Politika

Đeljošaj: Razgraničenje Podgorice i Tuzi u paketu sa Zetom

Podgorica se nije konačno razgraničila ni sa Opštinom Tuzi pa postoji inicijativa da se to učini u paketu sa Zetom.

“Mi smo spremni da već sjutra sjednemo i dogovorimo se sa Glavnim gradom oko konačnog razgraničenja Podgorice i Tuzi, ali ukoliko ne dođe do toga može i arbitraža”, rekao Nik Đeljošaj, član odbora za razgraničenje ispred Opštine Tuzi i potpredsjednik Vlade.

On ističe da bi sve trebalo riješiti u paketu i staviti tačku na razgraničenje sa Podgoricom.

“Mi godinu i po dana pokušavamo da održimo sastanak, a druga strana odbija. Nekoliko puta se i zakazivala sjednica kojoj nijesu prisustvovali članovi Glavnog grada. Po ko zna koji put došlo je do promjene predstavnika Vlade. Informisan sam da je Opština Tuzi potvrdila tu promjenu, a očekuje se da će i Glavni grad to uraditi i da ćemo napokon održati sastanak – rekao je Đeljošaj.

Vrijeme je da se to riješi, kaže on.

“Ostalo je da se na Tuzi prenese i Deponija, ali i još po nešto. Mi smo donijeli odluku da se tamo više neće raditi sanitarne kade. Ostaje da se postojeće napune i onda će se naći novo rješenje za Tuzi, Podgoricu, Zetu i Cetinje, a to neće biti na teritoriji Opštine Tuzi. Očekujemo da sada napravimo popis kompletne imovine, one što je bila zajednička i da procentualno, koliko smo učestvovali prema stanovništvu i kilometrima kvadratnim koje ima teritorija, podijelimo ono što je bilo zajedničko. To će biti i sa Zetom. To je pravična podjela i treba da se završi”, kaže Đeljošaj.

Đeljošaj navodi da bi trebalo da im pripadne od 12 do 15 procenata ukupne imovine.

“Da vidimo koliko je ukupna vrijednost čitave imovine koju imamo. Ne samo Glavni grad u srcu nego se popisuje i imovina u Tuzima, Sutomoru, Veruši i sve se dijeli koliko kome pripada”, ističe Đeljošaj.

On navodi da je za dogovor, ali da nema interesovanja sa druge strane.

“Koliko vidim ostao je isti sistem razmišljanja kao za vrijeme DPS-a, odnosno ostali su isti đaci Ivana Vukovića u komisiji koji imaju istu argumentaciju i logiku. Mi jesmo za dogovor, ali po ovoj postavi vidimo da je menadžmentu Grada lakše da ne preuzmu odgovornost nego da neko drugi radi posao za njih. Može i tako. Mi smo spremni na dogovor bez arbitraže. To je odgovorniji način. Još nijesmo uspjeli sa njima da sjednemo. Ni kada sam bio predsjednik Opštine, iako sam imao inicijativa. Insistiraćemo da se ovo sada riješi u paketu. Ako druga strana ne želi dogovor onda može i arbitražai da se zatvori to pitanje”, kaže Đeljošaj.

I predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj smatra da je konačno došlo vrijeme da se završi razgraničenje Tuzi i Podgorice. On smatra da je neophodno što prije podijeliti imovinu. – Mi faktički znamo šta je naša teritorija, ali je raspodjela imovine u pitanju. Predloženo je nekoliko modela – rekao je Đeljaj. Đeljaj je ponovio da je preduzeće Deponija na njihovoj teritoriji.

“Kada je u pitanju razgraničenje sa Zetom, zna se gdje je granica. Međutim, najbolje je da pitamo građane”, kaže Đeljaj.

To što još Tuzi nijesu razgraničene sa Podgoricom i što imovina nije podijeljena kako je kazao Đeljaj, usporava investicije.

“Bitno je i da dobijemo dio opreme preduzeća da možemo normalno da radimo. Recimo nedavno sam morao da zovem Puteve da posipaju so u mjestu Zatrijebač, a da smo imali svoje kamione sami bi to uradili”,istakao je Đeljaj.

Izvor: Dan

Sledeće

SNP: Branićemo prava ugroženih radnika

Ne propustite

Krapović: Slaćemo i dalje vojnike na Kosovo i u Irak

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šaranović: U biračkom spisku preminuli, pogrešne adrese, hiljade građana bez lične karte…

Tačan, pouzdan i ažuran birački spisak osnov je demokratskih i slobodnih izbora, poručeno je na okruglom stolu „Birački spisak – izborni integritet Crne Gore“ koji je u Vili Gorica organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Resorni ministar Danilo Šaranović, predstavljajući rezultate Radne grupe za kontrolu biračkog spiska, kao jedan od najvećih problema naveo je to što hiljade građana ličnu kartu nije zamijenilo duže od deceniju. Radna grupa, koju je Šaranović formirao u februaru prošle godine, pokazala je i neslaganje između biračkog spiska i broja punoljetnih državljana sa prebivalištem, odnosno onih koji stvarno žive u Crnoj Gori.

“Njih je više od 48 hiljada. Alarmantno visok procenat. Utrđeno je da postoji i nemali broj sugrađana koji su preminuli i nalaze se u biračkom spisku. Tako imamo državljane koji su rođeni 1914. godine. U registrima postoje hiljade lica koja decenijama nemaju ličnu kartu, već samo pasoš. Vršena je i analiza upisanih birača po adresama stanovanja i utvrđeno je da imamo neažuriran adresni registar i nekoliko stotina hiljada građana za koje država ne zna koja im je tačna adresa stanovanja. Ovo je više nego dovoljno problema koji zahtijevaju hitno rješavanje”, poručio je Šaranović.

Da su demokratski i slobodni izbori osnov svega, poručio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. Kao jedan od najvećih izbornih izazova u Crnoj Gori naveo je Šavnik u kojem izbori na dva biračka mjesta traju od 2022. godine.

“Imali smo 371 birača koji se doselio u Šavnik nekoliko mjeseci pred održavanje izbora. To čini četvrtinu biračkog tijela u toj opštini. Od tih birača, 236 je nedugo nakon izbornog procesa vratilo prebivališta u matične opštine. Ovaj momenat mislim da će se riješiti iz dva pravca. Jedan je vrlo važna odluka Skupštine Crne Gore da izmijeni Zakon o izboru odbornika i poslanika na osnovu kojeg će izbori biti održani 13. juna 2027. godine”, naveo je Bečić.

Da sređivanju biračkog spiska ide u prilog činjenica što su lokalni izbori za iduću godinu zakazani u jednom danu, kaže i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.

“Nadam se da će i parlamentarni izbori biti u jednom danu. To otežava mogućnost da se birači presele u drugi grad i glasaju u roku od dva- tri mjeseca na nekoliko mjesta. Izbori u jednom danu su pomoć da se ovo pitanje riješi”, naveo je Camaj, dodajući da birački spisak treba srijediti i u dijelu dijaspore koja se vratila u Crnu Goru i sada ima problema sa papirima.

Politika

Knežević: DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa DPS-om

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da ta partija neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

“Šaljem snažnu poruku svima onima koji ovih dana vode bezbrizornu kasmpanju protiv DNP, a vode je iz prostog razloga što smu u prethodinh nekoliko mjeseci, svojom prinicipijelnom, časnom i odgovornom politikom zabilježili rast da se trenutno nalazimo na dvocifrenoj podršci i u Podgorici i u čitavoj Crnoj Gori. To je osnovni i ključni problem zbog čega se vodi, dominantno kampanja protiv mene, jer sva istraživanja javnog mnjenja koja je radila DNP govore, sviđalo se to nekom ili ne, da sam trenutno najpopularnija ličnost u Crnoj Gori”, kazao je Knežević.

On je kazao da je DNP jedina partija koja je napustila vlast zbog principa.

“Zbog srpskog jezika, zastave, dvojnog državljanstva, himne. Ko je to još uradio u Crnoj Gori? Napustili smo vlast, iako smo znali da naš izlazak iz vlasti ni na koji način ne može ugroziti vlast na državnom nivou”, kazao je Knežević.

Kazao je da su, kada su izašli iz vlasti, jasno saopštili da otkazuju podršku Saši Mujoviću, ali da neće glasati za njegovu smjenu.

“Ja moram da upitam, jesmo li mi, da smo htjeli da pravimo bilo kakve koalicione aranžmane sa DPS-om, odmah mogli napraviti koaliciju sa DPS-om u Podgorici, koji bi izglasao i gradonačelnika i predsjednika Skupštine. Jesmo li mogli napustiti kaoliciju u svim gradovima u Crne Gore gdje se PES nalazi na vlasti i tako izazove prijevremene lokalne izvore počev od Nikšića, Pljevalja i svuda u Crnoj Gori, da nam je to bio cilj, ali naravno da nam to nije bio cilj”, kazao je Knežević.

On je poručio da DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića zajedno sa DPS-om i satelitima DPS-a.

“To smo mu rekli i 31. januara, evo to mu sada kažemo u junu mjesecu, jer mi nemamo namjeru da smjenjujemo Sašu Mujovića, mada da ima političkog obraza, on bi sam podnio ostavku i omogućio da se izabere predsjednik iz redova bivše parlamentarne većine, jer je glavni krivac za sve ono što se dešavalo u periodu od novembra do kraja januara”, kazao je.

Politika

Rusi odlaze iz Crne Gore, Turci dolaze

Novi Zakon o strancima, ranije sankcije uvedene prema državljanima Rusije i najava viznog režima prema toj zemlji uticali su na sve veći odliv Rusa iz Crne Gore, ali i generalno na promjenu strukture stranaca u našoj državi.

Ono što je evidentno, kako prema procjenama, tako i po podacima zvaničnih organa, sve više Rusa napušta našu zemlju, dok se, s druge strane, bilježi priliv državljana Turske.

Procjene do kojih je došao “Dan” pokazuju da je Crnu Goru poslednjih godina napustilo preko 14.000 ruskih državljana. Kao glavni razlozi za odlazak navode se problemi sa poslovanjem, restriktivne mjere i visoki troškovi života, a većina Rusa preselila se u Srbiju i Španiju.

Ruski državljani iz Crne Gore najčešće idu u Srbiju, koja nudi fleksibilnije uslove za poslovanje, posebno IT (aj-ti) sektora, i Španiju, zbog povoljnijih administrativnih i ekonomskih uslova.

Prije ovog talasa iseljavanja, u Crnoj Gori je bilo registrovano nešto više od 20.000 državljana Rusije koji su u našoj zemlji boravili po osnovu nekretnina, vize za spajanje porodice ili privremenog boravka.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) s kraja prošle godine pokazivali su da u Crnoj Gori živi oko 100.000 stranaca (oko 15 odsto ukupnog stanovništva) sa regulisanim boravkom (preciznije, oko 99.600 do 100.800, u zavisnosti od tačnog datuma presjeka iz najnovijih izvještaja). Kada je riječ o strukturi i trendu kretanja, primjetne su značajne promjene, posebno kod državljana Ruske Federacije, mada se bilježio i odliv drugih stranaca zbog novog restriktivnog zakona.

Došlo je i do velike promjene u strukturi – dok broj jednih (Rusa) opada, broj drugih (naročito državljana Turske) u konstantnom je porastu.

Ipak, državljani Rusije su i dalje među tri najbrojnije grupe stranaca u našoj zemlji. Prema poslednjoj zvaničnoj statistici s kraja prošle godine, top tri nacionalnosti sa regulisanim boravkom izgledaju ovako: Srbija – 24.538, Rusija – 21.153 i Turska – 13.396 (bilježe najveći skok, sa oko 9.400, koliko ih je bilo krajem 2023. godine). Međutim, ovi podaci su sada sigurno drugačiji zbog značajnog odliva stranaca, posebno Rusa.

Monstat često napominje da se podaci MUP-a vode kao administrativni registar izdatih dozvola, što se razlikuje od metodologije klasičnog popisa stanovništva i “uobičajenog mjesta boravka”, jer dio stranaca zadržava aktivne dozvole iako fizički ne provode cijelu godinu u zemlji.