Politika

Borba protiv korupcije nije hir, već način na koji ćemo ostvarivati veće prihode u budžetu

Borba protiv korupcije regionalno će voditi ka pomirenju. Vlada je posvećena vladavini prava i intenzivnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

On se obratio na regionalnoj konferenciji „Efektivno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa evropskim standardima“.

“Vjerujem da će današnja diskusija doprinijeti da zajedno razumijemo borbu protiv korupcije. Moramo raditi na ispravkama postojećih i donošenju novih zakonskih rješenja”, rekao je on.

Abazović Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim aktivnostima smatra jednim od najznačajnijih zakonskih rješenja koje će se naći uskoro pred poslanicima.

“U završnoj fazi je i očekujemo da ga Vlada uskoro usvoji. Da bi došli do načina na koji je sticana finansijska moć moramo imati zakonska rješenja koja će omogućiti da se ta moć ograniči, stopira, stavi u potrebu funkcije građana”, rekao je Abazović.

Istakao je da borba protiv korupcije nije ničiji hir, već način na koji ćemo ostvarivati veće prihode u budžetu.

“Da umjesto u privatne džepove novac ide za plate, penzije, zdravstvo. Način suzbijanja korupcije je najznačajnija stvar za ekonomski progres društva. Procjena MMF je da se na korupciji u zemljama poput Crne Gore izgubi između 100-150 miliona eura godišnje”, saopštio je Abazović.

Zbog toga smatra da je ovaj zakon nešto što je najpotrebnije Crnoj Gori.

“Nama ne treba zakonsko rješenje na papiru, već ono koje će moći da koriste institucije. Vjerujem da smo nakon dosta konsultacija došli do zakonskog rješenja koje je usklađeno sa onim što su naše mogućnosti. Značajno je da dođemo do njega što prije, jer će implementacija zahtijevati vrijeme”, izjavio je on.

Pozdravio je napore državnog tužilaštva koje, kako je ocijenio, čini sve da isporuči rezultate u vladavini prava.

Abazović je naveo da je sa evropskim javnim tužiocem potpisan sporazum, što otvara još jednu perspektivu.

“Ovakve konferencije su od izuzetnog značaja ne samo za državu domaćina, nego i regionalno. Ukoliko fokus ne bude na vladavini prava i borbi protiv korupcije, mislim da će nacionalističke poruke nastaviti da dominiraju. Manje korupcije znači manje nacionalizma. Mislim da iza nacionalizma na Zapadnom Balkanu stoji korupcija”, poručio je Abazović.

Sledeće

Milačić traži razrješenje Konjevića i Krivokapića

Ne propustite

Kovač: Zakon o oduzimanju imovine snažna poruka države da se kriminal neće isplatiti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”, kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”, kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”, navodi se u saopštenju.

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436 eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.