Connect with us

Politika

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

krapović ministar odbrane
photo by Aljoša Turović

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da će Crna Gora imati pojačano prisustvo na istočnom dijelu NATO saveza.

“Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a”, rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u “Vili Gorica” sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

“Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine”, rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

“Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana”, poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

“Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a”, rekao je ministar. “Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put”, dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno

Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

“Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti”, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija “Za budućnost Crne Gore”, rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

“Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane – Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu”, rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

“Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou”.

“Jadran” legalno pripada Crnoj Gori

Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda “Jadran” i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

“Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da ‘Jadran’ legalno pripada Crnoj Gori”, ponovio je stav Krapović.

“Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”

Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

“U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane.”

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. “Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane”, kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

“Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu”, kazao je Krapović.

 

Izvor: Vijesti

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Marko Milačić kandidat za državnog sekretara u ministarstvu Radoša Zečevića

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić biće u timu novog ministra saobraćaja Radoša Zečevića.

Tu informaciju nam je potvrdio Zečević, koji je kazao da ove sedmice treba da sjednu i da se dogovore oko toga ko će biti raspoređen na značajnim pozicijama u tom resoru. Zečević nam je kazao da će ili Milačić ili Borislav Savović, funkcioner Nove srpske demokratije, zaposlen u “Putevima”, biti državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja. Milačić je bivši poslanik i novinar, a bio je i predsjednički kandidat 2018. godine. Prava Crna Gora, partija čiji je predsjednik, krajem prošle godine ujedinila se sa Novom srpskom demokratijom. Savović je po struci ekonomista.

“Sljedeće sedmice će se sve znati definitivno. Marko Milačić i Borislav Savović će biti u mom timu, ali na kojim pozicijama, to treba da definišemo. Nismo još stigli od tempa rada da sjednemo i da se dogovorimo. Jedan od njih dvojice će sigurno biti državni sekretar. Imamo još nekoliko jakih pozicija gdje mi trebaju odgovorni ljudi i želim da to zajednički dogovorimo”,  izjavio je Zečević za “Dan”.

Pozicije državnih sekretara su vezane za mandat ministra, odnosno kada prestane mandat ministru, prestaje i državnim sekretarima.

Resor saobraćaja je do februara vodila Maja Vukićević (DNP), kada je podnijela ostavku jer je DNP izašao iz vlasti. Nakon toga tim resorom je rukovodio ministar pomorstva Filip Radulović.

Resor saobraćaja je jedan od najbitnijih u Vladi, jer je odgovoran za puteve, željeznicu i vazduhoplovstvo, odnosno za auto-puteve, aerodrome i željeznicu, koja decenijama nije u dobrom stanju.

Upravo je nedavno završena saga oko koncesionog postupka za aerodrome u Podgorici i Tivtu koja je trajala od 2019. godine. Iako je Vlada htjela da da aerodrome pod koncesiju južnokorejskom Inčonu, ta kompanija je na kraju odustala od koncesije. To su uradili nakon što je Vlada usvojila predlog ugovora o koncesiji, a razlog je, kako je “Dan” prvi pisao, isplata jednokratne naknade od 100 miliona koju je Inčon trebalo da isplati u roku od mjesec dana od potpisivanja ugovora. To je bio glavni kamen spoticanja, uz još nekoliko stvari, među kojima je i zapošljavanje preko 180 ljudi u Aerodromima Crne Gore od momenta kada su dostavili ponudu za aerodrome.

Zečević je kazao da će se o budućnosti aerodroma i strategiji države dogovarati na nivou Vlade.

” Jasno je da ovako ne može i da se mora ulagati”,  poručio je Zečević.

Aerodromi se ne razvijaju od 2019. godine, jer čekaju ishod koncesionog postupka. Vlada je nedavno donijela odluku da se poništi postupak davanja aerodroma pod koncesiju, koji treba da potvrdi Skupština. Nakon toga treba da se donese odluka na koji način država želi da razvija aerodrome. Opcije su da ga država sama razvija, javno-privatno partnerstvo i ponovno raspisivanje koncesionog postupka, ali uz mnogo brži rok za dostavljanje ponuda.

 

Continue Reading

Politika

Živković: Ne odričemo se Đukanovićeve politike, DPS spreman da ponovo preuzme vlast

danijel živković

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da se ta stranka ne odriče politike dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića, ocjenjujući da je upravo ona donijela, kako tvrdi, najvažnije istorijske rezultate za Crnu Goru. Istovremeno je ustvrdio da je DPS „u potpunosti reformisan“ i spreman da nakon narednih parlamentarnih izbora ponovo preuzme odgovornost za upravljanje državom.

U intervjuu za Dan, Živković je odbacio tvrdnje političkih protivnika da bi DPS trebalo da se ogradi od perioda prije promjene vlasti 2020. godine.

„Ne – ne osjećam potrebu da se ogradim od politike koja je postigla istorijske rezultate za Crnu Goru – sačuvala mir, obnovila nezavisnost, učinila nas ekonomski nezavisnom državom, učlanila u NATO i dovela do pred vrata Evropske unije. Zbog te politike sam i sam postao član Demokratske partije socijalista i u finalu, nakon što sam prošao sve partijske instance, postao i njen predsjednik“, rekao je Živković.

On smatra da insistiranje vladajućih partija na temi DPS-a pokazuje njihovu političku slabost.

„To što se naša politička konkurencija i dalje – šest godina nakon promjene vlasti, bavi DPS-om je samo potvrda njihove inferiornosti i kompleksa niže vrijednosti uz i jednu okolnost koja je objektivna – moraju se baviti strankom koja je nakon svih udara proteklih šest godina i dalje ubjedljivo najjača u Crnoj Gori s rejtingom između 25 i 30 odsto“, kazao je predsjednik DPS-a.

Govoreći o unutarpartijskim promjenama, Živković tvrdi da je proces reformi završen.

„Finalno – Demokratska partija socijalista je u potpunosti reformisana, sa sjajnom generacijom koja je u potpunosti spremna da odgovori izazovima trenutka – kako sadašnjim kada se borimo iz opozicije, tako i onim budućim kada preuzmemo odgovornost za upravljanje državom nakon narednih parlamentarnih izbora“, poručio je.

Na pitanje da li će biti kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima 2028. godine, odgovorio je da je fokus stranke trenutno na lokalnim i parlamentarnim izborima koji slijede naredne godine.

Živković je ocijenio i da je politički sistem u Crnoj Gori ozbiljno narušen, navodeći da su „ucjene i najgori oblik zadovoljavanja ličnih i partijskih interesa postali obilježje političkih odnosa“, zbog čega smatra da treba otvoriti pitanje reforme političkog sistema.

Komentarišući izmjene bezbjednosnih zakona, predsjednik DPS-a tvrdi da njihov cilj nije depolitizacija institucija, već, kako je rekao, dodatna politička kontrola sektora bezbjednosti.

Govoreći o nastupu DPS-a na narednim izborima, kazao je da odluka o samostalnom ili koalicionom izlasku još nije donijeta, ali da će o tome razgovarati sa partnerima iz Evropskog saveza. Istakao je i da je DPS spreman da podrži otvorene liste i neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, uvjeren da bi u takvom sistemu pokazao, kako tvrdi, „superiornost svoje kadrovske politike“.

Izvor: DAN

 

Continue Reading

Politika

Skupština usvojila Zakon o oružju i municiji

Arhiva

Skupština je sinoć, glasovima 47 poslanika, usvojila Zakon o oružju i municiji. Glasovima 48 poslanika je usvojen i Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.

Opozicija je prije glasanja napustila salu, a nakon negodovanja što se o Zakonu o oružju raspravlja pred ponoć, posljednjeg radnog dana.

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević povukao je amandmane na predlog tog zakona, nakon što je šef parlamenta Andrija Mandić, koji je ukazao da se pomenuta dva dokumenta moraju usvojiti večeras, jer to može uticati na zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, kazao da očigledno Zakon o oružju ne može biti usvojen do ponoći i da će morati da traže druga rješenja.

“Dobio sam čvrsta uvjeravanja od najvažnijih predstavnika Evropske komisije, i Delegacije (EU) u Podgorici, da moramo da završimo ova dva zakona, jer to može direktno da utiče na sprečavanje zatvaranja poglavlja i da ćemo izgubiti ritam i dinamiku koju smo uspjeli do sada da ostvarimo”, rekao je Mandić.

“Bojim se da ćemo, ako to ne uradimo, i tako sam dobio informacije, kada budu odloženi ili pomjereni rokovi koje smo postavili sebi kao parlament, imati mnogo više neprijatnosti nego što sada ovako jedni drugima možemo da saopštimo”, dodao je on.

Mandić je u 23:55 prekinuo raspravu o Zakonu o oružju, kako bi se bar izjasnili o predlogu Zakona o lokalnim službenicima i namještenicima.

Zirojević je potom povukao amandmane. “Ostavljam vas da se davite u vašem blatu, izvolite, izglasajte zakon”, kazao je on, nakon čega su poslanici Evropskog saveza napustili salu.

Prethodno su plenum napustili poslanici Demokratske partije socijalista, a šef kluba te partije Andrija Nikolić kazao je da neće učestvovati “u ovome što ste priredili parlamentu”.

“Iako nas od ove parlamentarne većine malo šta može iznenaditi, način na koji se danas, u 23:40 raspravlja o ovako važnom i osjetljivom zakonskom pitanju predstavlja ozbiljan primjer političke i institucionalne neodgovornosti”, kazao je on.

I Nikolić i Zirojević su istakli da je Mandić danas kazao da neće biti rasprave o Zakonu o oružju.

“I sad pred ponoć, navodno na zahtjev EK, najavljujete raspravu. Ovo će ostati upamćeno kao jedna od većih parlamentarnih sramota, u nizu sramota koje ste priredili parlamentu. Posljednjeg radnog dana pred odmor, u ponoć, bez adekvatne javne rasprave i bez ozbiljnog dijaloga sa ljudima kojih se ovaj zakon neposredno tiče – ovakav zakon se ne donosi na vrat na nos”, rekao je poslanik DPS-a.

Kaže da je “moralo ozbiljnije i odgovornije”.

“Posebno iz dva razloga. Prvo, nakon dvije tragedije na Cetinju, porodice žrtava i cjelokupna crnogorska javnost očekuju ozbiljan, sistemski i odgovoran odgovor države. Danas je naša obaveza da pomenemo Vesnu Pejović i sve dostojanstvene ljude koji su mjesecima podsjećali vlast na obećanja koja im je dala. Iz pijeteta prema žrtvama, o tome neću dalje. Drugo, desetine hiljada savjesnih držalaca oružja, lovaca i članova uredno registrovanih udruženja imaju legitiman interes da budu saslušani. Njihovi stavovi su, međutim, praktično ignorisani”, dodao je.

Nikolić je rekao da zato ovo nije pitanje ko je za strožu kontrolu oružja, a ko protiv nje.

“Ovo je pitanje da li država jedan ozbiljan društveni problem rješava sistemski i odgovorno ili brzopleto, bez dijaloga i reda. Nažalost, način na koji ste ovaj zakon doveli pred Skupštinu već je dao odgovor. I Demokratska parrija socijalista u tome neće učestvovati. Niti ćemo predlagati diskutante. Izvolite, završite to što ste naumili”, poručio je.

Mandić je kazao kako je vjerovao da “ne treba ništa na brzinu da radimo”.

“Međutim, kako se primicao kraj radnog dana i kako sam dobijao informacije i sa drugih adresa izvan Crne Gore, da je ovo ključna stvar za poglavlja 1 i 24, shvatio sam kolika je odgovornost na nama iz parlamentarne većine, vjerujem i na svim ljudima u parlamentu”, naveo je on.

“U međuvremenu, kad je krenula ova naša borba sa vremenom, da stignemo da završimo zakone koje treba da izglasamo, ostali smo svi na istim pozicijama – kolege iz opozicije da nije ovo zakon o kome treba raspravljati na ovaj način, da treba ga i dalje prodiskutovati, mi iz parlamentarne većine uvjereni da bi trebalo iskoristiti malo vremena što je ostalo da pošaljemo dobar signal… U skupštinskoj proceduri neke stvari ne možete zaobići. Tako da, ako mi u međuvremenu dobijemo 20 amandmana na Zakon o oružju, ako imamo 45 amandmana na Zakon o lokalnoj samoupravi, očigledno je da stvar ne može biti završena u vremenu kako to propisuje naš Poslovnik i da mi ne možemo završiti do 24 sata, kako to predviđa završetak ovog redovnog zasjedanja. Moraćemo da tražimo neka druga rješenja”, kazao je Mandić, prije nego je odlučeno da se o Zakonu o oružju ipak glasa.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je Mandiću da ne prebacuje “na ovaj način odgovornost na opoziciju”.

“Da ste htjeli normalno da razgovarate sa nama, ne biste nam u 11 i po uveče govorili o informacijama za koje ste znali 28. jula. Da vam ne pokazujem dopis koji nam je stigao. To što između sebe igrate kao koaliciona većina, igrajte koliko god hoćete. Nikad nemojte pomisliti da to perete preko naših leđa”, kazao je on.

Mandić je rekao da ne želi da prebaci odgovornost ni na koga i da je trebalo zakon da usvoje krajem juna.

“To nije samo odgovornost vaša, već cijelog parlamenta. Rekao sam, naporno smo radili, ne prebacujući ni lijevo ni desno. Došli smo u poziciju u koju smo došli i pokušavamo da riješimo situaciju. Naša je namjera bila da situaciju riješimo ovog momenta ovako kako predlaže Vlada i da nakon tog rješenja imamo čistu poziciju da možemo da mijenjamo zakon za nekoliko mjeseci, kao što i obećavamo ljudima na koje se to direktno odnosi”, kazao je on.

Zirojević je prethodno ocijenio da je parlament unižen i da se, kako je tada bilo 23:35 sati, svi diskutanti ne mogu do ponoći obratiti plenumu.

“Mi imamo drugi način da ovo blokiramo i opstruiramo, nemojte da nas dovodite u tu situaciju”, kazao je tada, rekavši da Evropska komisija “sigurno u pola 12 uveče nije javljala je li zakon važan ili nije”.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić je kazao da se zakon “gura silu na sramotu,” a tiče se 70.000 ljudi koji legalno posjeduju oružje.

“Ovo je rušenje svih principa koje je ovaj parlament imao”, poručio je on.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je naglasio da je Zakon o oružju usaglašen sa Evropskom komisijom, da je prošao javnu raspravu, da je održana serija sastanaka sa svim zainteresovanim stranama…

“Svaki savjesni vlasnik oružja neće imati bilo kakav problem s ovim zakonom… Svako ko bude opstruirao usvajanje ovog zakona preuzima odgovornost za usporavanje evropskog puta Crne Gore, nezatvaranje poglavlja 1 i 24 u propisanom roku”, kazao je ministar.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto