Connect with us

Politika

Kovač: Zakon o oduzimanju imovine snažna poruka države da se kriminal neće isplatiti

Smatram da ovaj zakon nadilazi formalno pravni domen i predstavlja snažnu poruku države da se kriminal neće isplatiti, poručio je ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač.

Pred nama je jedan od najvažnijih tekstova – Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Smatram da ovaj zakon nadilazi formalno pravni domen i predstavlja snažnu poruku države da se kriminal neće isplatiti, poručio je ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač.

On je to izjavio na konferenciji za medije povodom regionalne konferencija „Efektivno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa evropskim standardima“.

“Mi moramo da se opredijelimo i odlučimo protiv svih devijantnih pošasti modernog doba. Dosadašnji alati i instrumenti nisu na pravi način dali odgovor u pogledu oduzimanja imovinske koristi. Potrebno je dosadašnji model izmijeniti, uvesti mogućnost da se oduzimanje pokrene kada se potvrdi optužnica i kada je imovinska korist iznad 50.000 eura”, kazao je on.

U tim situacijama, kako je pojasnio, biće pokrenut postupak oduzimanja imovinske koristi.

“Ovo je poruka da nećemo biti tolerantni na kriminal. Mi ne krijemo nacrt zakona. On je tokom ljeta objavljen u jednom mediju. Zakon prolazi redovnu proceduru”, naglasio je.

Kovač je podsjetio da su u maju dobili određene komentare Evropske komisije, nakon toga je opet utvrđen nacrt.

“Mislim da je javnost u priličnoj mjeri upoznata sa tim tekstom”, rekao je Kovač.

Smatra da su rješenja kompatibilna sa našim ustavnopravnim sistemom.

“Jedina moguca solucija je bila da ovaj postupak vodi zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa”, dodao je.

Osvrćući se na Izvještaju EK o pravosuđu, Kovač je istakao da Ministarstvo pravde nije dobilo ocjenu niti ministarstva dobijaju ocjenu.

“U poglavlju 23 je konstatovan ograničen napredak, a u 24 konstatovan napredak. Nisam prezadovoljan izvještajem, ali mogu da budem zadovoljan što poslije dužeg vremena imamo pravdu koja je svima vidljiva. To je ono što me raduje, a ne selektivan pristup jačanju vladavine prava. Da li se kasni s određenim političkim dogovorima o imenovanjima u pravosuđu? Da. Ali, to je nešto što izlazi iz domena Ministarstva pravde”, poručio je Kovač.

Radonjić: Finansijska istraga važna jednako kao i krivična

Spacijalni državni tužilac Vukas Radonjić smatra da je finansijska istraga važna jednako kao i krivična istraga.

“SDT u svim skorašnjim predmetima u kojima je pokrenulo krivičnu, pokrenulo je i finansijsku istragu”, naveo je.

Bitno je, kako je dodao, da na nacionalnom nivou uspostavimo još bolju saradnju.

“Nakon što je učinimo kvalitetnijom, da uspostavimo i međunarodnu saradnju jer se često imovina koju treba oduzeti nalazi i van Crne Gore. A to se ne može bez saradnje nadležnih organa svih zemalja”, rekao je Radonjić.

Objasnio je da će se primjenjivati važeći zakoni za imovinu koja se nalazi u inostranstvu.

“U skladu sa zakonskim propisima koji budu na snazi obračunavaćemo se s imovinom”, zaključio je Radonjić.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Continue Reading

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Continue Reading

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

andrija mandić

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto