Objekat Vatrogasne stanice Opština Zeta planiran je da se gradi u naselju Cijevna, u neposrednoj blizini šljunkara i preduzeća Kips.

Kako razgraničenje između Podgorice i Zete nije završeno, a Cijevna je samo jedna od tačaka sporenja, postavlja se logično pitanje koja lokalna samouprava će u budućnosti gazdovati tom teritorijom pa i stanicom. Možda je rješenje u novom Prostorno urbanističkom planu Podgorice. Prema onome koji je upotrebi od 2014. godine, granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

Sa druge strane zvanična Zeta nema dilemu i smatra da je kompletna KO Cijevna, odnosno sve parcele od rijeke Cijevne do iznad Kipsa pripadaju njima. Objekat Vatrogasne stanice planiran je na urbanističkoj parceli 65, KO Cijevna, u zahvatu UP-a Skladišta i servisi-Cijevna“. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da lokacija na kojoj je predviđena stanica samo trenutno pripada Glavnom gradu jer imovina nije prevedena.

“Lokacija je po nama nesporna. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji koji uporno iz Glavnog grada neće da poštuju, to pripada Zeti. Međutim, ukoliko se ubrzo ne prevede nesporno zemljište bićemo primorani da idemo u radikalizaciju koja će podrazumijevati i ometanje rada uprave Glavnog grada”,  saopštio je Asanović.

Za gradnju u naselju Cijevna, podnijeli su zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat. Asanović navodi da su za objekat uradili idejno rješenje i glavni projekat, koji je i revidovan. Navodi da očekuju saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu kako bi do naredne požarne sezone Zeta dobila Vatrogasnu jedinicu. Poručuje i da će im za gradnju objekta trabati dozvole i od Glavnog grada.

“Još jedan od preduslova za formiranje službe je da dođe do raspodjele kamiona i opreme sa Glavnim gradom. Dok izgradimo objekat koji će služiti za Vatrogasnu jedinicu i Komunalnu policiju i inspekciju biće potrebno neko vrijeme za koje će, nadamo se, doći do raspodjele. Dobili smo podatak da od ukupnog broja požara koje obavlja podgorička Vatrogasna služba, skoro polovina je na teritoriji Zete i Tuzi, što znači da moramo što prije osnovati svoju jedinicu kako bi direktno od nas zavisila zaštita imovine i građana”, saopštio je Asanović.

U eleaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu piše da je parcela definisana kao pašnjak 5. klase i površine je 1.897 kvadrata. Vatrogasna jedinice je organizovana na dva nivoa.

“U prizemlju se nalaze garaža i svi sadržaji potrebni za svakodnevni rad vatrogasne jedinice. Ukupna neto površina objekta iznosi 1.072 kvadrata, od čega administrativni prostori zauzimaju 91 kvadrat, Vatrogasna stanica 702 kvadrat, a zajednička terasa 278 kvadrata. Ulaz za zaposlene i posjetioce smješten je na sjeveroistočnoj fasadi, dok su ulazi za vozila na sjeveroistočnoj i jugoistočnoj fasadi”,  piše u elaboratu.

U dokumentu je naznačeno da zona Vatrogasne stanice obuhvata spavaonicu do osam osoba, dispečerski centar, dvije kancelarije,salu za obuku…

Izvor: Dan

Na Spomeniku palim borcima Zete tokom Narodnooslobodilačke borbe, svečano je obilježen Trinaestojulski ustanak – jedan od najsvjetlijih i najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore. U prisustvu predsjednika Skupštine opštine Zeta Nebojše Domazetovića, predstavnika lokalne administracije, brojnih građana i poštovalaca antifašističke borbe, evocirane su uspomene na herojski 13. jul 1941. godine.

Profesor u penziji Dragan Kopitović obratio se prisutnima snažnim riječima:

„Okupili smo se da zajedno, odamo poštovanje, jednom od najsvjetlijih datuma u istoriji Crne Gore – Trinaestog jula 1941. godine, kada su rodoljubi Crne Gore, podigli oružani ustanak, protiv fašističkog okupatora i pokazali Evropi, kako se čuva i brani sloboda.“

Podsjećajući na značaj spomenika podignutog u čast 220 boraca čija su imena uklesana u kamen, Kopitović je istakao:

„Neka ovaj velelepni spomenik, na kome su uklesana 220 imena rodoljuba, bude zavjet i garancija – opstajanja na ovim uzavrelim prostorima, oko kojeg i ubuduće treba da se okupljamo. Na to nas obavezuju imena Nika Marasa, Nikole Karadaglica, Zarije Vujosevića, Milana Vukotića, Milutina Markovića … i mnogih drugih boraca, pretežno mladića, koji su se uključili u ustaničke redove.“

Kopitović je naglasio istorijsku ulogu Crne Gore u borbi protiv fašizma:

„Trinaestojulskim ustankom Crna Gora je ušla u istoriju, kao prva u tadašnjoj porobljenoj Evropi, masovno ustala protiv fašizma, kao potvrda nepokornog duha crnogorskog naroda nadahnutog hrabrošću i slobodarstvom predaka, koji su stoljećima branili zemlju, vjeru i čast, kako bi buduće generacije živjele u slobodi.“

On je posebno istakao doprinos Zete u toj borbi:

„Naša slobodarska Zeta je dala veliki doprinos toj borbi, u kojoj je sloboda skupo plaćena.“

Govoreći o poukama koje treba da nosimo iz slavne prošlosti, Kopitović je poručio:

„Trinaestojulski ustanak nas opominje da ne dozvolimo da nas mržnja i podjele udalje od onoga što smo kroz istoriju bili, činili i branili. Najjači smo kada smo zajedno, kada čuvamo svoje državno dostojanstvo i naše civilizacijske vrijednosti.“

Svoje obraćanje završio je snažnom porukom:

„Neka živi ponosna Crna Gora i u njoj naša Zeta!“

U umjetničkom dijelu programa stihove je govorila Slavka Klikovac, dok su u muzičkom dijelu nastupili Duško i Vesna Lazović.

Obilježavanje Trinaestog jula na Anovima još jednom je potvrdilo nepokolebljivu vezu građana Zete sa slobodarskom tradicijom i antifašističkim vrijednostima koje baštini Crna Gora.

U vremenu kada se kulturna baština sve češće posmatra kroz prizmu turističkog potencijala, postoje ljudi koji joj pristupaju sa dubokim poštovanjem – kao istinski čuvari identiteta i istorijskog pamćenja. Jedan od njih je Zoran Bulatović, kolekcionar koji iz Londona brižljivo prikuplja i čuva najopsežniju kolekciju knjiga, mapa i ilustracija koje svjedoče o bogatoj prošlosti Crne Gore.

Njegov poduhvat, Muzej Magična Crna Gora, predstavlja jedinstven spoj tradicije i savremene umjetničke vizije.

U ekskluzivnom razgovoru za Portal Zeta, Bulatović ističe važnost očuvanja autentičnih crnogorskih vrijednosti i posebnu ulogu koju Zeta ima u toj priči:

“Želim da vam ispričam ne priču, nego bajku o Crnoj Gori. Ako pričamo o Zeti, koja je bila praktično prestonica četiri-pet vjekova, Zeta je bila savršenstvo, koja je nekako zadnjih 50 godina u zapećku. Nadam se da će proglašenjem opštine Zeta da se probudi, da se vrate ti heroji Zete i da krenu malo jače”, kazao je Bulatović za Portal Zeta.

Njegova vizija ne staje na prošlosti – ona poziva na buđenje duha, samopouzdanja i identiteta kroz kulturu i pamćenje. Intervju otkriva kako je nastala ideja o muzeju, šta posjetioci mogu očekivati i zašto vjeruje da je upravo Zeta mjesto iz kojeg magija može ponovo krenuti.