Srpski novinar Ljubomir Stefanović zatražio je azil u Crnoj Gori, kazao je on “Vijestima”, navodeći da je Srbiju napustio nakon što je policija opkolila njegovu kuću.

“U subotu, nakon što je policija opkolila moju kuću, odlučio sam da ovog puta neću da se predam, iz objektivnih razloga. Do sada sam imao više od 90 pretresa automobila, najčešće na graničnim prelazima. Ovo mi je drugi pretres kuće u dvije godine i drugi put da mi uzimaju opremu, s tim što su ovog puta bili posebno divljaci i napravili za mene relativno veliku materijalnu štetu, a kuću su mi zapečatili”, rekao je Stefanović.

Objasnio je da je kuću naslijedio od djeda i da sada ne zna kakav je status njegovog prava da je koristi.

“Što se tiče toga da sam se odlučio na bjekstvo – jeste, tačno je. Odlučio sam da dođem u Crnu Goru zato što mi je to najpoznatija zemlja iz našeg regiona i što vjerujem da ovdje mogu da dobijem dobre uslove, pa i politički azil. Koliko sam mogao u toj brzini da odlučim, po svemu sudeći, bio sam u pravu što se toga tiče”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, u Podgorici se obratio policiji.

“Bio sam u SUP-u u Podgorici, odobrili su mi boravak i rekli da moram da budem na adresi koju sam ostavio i da sa sobom imam dokumentaciju. Na moje veliko iznenađenje, vidim da je Crna Gora zaista u tom smislu napredovala”, rekao je Stefanović.

Obrazlažući zašto je odlučio da se ovog puta ne preda, naveo je da je 2024. godine podnio krivičnu prijavu protiv Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA) zbog otmice.

“Tada mi je Više javno tužilaštvo, koje me sada goni, navelo da nije otmica ako sam ja u pitanju”, tvrdi Stefanović.

On tvrdi i da mu je tokom tog događaja u telefon ubačen špijunski softver, što je, prema njegovim riječima, dokazao posredstvom Amnesty Internationala i Šer fondacije.

“Na to su naše vlasti odgovorile da se oni bave senzacijama. Na podnijetu krivičnu prijavu za špijuniranje nemam nikakav odgovor. I tada sam uzbunio javnost time, a oni još nijesu pokrenuli krivični postupak”, kazao je on.

Kao još jedan razlog odlaska iz Srbije naveo je informacije koje je, kako tvrdi, dobio od ljudi iz pravosuđa i bezbjednosnog sektora.

“Još jedan od razloga je što sam imao dojavu od ljudi iz pravosuđa i nekih ljudi iz bezbjednosnog sektora da će Aleksandar Vučić pred naredne izbore, čiji je rezultat neizvjestan, gledati kako da ućutka sve ljude i medije koji mogu ili će negirati rezultat koji on bude saopštio. Svi sumnjamo na izborne krađe i da će se ponašati kao i do sada. Ali sada mu je problem što su ljudi prešli na internet, tu se informišu i tu izlaze dokazi”, rekao je Stefanović.

Osporava i obrazloženje postupanja tužilaštva prema njemu.

“Priča o uzbunjivanju javnosti, koju je navelo Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, ne stoji“, kazao je on, dodajući da očekuje da će poslije 25. oktobra moći da svoje tvrdnje dokazuje pred sudom.

Srpska policija traži ga zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje panike i nereda, prema saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koje je prenio N1. Povod je objava na profilu “Slavija info” na mreži Iks od 16. oktobra 2026. godine: “Vučić će pucati na građane na dan izbora”, uz snimak sa, kako tužilaštvo navodi, generički obrađenim likom bjeguunca Miloša Medenice.

Policijska potraga raspisana je po nalogu Posebnog odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, nakon što 17. oktobra nije pronađen na adresi prebivališta.

Izvor: Vijesti

Premijer Milojko Spajić poručio je da se sinoć u Skupštini nije glasalo samo o izmjenama Ustava, već i o tome ko zaista želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, a ko je spreman da njen evropski put zaustavi zbog tuđih interesa. On je kritikovao novu generaciju političara iz Demokratske partije socijalista (DPS), tvrdeći da su postupali po nalogu svog neformalnog šefa i “štitili ugovor sa Jedinstvenom Rusijom”.

„Sinoć se u Skupštini nije glasalo samo o izmjenama Ustava, već o tome ko zaista želi Crnu Goru u EU, a ko je spreman da njen evropski put zaustavi zbog tuđih interesa“, naveo je Spajić na mreži X.

On je izrazio žaljenje zbog postupanja političara iz redova DPS-a, optužujući ih da su štitili ranije preuzete političke obaveze.

„Posebno mi je žao što je nova generacija političara iz redova DPS-a, na javni mig (ne)formalnog šefa, javno štitila ugovor kojim se on obavezao Jedinstvenoj Rusiji prije 15 godina“, istakao je Spajić.

Premijer je, govoreći o rezultatima vlasti, uporedio ekonomske prilike i iseljavanje stanovništva tokom različitih perioda.

„Ali ako govorimo jezikom činjenica, jasno je ko je otvarao vrata Evropi, a ko ih je pokušavao zatvoriti. Za čijeg su se mandata građanima tri puta povećala primanja, a ko je tokom svojih posljednjih deset godina na vlasti učinio da Crnu Goru napusti čitav jedan grad veličine Nikšića“, naveo je Spajić.

Poručio je da odgovorni političari imaju obavezu da svakodnevno rade na stvaranju boljeg ambijenta u zemlji.

„Odgovorni političari su dužni da svakodnevno kreiraju bolji ambijent u zemlji, zato im još jednom poručujem da je vrijeme za život po EURO MODELU“, zaključio je Spajić.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su kasno sinoć sa 56 glasova “za” ustavne promjene kojima se predviđa provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade. Usvojen je i amandman kojim se propisuje da se zakon kojim se uređuje integritet kandidata za te funkcije donosi dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika.

Za ustavne promjene glasali su poslanici parlamentarne većine, nezavisni poslanici i predstavnici manjinskih stranaka, kao i poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić.

Kako je predviđeno, Ustavni odbor je zadužen da u roku od četiri dana od donošenja odluke utvrdi Nacrt amandmana na Ustav i dostavi ga Skupštini.

Suština izmjena je da lice koje ne ispunjava zakonom propisane uslove integriteta ne može biti predloženo za mandatara ili člana Vlade. Time se, prema obrazloženju predloga, želi unaprijediti postupak formiranja Vlade kroz jačanje transparentnosti i odgovornosti, kao i mehanizama za sprečavanje korupcije i sukoba interesa.

Izmjenama se uspostavlja ustavni osnov za provjeru integriteta kandidata prije njihovog predlaganja za najviše izvršne funkcije. Detaljni uslovi i način provjere biće uređeni posebnim zakonom, za čije je donošenje amandmanom predviđena dvotrećinska većina.

Amandman na član 91 Ustava usaglašen je nakon višesatne pauze, na inicijativu nezavisnih poslanika, Socijaldemokrata i Građanskog pokreta URA. Njime se predviđa da Skupština dvotrećinskom većinom svih poslanika odlučuje o zakonima kojima se uređuju izborni sistem, imovinska prava stranaca i integritet kandidata za mandatara i članove Vlade.

U obrazloženju amandmana navodi se da je cilj da se obezbijede šira politička saglasnost i legitimitet, imajući u vidu značaj pitanja integriteta za funkcionisanje političkog sistema i povjerenje u institucije.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni najavio je uoči glasanja da će poslanici manjinskih stranaka jedinstveno podržati ustavne promjene. Kazao je da su dobili garancije da će se razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva, kako bi se garantovali poslanički mandati albanskim i hrvatskim strankama, kao i o izmjenama zakona o morskom dobru.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da Hrvatima ne može biti dobro ako je drugima loše u Crnoj Gori. Pozdravio je usvajanje amandmana koji se odnosi na poseban zakon i najavio podršku ustavnim promjenama.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović ocijenio je da su ustavne promjene važne za ispunjavanje uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 sa Evropskom unijom. Kazao je da je parlamentarna većina ponudila izmijenjena rješenja nakon primjedbi opozicije, te poručio da Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate na evropskom putu.

“Ko ne glasa za ustavne promjene i Sudski savjet pored ovoliko upozorenja iz Brisela, nije istinski za EU“, poručio je Pejović.

Predstavnici dijela opozicije kritikovali su način na koji su ustavne promjene predložene i zatražili drugačiji pristup pitanju provjere integriteta.

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković najavio je da DPS neće podržati predloženo ustavno rješenje, ocjenjujući da se njime zadire u izborni sistem i da bi se pitanje moglo urediti zakonom.