Politika

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Podgorica se nije konačno razgraničila ni sa Opštinom Tuzi pa postoji inicijativa da se to učini u paketu sa Zetom.

“Mi smo spremni da već sjutra sjednemo i dogovorimo se sa Glavnim gradom oko konačnog razgraničenja Podgorice i Tuzi, ali ukoliko ne dođe do toga može i arbitraža”, rekao Nik Đeljošaj, član odbora za razgraničenje ispred Opštine Tuzi i potpredsjednik Vlade.

On ističe da bi sve trebalo riješiti u paketu i staviti tačku na razgraničenje sa Podgoricom.

“Mi godinu i po dana pokušavamo da održimo sastanak, a druga strana odbija. Nekoliko puta se i zakazivala sjednica kojoj nijesu prisustvovali članovi Glavnog grada. Po ko zna koji put došlo je do promjene predstavnika Vlade. Informisan sam da je Opština Tuzi potvrdila tu promjenu, a očekuje se da će i Glavni grad to uraditi i da ćemo napokon održati sastanak – rekao je Đeljošaj.

Vrijeme je da se to riješi, kaže on.

“Ostalo je da se na Tuzi prenese i Deponija, ali i još po nešto. Mi smo donijeli odluku da se tamo više neće raditi sanitarne kade. Ostaje da se postojeće napune i onda će se naći novo rješenje za Tuzi, Podgoricu, Zetu i Cetinje, a to neće biti na teritoriji Opštine Tuzi. Očekujemo da sada napravimo popis kompletne imovine, one što je bila zajednička i da procentualno, koliko smo učestvovali prema stanovništvu i kilometrima kvadratnim koje ima teritorija, podijelimo ono što je bilo zajedničko. To će biti i sa Zetom. To je pravična podjela i treba da se završi”, kaže Đeljošaj.

Đeljošaj navodi da bi trebalo da im pripadne od 12 do 15 procenata ukupne imovine.

“Da vidimo koliko je ukupna vrijednost čitave imovine koju imamo. Ne samo Glavni grad u srcu nego se popisuje i imovina u Tuzima, Sutomoru, Veruši i sve se dijeli koliko kome pripada”, ističe Đeljošaj.

On navodi da je za dogovor, ali da nema interesovanja sa druge strane.

“Koliko vidim ostao je isti sistem razmišljanja kao za vrijeme DPS-a, odnosno ostali su isti đaci Ivana Vukovića u komisiji koji imaju istu argumentaciju i logiku. Mi jesmo za dogovor, ali po ovoj postavi vidimo da je menadžmentu Grada lakše da ne preuzmu odgovornost nego da neko drugi radi posao za njih. Može i tako. Mi smo spremni na dogovor bez arbitraže. To je odgovorniji način. Još nijesmo uspjeli sa njima da sjednemo. Ni kada sam bio predsjednik Opštine, iako sam imao inicijativa. Insistiraćemo da se ovo sada riješi u paketu. Ako druga strana ne želi dogovor onda može i arbitražai da se zatvori to pitanje”, kaže Đeljošaj.

I predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj smatra da je konačno došlo vrijeme da se završi razgraničenje Tuzi i Podgorice. On smatra da je neophodno što prije podijeliti imovinu. – Mi faktički znamo šta je naša teritorija, ali je raspodjela imovine u pitanju. Predloženo je nekoliko modela – rekao je Đeljaj. Đeljaj je ponovio da je preduzeće Deponija na njihovoj teritoriji.

“Kada je u pitanju razgraničenje sa Zetom, zna se gdje je granica. Međutim, najbolje je da pitamo građane”, kaže Đeljaj.

To što još Tuzi nijesu razgraničene sa Podgoricom i što imovina nije podijeljena kako je kazao Đeljaj, usporava investicije.

“Bitno je i da dobijemo dio opreme preduzeća da možemo normalno da radimo. Recimo nedavno sam morao da zovem Puteve da posipaju so u mjestu Zatrijebač, a da smo imali svoje kamione sami bi to uradili”,istakao je Đeljaj.

Izvor: Dan

Sledeće

SNP: Branićemo prava ugroženih radnika

Ne propustite

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nužda nas je natjerala da sarađujemo sa Spajićem

Premijer Milojko Spajić bi sigurno bio mnogo srećniji da Demokratska narodna partija (DNP) nije dio Vlade Crne Gore, smatra lider DNP-a Milan Knežević.

“Vjerovatno bih i ja bio srećniji da ne pravim koaliciju sa njim. Ali, ono što je izvjesno – nužda je natjerala i njega i mene da budemo zajedno. Je li velika ili mala nužda, neka građani procijene”, kazao je Knežević u svom stilu gostujući na Adria TV.

Ipak, kako navodi, ne namjerava da napusti Vladu Crne Gore jer će nakon toga, tvrdi, odmah ući predstavnici DPS-a.

“Oni samo čekaju priliku. Danijelu Živkoviću su oči kao leopardu kad vreba plijen. Samo čeka da uleti u koalicioni prostor”, rekao je Knežević u emisiji “Klub Aplus”.

Knežević ukazuje da DNP sa svoja četiri poslanika i dva ministra nije povukla nijedan antifašistički, antiideološki i antiprogramski potez.

“Sad sva moja braća Srbi i Crnogorci mene kritikuju što sam dio većine, a glasali su Spajića. Ja sam dio većine sa četiri poslanika u Skupštini i dva ministra. Malo rukah, a malena snaga”, poručuje Knežević.

Na konstataciju voditeljke da se većina sjednica održava na Whatsapp grupama, Knežević je odgovorio “da to znači da je internet odličan”.

“Treba pohvaliti te provajdere. Svaka im čast na tome. O tome kako se donose odluke na Vladi, to treba pitati Spajića”, kazao je Knežević.

Lider DNP-a se nada da će se Spajić pojaviti na najavljenom premijerskom satu koji je zakazan za 27.jun.

“Eto, pred Vidovdan, jedna simbolika. Neka je živ i zdrav Spajić, ali nemam namjeru da prežim u Karađorđevoj ulici i čekam premijera, pa da ga kidnapujem i dovedem u Skupštinu”, kazao je Knežević.

Slučaj Danila Mandića nije oslabio uticaj ZBCG u parlamentarnoj većini

Upitan za slučaj provođenja bratanca šefa parlamenta Andrije Mandića, Knežević kaže da taj slučaj ni najmanje nije oslabio uticaj koalicije ZBCG u vladajućoj većini.

“Poznat je stav Andrije Mandića da je zakon jednak za sve i da niko nema namjeru da se skriva iza bilo kakve funkcije, niti da abolira. Nadamo se da će tužilaštvo da radi svoj posao”, smatra Knežević.

Tvrdi da se Andrija Mandić se jasno odredio i da nikoga nije štitio.

“Poznajem ga kao čovjeka koji neće štititi nikoga, jer nema namjeru da trguje sa bilo kojim članom svoje porodice. Niti bi bilo ko od nas trgovao, jer da jesmo, ne bismo bili sada u ovoj poziciji”, kazao je Knežević.

Ironično je prokomentarisao kako tužilaštvo vrlo ekspresno radi na slučaju Danila Mandića.

“Ali zato već četvrtu godinu ne saslušavaju Andriju Mandića i mene na navode advokata Tobija Kedmena da su Milo Đukanović, Zoran Pažin i Srđan Darmanović pritiskali Džozefa Asada da nas lažno optuži”, zaključio je Knežević

Politika

Živković: I DPS bi hapsio svoje funkcionere

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da bi do hapšenja nekadašnjih funkcionera došlo i da je DPS ostao na vlasti.

„Niko ne može pobjeći od pravde“, rekao je Živković na TV Vijesti.

Živković dodaje da bi do hapšenja došlo jer se niko ne bi izuzeo od odgovornosti, tužilaštva i sudova.

“Niko ne može pobjeći od pravde. Ne može, zapamtite. Možete imati kako god hoćete političko pokroviteljstvo”, rekao je Živković.

Komnenić je pitao lidera DPS-a da li mu stvara nelagodu to što se puška kojom je ubijen Duško Jovanović dovodi u vezu sa državnom bezbjednošću i to što je njegova prtija bila na vlasti u tom periodu, na šta je on odgovorio da bi volio da se slučaj “danas riješi”.

Zatim je pušten prilog u kome nekadašnji premijer i šef ANB potrvđuje postojanje tzv. Sedme uprave, ali i drugi gdje ga Đukanović negira.

Živković je odgovorio da je njegov prethodnik na čelu DPS-a u raspravi sa Mandićem negirao postojanje Sedme uprave koja je proganjala neistomišljenike.

“Jer da jeste, sigurno tadašnji šef službe, Vukašin Maraš, ne bi dobio visoko priznanje od Sjedinjenih Američkih Država, dakle obavještajne agencije, da je tamo navodno bila organizovana neka kriminalna banda koja bi vršila egzekucije, prebijanja i sve to”, kazao je.

Voditelj je podsjetio na slučaj odbjeglog inspektora Ljuba Milovića, nekadašnjeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića koji je slučajeve “držao u fioci”, Petra Lazovića koji pozajmljuje pare Darku Šariću da bi ih on dao DPS-u.

“Šta bi vi kao nezavisni posmatrač ili čitalac pomislili o toj partiji?”, pitao je.

“Isto ono što bih zaključio iz koje aplikacije o tome kako se jedan klan uključio po nalogu nekog crkvenog velikodostojnika u nabavci kalašnjikova za pripremu odbrane izborne volje građana u susret izborima”, odgovorio je Živković.

On je dodao da sve što je na Skaj prepiskama treba da ispita tužilaštvo.

Živković je podsjetio da su Katnić i drugi tužioci hapsili funkcionere DPS-a.

“Milivoje Katnić je radio za DPS tako što je hapsio funkcionere DPS-a. Tu nešto logički ne stoji”, istakao je.

Komnenić je spomenuo i nekadašnjeg funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, za kog je Živković kazao da ga ne može abolirati niko kad napravi krivično djelo, pa ni stranka.

Voditelj se osvrnuo i na slučajeve uhapšenih Duška Golubovića, Slavka Stojanovića, Jelene Perović… na šta je Živković odgovorio da za sve njih važi pretpostavka nevinosti.

Izvor: Vijesti

Politika

Politikologu od države za čuvanje Mandića i po 1.650 eura

I dok se čekaju pojašnjenja ko je i po kojem osnovu Danilu Mandiću, brataniću šefa parlamenta Andrije Mandića, dao ključeve skupštinskog džipa, iz te institucije stigli su odgovori da je za potrebe bezbjednosti u kabinetu po ugovoru o djelu od januara 2024. godine radno angažovan diplomirani politikolog Mihailo Čađenović.

Sudeći prema dokumentaciji, koji su “Vijesti” dobile putem slobodnog pristupa informacijama, Čađenoviću su zaduženja izrada analiza bezbjednosnih akata, priprema bezbjednosne analitike i koordinacija događaja za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Prema osnovnim ugovorima i njihovim aneksima, njegova mjesečna naknada je bila u rasponu od 850 eura pa do 1.650 eura, koliko je Čađenoviću isplaćeno u martu ove godine zbog dodatnih radnih angažovanja.

Čađenović je bio jedan od optuženih u slučaju “državni udar”, a prvostepenom odlukom je kao vozač nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) bio osuđen na 18 mjeseci, a potom je prošlog ljeta u ponovoljenom postupku, kao i svi drugi okrivljeni, oslobođen optužbi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti u oktobru 2016. godine.

“Vijesti” su od Skupštine, preko aplikacije MANS-a, tražile podatke o radnom angažovanju i zaradama za Danila Mandića i Mihaila Čađenovića, koji su godinama u privatnom obezbjeđenju štićene ličnosti Andrije Mandića, ali su iz parlamenta ponovili da bratanić nikada ni po kojem osnovu nije radno angažovan u toj instituciji.

“Obavještavam Vas da Skupština Crne Gore nije angažovala Danila Mandića po bilo kojem osnovu, dok za Mihaila Čađenovića u prilogu dostavljamo ugovore o djelu i ankese ugovora”, navodi se u odgovoru Biroa pravnih poslova, koji je potpisala šefica Ivana Ivanović.

Čađenović je u Skupštini radno angažovan dva mjeseca nakon što je Andrija Mandić izabran za šefa zakonodavnog doma i to na poslovima bezbjednosti kabineta.

Nejasno je zbog čega je šefu parlamenta trebalo dodatno obezbjeđenje u kabinetu, budući da kao predsjednik Skupštine ima status štićene ličnosti prema Vladinoj Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Ugovori i aneksi

Za 18 mjeseci, koliko je diplomirani politikolog angažovan za potrebe bezbjednosti u kabinetu šefa parlamenta, Čađenović je potpisao dva ugovora o djelu, ali i šest aneksa ugovora, kojima su značajno povećavane isplate u pojedinim mjesecima radnog angažmana.

Kada se sabere ukupna vrijednost isplata, po dva ugovora i nekoliko aneksa, Čađenoviću je za 2024. godinu bruto isplaćeno 15.385,34 eura, odnosno neto 13.556,32 eura.

Ugovori su redovno dopunjavani aneksima, čak šest puta u periodu od oktobra 2024. do aprila 2025, pri čemu su se upisivale izmjene u iznosima naknade, ali i obima posla.

Prvi ugovor o djelu sa Mihailom Čađenovićem zaključen je 6. januara 2024. godine između Skupštine Crne Gore, koju je predstavljao generalni sekretar Aleksandar Klarić, a prema tom dokumentu radno angažovanje je trebalo da traje do 31. decembra prošle godine.

Naručilac posla, za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, obavezuje Čađenovića da “poslove izvršava prema uputstvima dobijenim od naručloca posla”.

“Naručilac posla će obezbijediti kontrolu nad izvršenjem posla”, navodi se u ugovoru.

Prema prvom ugovoru Skupština se obavezala da od 26. januara do 29. febuara 2024. godine isplati Čađenoviću neto zaradu od 1.006,32 eura, a za period od 1. marta do 31. decembra 2024. godlne iznos od 850 eura na mjesečnom nivou, kao i da mu obezbijede uslove za rad.

Prvi aneks ugovora zaključen je 17. oktobra 2024. godine, kojima je značajno uvećana zarada u pojedinim mjesecima.

Tim aneksom je Čađenoviću uvećana zarada za period od 1. aprila do 31. maja 2024. godine ali i za jul, septembar i oktobar 2024. godine. U tim mjesecima Skupština se obavezala da mu isplati neto po 1.350 eura.

Novi aneks potpisan je 18. novembra 2024. kojim je predviđeno da se Čađenoviću za angažovanje u tom mjesecu isplati 1.450 eura, a još jedan je zaključen i u decembru gdje je primio istu zaradu u posljednjem mjesecu prošle godine.

Pretposljednjeg dana 2025. Čađenović je sa Skupštinom potpisao novi ugovor o djelu, gdje je za angažovanje predviđena neto zarada od 850 eura.

Ali kao u 2024. zarada u radnom angažmanu mu je uvećavana aneksima.

Skupština je 17. januara potpisala aneks, kojim je uređeno da se Čađenoviću u tom mjesecu isplati 1.450 eura.

Najveću zaradu za radno angažovanje u kabinetu šefa Skupštine, Čađenoviću je aneksom ugovora od 17. marta isplaćeno u martu ove godine kada mu neto zarada bila 1.650 eura.

Još jednim aneksom od 14. aprila Čađenoviću je zarada u tom mjesecu iznosila 1.650 eura.

Plate većine poslanika u aprilu ove godine iznosile su svega stotinjak eura više od honorara koji je u pojedinim mjesecima primao Mihailo Čađenović.

Izvor: Vijesti