Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

„Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a“, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u „Vili Gorica“ sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

„Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine“, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

„Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana“, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

„Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a“, rekao je ministar. „Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put“, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

„Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti“, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija „Za budućnost Crne Gore“, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

„Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu“, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

„Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou“.

„Jadran“ legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda „Jadran“ i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

„Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori“, ponovio je stav Krapović.

„Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane“

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

„U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.“

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. „Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane“, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

„Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu“, kazao je Krapović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Ne propustite

DNP: Sumnjamo da je ostavka Baošića proizvod političke korupcije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Golgeter protiv žabokrečine

Jeste sumnjiv ovaj Milojko Spajić. Prebrz za nas koji volimo da taktiziramo.

Tek što svarimo jedan potez, on je napravio još dva. Ma izbacio bih ga iz igre da sam neki politički trener, pa da mogu da vičem pored linije. Poslao bih ga u svlačionicu i izveo bih neki drugačiji tim, sa jakim, konstruktivnim veznim redom.

Sedorf, Makelele, Stojković, Pirlo… sporo, ali tehnički i taktički stabilno. Pa bih se razmahao da crtam po tabli kombinacije. To je ta ,,naša škola fudbala“ ili politike, nebitno – gradimo igru. Cijelu istoriju gradimo igru. Istina, mnogo nismo pogađali. Priznajem, završnica je problem. Ali kako sad odjednom pustiti nekog ko je brzanac ka’ Spajić?

Podsjeća me na Filipa Pipa Inzagija, golgetera Milana i Juventusa. Kao da je prvi put zakoračio na fudbalski teren, isto tako došao iz neke druge branše. Ne učestvuje u tradicionalnom građenju igre. Samo se vrzma po protivničkoj odbrani i zabija im golove.

Iako Inzagi nikada nije osvojio Zlatnu loptu niti neko slično jako priznanje, ostalo je da je Pipo jedan od najefikasnijih italijanskih napadača svoje generacije, poznat po izuzetnom osjećaju za gol i sposobnosti da se nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Eto, možda ga ubaciti u igru. Šta ako bi ga doveli u klub? Šta bi rekli ostali politički stručnjaci?

Kad bi pitali Milku Tadić šta misli o Pipu Inzagiju, rekla bi da ništa ne zna o fudbalu, samo golove da daje. Dritan bi se nadovezao da ne zna ni golove da daje, nego samo da kvarno takne loptu koju je on već uputio u okvir gola.

Vanja Ćalović bi izrazila sumnju što je Pipo uvijek na ivici ofsajda i da postoji mogućnost neregularnih golova. Fidelity bi procijenio da je 2:0 za nas najgori mogući rezultat i da će Pipo uništiti svoju ekipu. Milka bi se nadovezala da potvrdi da golgeter daje golove protiv interesa svoje ekipe. Ana Novaković bi zapljeskala dlanovima i rekla ,,to je paf paf“. Željko ivanović bi udarao glavom o sto jer nije završio kolumnu o fudbalu, a svi su već rekli svoje mišljenje. U međuvremnu Mickey Inzagi zabio još jedan gol.

Kreću protesti ljevičara i LGBTIQ jer je opet poentirao desnom nogom i to treći put. Zdravko Krivokapić konstatuje kako to nije bio plan njegovog tima koji je vodio prije 20 godina.
Razumljivi svi komentari. Rizično je ubaciti centarfora koji mnogo ne trči, ne učestvuje u građenju igre i položiti sve na njega na uštrb veznog reda.
Ali, možda su to hrabri potezi, u politici i ekonomiji se često to zove ,,hrabri rezovi“. Odluka je bitna. Možda je to zahtjev modernog fudbala i politike.

Za državu u kojoj se plata nije mijenjala više od osam godina, shvatljivo je zašto je čovjek odlučio da pomjeri sve procedure i standarde. Ne živi za drugi mandat i pripremanje snage, logistike za sledeću izbornu trku, nego troši ovaj mandat kao da je poslednji. Tako i treba: učini za mandata šta se može, izazvati tektonske poremećaje, a ne ići niz kolotečinu žabokrečine i držati se sigurne zone komfora.
Spajić je odlučio da puca iz svih uglova.

Četiri godine brzo prođu. Tradicionalni taktičari dio mandata ostave za funkcionersku kampanju, akumulaciju državnih resursa i zloupotrebu položaja kako bi izboksovali još jedan mandat, vječno životareći od obećanja i sanjarenja titule. Pipo Spajić daje sve na ovu sezonu. Možda je vrijeme i mi da shvatimo kad je vakat.

Izvor: Press online

Politika

Čarapić: Abazović radio plan za veliku plažu po želji Alabara

„Nije njima problem Sporazum sa UAE, nego to što njega poptisuje Spajić, koji ne želi šeme“, saopštio je Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika “Evropa sad”.

kkao je nastavio, lažni moralisti neka sebe pogledaju u ogledalo i zapitaju se do kad će pustiti da ih dribla ulcinjski Maradona. – Buka koju četa mala, ali odabrana, generiše u svojoj odbrani “otažbine”, lažno moralisanje i prljavština po društvenim mrežama me neodoljivo podsjetila na nešto što sam i ranije gledao, pa nisam bio lijen i krenuo sam da istražujem da li iz svega toga stoji neki skriveni kontekst – kaže Čarapić.

Zaključak nakon tog istraživanja je ukratko – DA

„Iako sporazumi sa UAE ne pominju nigdje ulaganja u Ulcinj, stvoren je narativ da se tamo planira velika investicija, djelimično zbog konkretnog interesovanja jednog investitora za Veliku plažu, djelimično zbog neformalne komunikacije koju je premijer imao sa lokalnom zajednicom, ali primarno zbog ogromne buke koja se stvorila od strane GP URA, predsjednika opštine, zelenih aktivista i NVO sektora. U tom narativu, PES je otimač đedovine, a URA, ekolozi, NVO i lokalni lideri su heroji branioci. E pa, taj narativ je jedna velika LAŽ i manipulacija za koju odgovorno tvrdim da je nastala u kuhinji našeg najvećeg manipulatora i obmanjivača“, smatra Čarapić.

Ovo kaže, kako tvrdi Čarapić, zbog toga što tzv. plan prodaje Ulcinja napravio upravo ulcinjanin Abazović za vrijeme kada je na prevaru predsjedavao Vladom Crne Gore, i to kroz DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža, opština Ulcinj.

„Rukovođenje ovog plana Abazović je povjerio planeru Aleksandru Vučićeviću, koji je bio glavni planer za projekat Beograd na vodi, koji je realizovala kompanija u vlasništvu Mohameda Alabara, Eagle Hills. Podsjećanja radi, Eagle Hills i Mohamed Alabar su se prijavili na tender za zakup Velike plaže, a po sopstvenom priznanju Alabara to je učinjeno na sugestiju Dritana Abazovića. Abazović je kasnije ovo i sam priznao. Dakle, Abazović angažuje Alabarovog planera da radi plan za Veliku plažu, a Alabar na sugestiju Dritana Abazovića aplicira na tender za zakup Velike plaže. Ako vam je IQ preko 1, jasno vam je da ovo nije slučajnost „, naglašava Čarapić.

Podsjeća, ovim planom koji je formalno naručio Abazović a izradio Alabarov planer, osmišljava se realizacija projekta nalik na onaj koji je Alabar opisao u gostovanju kod Petra Komnenića.

„Nesporno – planska dokumentacija je dakle rađena po željama Alabara, a sve je ovo počelo 2022. godine. S druge strane, uvažene lokal patriote, Nimanbegu i Čapuni, koji su na izbore u Ulcinju izašli sa anti-DPS platformom, pa su onda da pola mandata stupili u koaliciju sa DPS-om da bi se dokopali fotelje (po istom modelu po kom je Abazović postao premijer), su na sve ovo glasno ćutali. Glasna priča o ugroženoj demografiji (koja je ništa do gnusni kafanski nacionalizam), o zaštiti životne sredine i odbrani đedovine je obrnuto proporcionalna njihovom glasnom ćutanju kada se kovao ranije pomenuti plan. Dokaz da su svi ovi lažni branioci bili potpuno saglasni sa idejom Abazovića da Veliku plažu da Alabaru može se naći u izvještaju o javnoj raspravi koji razotkriva epsko licemjerje ne samo lokalnih lidera, već i eko i nvo aktivista bliskih GP URA koji ovih dana sprovode moralni terorizam nad poslanicima PES-a. U izvještaju sa javne rasprave za planski dokument može se naći tačno 0 sugestija za zaštitu demografske slike, 0 sugestija za zaštitu prirode i 0 sugestija da se otadžbina ne smije stavljati u beton. NI RIJEČ. Jedine sugestije koje su bile odnosile su se na zahtjeve ulcinjana da im se poveća dozvoljena spratnost, da se poljoprivredne parcele pretvore u građevinske parcele, da se smanji zelenilo a povećaju površine za građenje! Dakle, zahtjev lokalne zajednice nije bio da na Velikoj plaži ne bude betona, nego je bio da se na Velikoj plaži uspe više betona nego što su Alabarov planer i Abazović planirali“, ističe Čarapić.

Kako navodi, „jasno je da je Spajić ovdje upao na samom kraju, i to kao neko ko po svojoj prirodi ganja sve prilike koje mogu biti dobre za CG, ali da ni on ni niko iz PES-a nisu bili svjesni cjelokupne slike“.

„Kada je ona postala malo jasnija, ministarka Adžović je jasno i glasno na početku diskusije o Sporazumimaa sa UAE izjavila da Vlada neće podržati investicije u Ulcinju ako to ne želi lokalna zajednica, i time dala jasan signal da za Vladu Velika plaža nije prioritet a Sporazum se svakako i ne odnosi konkretno na Ulcinj. Moj lični stav je da DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža ovakav kakav je ne treba usvajati jer preko grbače PES-a ne treba da se realizuju ničiji skriveni privatni interesi, a kamoli ne onda kada ti koji će da imaju korist pokušavaju da nama nanesu političku štetu. Iz ovoga vrtloga laži i manipulacija je najčistije samo izaći, pa neka se između sebe potkusuravaju svi lažovi i maniplatori koji su izvisili za svoj ćar“, zaključio je Čarapić.

Politika

Spajić: Gorivo jeftinije danas nego prije sedam godina, a plate i penzije duplo veće

Premijer Milojko Spajić objavio je na društvenim mrežama uporedne ekonomske pokazatelje između 2018. i 2025. godine, uz poruku: „Jeftinije gorivo u 2025. nego u 2018. godini, a plate i penzije duplo veće.“

On je objavio uporedne podatke, prema kojima su cijene goriva danas su niže nego prije sedam godina. Litar dizela sada košta 1.28 eura, dok je 2018. godine bio 1.30 eura. Cijena benzina BMB 95 blago je pala sa 1.41 na 1.39 eura.

JEFTINIJE GORIVO u 2025. nego u 2018, a plate i penzije DUPLO VEĆE! 🇲🇪❤️ pic.twitter.com/F9ENutvERt

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) April 23, 2025

Mnogo veće razlike bilježe se u visini primanja. Minimalna plata porasla je sa 193 eura na između 600 i 800 eura.

Minimalna penzija iznosi 450 eura, u poređenju sa ranijih 128. Prosječna plata je duplirana – sa 510 na 1.012 eura, a prosječna penzija sa 284 na 521 euro.