Politika
Krapović: Nikada nisam izjavio da Crna Gora treba da učestvuje u ratu

Nakon jučerašnjih izjava predsjednika i poslanika DNP-a Milana Kneževića reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović koji je kazao da je spreman da razgovara sa Kneževićem, o bilo kojoj temi, cijeneći da su dijalog i poštovanje vrijednosti na kojima mora da počiva savremena Crna Gora.
Knežević je juče izjavio da bi Crna Gora mogla biti legitimna meta Rusije u slučaju eskalacije rata u Ukrajini, a ministru odbrane Draganu Krapoviću poručio da ”smanji doživljaj”.
„Još od samog formiranja 44. Vlade Crne Gore i preuzimanja dužnosti ministra odbrane, javnost Crne Gore je suočena sa nerijetkim dezinformacijama i manipulisanjem mojih javno iznešenih stavova. Ove učestale pojave proizvod su, s jedne strane, grupacija bliskih bivšem režimu i njihovih medija, čije interese prepoznajemo i u Skaj aplikacijama, ali sa druge strane i onih pod uticajem inostranih interesa“, naveo je Krapović.
Ministar je kazao da je „pod stalnom vatrom i jedne i druge strane“ i da to govori u prilog da dužnost ministra odbrane obavlja kvalitetno, po Ustavu i zakonu, shodno čvrstom spoljno-političkom i odbrambenom kursu Crne Gore, koji je garant mira, sigurnosti i napretka naše države.
„Pogrešno interpretiranje mojih izjava od strane poslanika Kneževića me primoralo da reagujem, uvažavajući činjenicu da nikada nisam izjavio da Crna Gora treba da učestvuje u ratu, niti bih ikada predložio i podržao slanje naših vojnika u Ukrajinu. Podsjećam da smo kolega Knežević i ja, tada kao poslanici, dali podršku formiranju 42. i 44. Vlade Crne Gore koja je jasno i nedvosmisleno u svojim spoljno-političkim prioritetima istakla podršku i pomoć Ukrajini u odbrani svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Takođe, poslanik Knežević je isti nivo podrške imao i prema 43. Vladi koju je suštinski podržavao. Navedeni princip sadržan je i u okviru Sporazuma većine o formiranju 44. Vlade Crne Gore čiji je potpisnik i sam gospodin Knežević“, naveo je Krapović u saopštenju.
Osvrnuo se i na neprimjerene komentare upućene vojnicima Vojske Crne Gore, koji su, kako je istakao, u vrlo izazovnim uslovima uspjevali da opravdaju ugled koji počiva na slavnoj vojničkoj tradiciji Crne Gore.
„Vođen načelima otvorenosti i transparentnosti izražavam spremnost da uvijek, i na svakom mjestu, razgovaram sa kolegom Kneževićem, o bilo kojoj temi, cijeneći da su dijalog i poštovanje vrijednosti na kojima mora da počiva savremena Crna Gora“, zaključio je Krapović.
Može vam se dopasti
Politika
Ipsos: PES – Demokrate 25 odsto, DPS 23 odsto, ZBCG 20 odsto…

Da je Crna Gora krenula pogrešnim putem smatra 47 odsto građana, a 41 odsto njih da smo na pravom putu, pokazalo je istraživanje Ipsosa sprovedeno u januaru.
Istraživanje je rađeno u periodu od 09. do 19. januara 2025, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana.
U odnosu na prethodno, decembarsko istraživanje, procenat onih koji su ocijenili da se država kreće pogrešnim putem porastao je za šest procentnih poena.
Jedno od pitanja u istraživanju bilo je i da li misle da će Vlada uspjeti da riješi najvažnije probleme sa kojima se Crna Gora u ovom trenutku suočava.
Da hoće, ocijenilo je 44 odsto građana, dok 51 odsto smatra da neće.
Ukoliko upredimo ove podatke sa prethodnim mjesecima, možemo primijetiti da nema većih oscilacija. Imamo stabilan procenat onih koji misle da Vlada neće biti uspješna, odnosno onih koji misle da će biti uspješna u rješavanju najvažnijih problema.
Rejting političkih partija i koalicija
Istraživanje koje je sprovedeno u januaru pokazalo je da je najbolje kotirana koalicija Evropa sad i Demokrate, sa podrškom od 25 odsto.
Slijedi DPS, za koju bi glasalo 23 odsto građana.
Za koaliciju Za budućnost Crne Gore glasalo bi 20 odsto građana.
Građanski pokret URA ima podršku osam odsto građana, dok je Evropski savez na sedam odsto podrške.
Za Bošnjačku stranku i Pokret Preokret glasalo bi četiri odsto, a za Narodni pokret Pravda za sve – Vladimir Leposavić tri odsto građana.
Ostale partije su ispod tri odsto podrške građana, podaci su posljednjeg istraživanja IPSOS-a. Ovdje je važno istaći i sigurnost birača pojedinih partija. Tako najsigurnije biračko tijelo imaju partije koje čine koaliciju Za budućnost Crne Gore, kao i Demokratska partija socijalista, dok najnesigurnije glasače imaju URA i Pokret preokret.
Istraživanje pokauje da velikih oscilacija nema ni u opredijeljenosti građana u odnosu na Evropsku uniju.
Za učlanjenje naše zemlje u Uniju je 72 odsto građana, dok je protiv 23 odsto.
Podrška učlanjenju je konstantna i taj procenat se gotovo cijele prethodne godine kretao između 70 i 80.
Politika
U Nikšiću dominira DPS, Demokrate u Herceg Novom

Preliminarni rezultati lokalnih izbora u Nikšiću ukazuju da se u toj opštini ne očekuju značajne promjene u vlasti.
Najviše mandata osvojila je lista Demokratske partije socijalista (DPS) – Boris Muratović, koja je prema ovim podacima dobila 16 odborničkih mjesta sa osvojenih 34,97 odsto glasova. Odmah iza nje nalazi se lista „Za budućnost Nikšića – Marko Kovačević – Zna Nikšić! Nastavljamo!“, koja je osvojila 15 mandata uz podršku od 34,62 odsto birača.
Nikšićki izbori donijeli su koaliciji koju je predstavljao Kovačević znatno bolji rezultat nego četiri godine ranije. Ta lista osvojila je čak četiri mandata više nego na prethodnim izborima. PES, koji je debitovao na nikšićkim izborima, osvojio je pet mandata. Demokrate, koje su dio vlasti u toj opštini, osvojile su svega tri mandata, što je čak sedam mandata manje u odnosu na lokalne izbore 2021. godine. Kako partije okupljene oko te tri liste na državnom nivou čine parlamentarnu većinu, očekuje se da bi vlast mogle da formiraju i u gradu pod Trebjesom. I prije nego što su svi glasovi izbrojani, Kovačević je proglasio pobjedu, a u njegovom izbornom štabu čestitali su mu novi mandat.
Građanski pokret URA ostao je bez jednog mandata, koji su do sada imali u SO Nikšić. Osim njih, ispod cenzusa su ostali i Stranka evropskog progresa i građanske liste „Probudimo Nikšić – Dragoljub Dragan Radulović“, „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti – Jelena Marković“ i „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.
Poznati su prvi preliminarni rezultati nakon današnjih lokalnih izbora u Herceg Novom. U parlamentu u toj opštini ima 35 odborničkih mjesta. Aktuelni predsjednik opštine Stevan Katić proglasio je pobjedu, ističući da vjeruje da će sadašnja vlast nastaviti da funkcioniše, te da je DPS nokautiran u Herceg Novom.
Lista „Stevan Katić – Znamo se po djelima“,osvojila je 12 mandata uz podršku od 31,90 odsto birača.
Na drugom mjestu je „Novska lista – Naš grad, naš brod“, koja je osvojila 10 mandata i 25,51 odsto glasova.
Treću poziciju dijele dvije liste sa po pet mandata. Lista „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ osvojila je 12,54 odsto glasova, dok je „DPS – Herceg Novi – Grad kakav nam treba“ ostvarila rezultat od 15,03 odsto.
U lokalni parlament ulaze još i lista „Građanski pokret za Herceg Novi – Idemooo“ sa jednim osvojenim mandatom i 4,57 odsto glasova, kao i „URA – Drugačije – dr Dritan Abazović“, koja je takođe osvojila jedan mandat uz 3,60 odsto podrške. Mandat je osvojila i lista „Evropski savez – Najbolje što možeš – SD, SDP, LP i građani“, sa osvojenih 3,42 odsto glasova.
Mandat na ovim izborima nijesu osvojile liste „Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi“, koja je osvojila 2,20 odsto glasova, i „Bokeški forum – Naš Novi za našu Boku“, koja je zabilježila podršku od 1,24 odsto.
U Herceg Novom je na ovim izborima potvrđeno devet izbornih lista, a biračko pravo imalo je 25.603 birača.
Politika
Kabinet Spajića: Koncesiona naknada za aerodrome, upotrijebila bi se za projekte u Zeti

Vlada Crne Gore ima jasan cilj da ojača opštine, kako bi na najbolji način ispratile potrebe građana i unaprijedile kvalitet života, a kapitalni projekti sredstvo su da se to zajednički uradi, ocijenjeno je tokom sastanka predstavnika Vlade sa čelnicima Opštine Tivat, piše u saopštenju kabineta premijera Milojka Spajića.
U tom kontekstu, navode, kako je načelno dogovoreno, bi se i potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, upotrijebila za nove, velike projekte u opštinama Tivat i Zeta.
„Kako je tokom razgovora ustanovljeno prvo je neophodno zaokružiti tenderski proces, koji je šest godina bio u zastoju, a onda u slučaju zadovoljavajuće ponude, iskoristiti sve benefite, koji bi se stvoriili finalizacijom ovog važnog pitanja“, navode u soapštenju.
Iz Spajićevog kabineta su rekli da je dogovoreno da se razgovori nastave, kako bi se definisali detalji, sa ambicijom da se ispoštuju očekivanja lokalnih samouprava.
„Zajednički je stav da se sredstva koriste isključivo za kapitalne projekte, ključne za unapređenje kvaliteta života građana dvije opštine. Predstavnici Vlade Crne Gore, sastanak na istu temu uskoro će organizovati i sa čelnim ljudima opštine Zeta“, piše u saopštenju Spajićevog kabineta.
Istaknuto


Zeta osigurala drugo mjesto, u baražu protiv Internacionala
Fudbaleri Zete igraće u baražu za plasman u 2.CFL. Zećani su sa 4:1 savladali ekipu Onogošt i sa druge pozicije kreće...


ŽFK Ilarion: Snaga ženskog fudbala u srcu Zete
Pripremila: Tamara Raičević


Prvi „Vaskršnji bazar“ na Trgu Anovi
Turistička organizacija Zeta po prvi put organizuje manifestaciju „Vaskršnji bazar“, od 18. do 22. aprila na Trgu Anovi. Kako je...


Mlada Zećanka briljirala na državnom muzičkom festivalu
Na nedavno održanom 50. Muzičkom festivalu mladih Crne Gore, među brojnim talentima iz cijele države, zasijalo je i ime jedne...


Darko Vujošević – „Heroj koji vječno živi“
Pripremila: Ana Božović
Najnovije
Istaknuto
-
Sport3 дана ranije
ŽFK Ilarion: Snaga ženskog fudbala u srcu Zete
-
Događaji4 дана ranije
Izložba Đokice Radonjića uz podršku Opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranije
Opština Zeta i UNDP jačaju partnerstvo za održivi razvoj
-
Đačka knjižica2 дана ranije
Radionica na imanju „Carević“: Spoj prirode, igre i znanja za osnovce iz Zete
-
Zeta4 дана ranije
Prvi „Vaskršnji bazar“ na Trgu Anovi
-
Događaji2 дана ranije
Petar Božović u KIC-u „Zeta“: Monodrama koja se ne propušta
-
Zeta3 дана ranije
Lesendro po prvi put očišćen, pokrenuta inicijativa za uklanjanje stuba dalekovoda
-
Zeta2 дана ranije
Završena adaptacija sportskog igrališta u Šušunji