Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

“Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a”, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u “Vili Gorica” sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

“Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine”, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

“Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana”, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

“Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a”, rekao je ministar. “Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put”, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

“Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti”, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija “Za budućnost Crne Gore”, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

“Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu”, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

“Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou”.

“Jadran” legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda “Jadran” i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

“Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori”, ponovio je stav Krapović.

“Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

“U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.”

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. “Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

“Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu”, kazao je Krapović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Ne propustite

DNP: Sumnjamo da je ostavka Baošića proizvod političke korupcije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.