.o.o., Podgorica, izdala je Rješenje 5. jula 2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza na urbanističkoj parceli, koju čini dio katastarske parcele KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna” u Golubovcima – Podgorica, shodno drugostepenom Rješenju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 10. juna 2023. godine. Regionalni vodovod, kao subjekt odgovoran za sprovođenje Rješenja o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, donesenog od strane Uprave za vode pod brojem 060/08-02014-249, od 12. decembra 2008. godine, se odlučno protivi postavljanju i izgradnji privrednih objekata u okviru zona sanitarne zaštite “, naveo je u saopštenju.

“Preduzeće „Tehnoput” se od 2014. godine više puta obraćalo Regionalnom vodovodu za davanje saglasnosti na „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta – asfaltna baza“. Svaki put je odgovor Regionalnog vodovoda bio: „U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju – Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeća „Tehnoput” za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze u III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre.“Ovakav stav Regionalnog vodovoda potkrijepio je i Odbor direktora svojom Odlukom broj 23-3796/5 od 15. avgusta 2023. godine, kojom je zauzeo izričit stav da se ne može dozvoliti preduzeću „Tehnoput” izgradnja postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze unutar zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“” , kaztao je Lakušić .

Posebno je, kako ističe, problematično što kompanije “Putevi” i “Bemaks”, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza “Bemaks” i “Putevi” na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima.

Lakušić naglašava da nadležne institucije moraju osigurati da se ova situacija riješi na način koji će zaštititi okolinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Stanovnici Cijevne i drugih pogođenih područja zaslužuju mir i sigurnost, te je od presudne važnosti da se njihova zabrinutost ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne mjere za rješavanje problema uzrokovanih asfaltnih bazama.

Naglašava da očuvanje rijeka Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet, a to uključuje i osiguranje da sve industrijske aktivnosti u njihovoj blizini budu strogo zabranjene.

“Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište „Bolje sestre” “, dodao je.

“Borba za očuvanje izvorišta „Bolje sestre” je od suštinskog značaja, ne samo za Regionalni vodovod, već i za cjelokupni ekonomski i ekološki balans naše zemlje. Zato pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i građane da se uključe i podrže napore u zaštiti ovog jedinstvenog izvorišta, kako bi se očuvalo priodno bogastvo Crne Gore i obezbijedile potrebne količine pitke vode Crnogorskom primorju, koje generiše najveće prihode u budžetu”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:bolje sestre regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje sredstva za udruživanje u sektoru ribarstva

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje od vizije do realizacije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.