Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

“Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a”, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u “Vili Gorica” sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

“Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine”, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

“Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana”, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

“Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a”, rekao je ministar. “Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put”, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

“Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti”, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija “Za budućnost Crne Gore”, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

“Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu”, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

“Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou”.

“Jadran” legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda “Jadran” i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

“Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori”, ponovio je stav Krapović.

“Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

“U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.”

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. “Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

“Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu”, kazao je Krapović.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Ne propustite

DNP: Sumnjamo da je ostavka Baošića proizvod političke korupcije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Todorović: Pejoviću bolje da se ne oglašava

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović u svom neuspješnom pokušaju rimovanja i relativizacije još jednom potvrđuje da je najmudriji kad se uopšte ne oglašava. Jer kad god to učini, upadne u močvaru sopstvenih kontradikcija da su posle potrebni dani da ga neko od partijskih drugova izvuče iz nje, saopštila je danas portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović, reagujući na njegovu izjavu da “zakoni moraju važiti i za reflektore i za kolektore”.

Ako zakoni važe za sve, kako kaza Boris Pejović, pitamo ga po kom to zakonu i gradskoj odluci jedna opština može da radi tzv. kolektor na teritoriji druge opštine i to uz asistenciju od 680 policajca koji su uhapsili čitavo jedno selo”, navela je Todorović.

Pejović: Zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore

Ona je pozvala Pejovića da navede jedan primjer gdje je jedna opština izgradila kolektor na teritoriji druge opštine uz jasno protivljenje gotovo dvije trećine građana.

“Po kom to zakonu gradonačelnik Mujović i direktor policije Lazar Šćepanović mogu da nude građanima Botuna da budu podizvođači na lokaciji gdje je protivno referendumskoj volji građana Zete i protivzakonito predviđeno instaliranje PPOV- a? Znači li to da su Mujović i Šćepanović dobitnici na tenderu, a da je turska Kuzu grupa samo paravan? Kako je moguće da gradonačelnik Podgorice i direktor policije nude podizvođačke poslove građanima Botuna”, upitala je.

Kako je istakla, dok se čeka odgovor Pejovića, možda ne bi loše bilo da se uključi tužilaštvo i provjeri ove navode.

“A gospodinu Pejoviću postavljamo još jedno prosto pitanje, da li bi se složio da opština Mojkovac gradi kolektor u njegovom Bijelom Polju odakle vodi porijeklo? Tad bi vjerovatno „zakoni“ važili samo za pojedince, a partijsko portal glasilo čiji je neformalni urednik gospodin Pejović napravilo bi praznični intervju s njim. Zato Borisu Pejoviću toplo preporučujemo da se malo zamisli kako to da je Podgorica preplavljena protestima, od građana Botuna, stanovnika park šume Zagorič, mještana Donje Gorice, ipak se tu radi o pojedincima, a ne o zakonima”, poručila je Todorović.

Politika

Pejović: Zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore

Zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore, kazao je potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad Boris Pejović.

Smatra da je odluka nadležnih organa Glavnog grada da uklone reflektor postavljen na odvodnom kanalu rijeke Mareze jasno pokazuje da u Crnoj Gori ne smije biti privilegovanih.

“Zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore. U društvu koje teži da postane punopravna članica Evropske unije, javni interes mora uvijek imati prednost nad interesom bilo kog pojedinca. Upravo dosljedna primjena propisa, bez izuzetaka i improvizacija, predstavlja temelj uređenog i funkcionalnog sistema”, rekao je Pejović.

Zato je važno da svi činioci društva, kako je istakao, prihvate realnost da stvaramo državu u kojoj je nemoguće praviti kompromise koji su u suprotnosti sa zakonom.

“Samo takav pristup može biti pouzdana garancija da neće biti ni selektivne pravde”, kazao je Pejović.

Politika

Istraživanje: Zbog raskola DNP bi imao veći politički rejting nego NSD, 28 odsto za dogovor oko kolektora u Botunu

Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) iz Beograda Miloš Bešić predstavio je na TVCG istraživanje javnog mnjenja agencije Spektrum Analitika. Prilikom predstavljanja prikupljenih podataka, Bešić je naveo da bi izlaznost na izborima, ako bi se sada održali, bila 63 odsto. Istraživanje je realizovano od 6 do 27. decembra na 1005 ispitanika.

DPS ima podršku od 25,2 odsto, ZZBCG 20,1, PES 19,1, DCG 9,2, ES 5,7, BS 5,6, URA 3,4, SNP 2,6, PNP i AF po 1,9, FORCA 1,5, PREOKRET 1,4, DUA 1,0, HGI 0,9 i SEP 0,6 odsto”, istakao je Bešić.

Govoreći o situaciji šta bi se desilo ukoliko predstavnici Koalicije ZBCG izašli odvojeno na izbore, ističe da bi veći dio glasao za DNP.

Kaže da ovi podaci govore da bi izlazak ove dvije partije na izbore odvojeno ugrozio obje, ali da je rejting DNP-a bolji. Ali ukazuje i na dio glasača ZBCG koji ne bi izašli na izbore, osim ukoliko NSD i DNP budu u koaliciji.

Istraživanje je uključilo i pitanje Botuna, protiv postavljanja kolektora u Botunu je 18 odsto.