Program je investicija u budućnost Crne Gore i svih njenih građana koji su godinama živjeli u prošlosti i podjelama, dok su životni standard i položaj radnika bili zapostavljeni, poručio je premijer Milojko Spajić u emisiji “Okvir” na RTCG-u.

Premijer Spajić ističe da je reforma Euro model pripremana veoma dugo i da su sa svakim korakom procjenjivali kada je pravi trenutak da je objave i primijene, te da smatra da je pravi trenutak sada, kada je Crna Gora pred zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja.

„Tačno znamo šta će se desiti po ulasku u EU, jer imamo iskustva 13 zemalja prije nas. Uz velike benefite, postoje i veliki izazovi, kao što je egzodus stanovništva. Svaka nova članica imala je velike probleme sa tim, a neke su izgubile i do 20 odsto stanovništva. Jako je teško građanima, kada jednom odu, da se vrate i zato su i cifre u programu tolike da bi motivisale radno sposobno stanovništvo da ostane ovdje“, kazao je Spajić.

Pojašnjava da su na umu imali i Hrvatsku, u kojoj se, kako navodi, osipanje stanovništva zaustavilo kada je neto zarada dostigla 1.400 eura.

Premijer napominje da je ovakav model primijenjen i kroz programe Evropa sad 1 i 2, te da su u pitanju programi koji imaju isti pravac i predvidljivost.

„Od 2020. ja pričam istu priču i ne znam zašto svaki put jednostavno reforma izazove iste reakcije i priče. Mislim da smo do sada dokazali da su svi programi koje smo sproveli bili održivi i apsolutno vjerujem da će tako biti i sa Euro modelom, i poslije izbora i dugoročno i neće doći do otpuštanja radnika i gašenja preduzeća“, naglasio je Spajić.

Doprinosi ne znače ništa, ako nam ode 150.000 radno sposobnih ljudi

Tvrdi i da neće doći do gašenja preduzeća, kako se to ovih dana može čuti u javnosti.

„U razgovoru sa ekonomistima često dobijam pitanje zašto se odričemo najstabilnijeg prihoda – doprinosa, da bismo dobili prihod od akciza, PDV-a, carina, nečega što je vezano za promet. Ja odgovaram da je to možda nekada bio najstabilniji prihod, međutim, ako vam ode 150.000 radno sposobnih ljudi, gdje je ta stabilnost? O tom koraku ne razmišljaju i zato mislimo da je sada posljednji trenutak da se takva reforma sprovede“, naveo je Spajić, dodajući da je vrijedno investirati u zaustavljanje odlaska mladih i radno sposobnih ljudi iz Crne Gore.

Dodaje da je Euro model poslat evropskim partnerima, ali da fiskalna politika nije oblast kojom se bavi Evropska komisija, te da će svakako uslijediti analize i preporuke za koje su otvoreni.

Spajić napominje da je ministar finansija upoznat sa programom, te da nije očekivao da će kazati nešto drugačije od onoga što je izjavio prije nekoliko dana.

„Normalno je i očekivano, jer Ministarstvo finansija septembar, oktobar i prvi dio novembra provodi u jako nezavidnoj poziciji pregovaranja fiskalnih okvira, potrošnje i predviđanja rasta. Mikroanaliza na nivou potrošačkih jedinica, naravno, ne može se brzo obaviti. Oni to posmatraju sa mikro nivoa, a ja sa makro, ali analiza će završiti istim zaključkom – da je ovo održiv program“, objasnio je Spajić.

Objasnio je i da na telefonskim sjednicama često ne glasaju svi članovi Vlade, jer ne vide poruku na vrijeme ili su spriječeni da joj prisustvuju, jer one nijesu redovne, pa nije neobično što ministar finansija nije glasao, i što još neki ministri nijesu glasali.

Analize dubinske, zamjerke kao deža vi

Kaže da mu je drago što je program dobio podršku koalicionih partnera i da očekuje podršku i u parlamentu za izmjenu šest zakona povezanih sa programom.

„Očekujem podršku u parlamentu i ne vidim razlog zašto bi i opozicija bila protiv. To što oni nalaze kao zamjerke, da nije rađena fiskalna analiza i da ga nema u planovima Vlade…, kao da imamo deža vi u septembru 2021. kada smo predstavljali Evropu sad 1 ili Evropu sad 2. Analize su dubinski rađene, jako dugo, svi smo bili uključeni i imamo egzaktne podatke o fiskalnim uticajima, nije problem da predstavimo svaki podatak, onakav kakav jeste. Čuli smo i da su sugrađani glupi što vjeruju u ovo, a nijesu kada se vraćamo u nacionalizam devedesetih ili četrdesetih prošlog vijeka“, naglasio je premijer i ponovo izbjegao da voditelju kaže ko je činio tim koji je radio na Euro modelu. Samo je ponovio da tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati.

Euro model neće ugroziti opštine ni malu privredu

Kada je riječ o dilemama opština, kazao je da je normalno što žele da zadrže nivo prihoda koji su imale do sada, ali tvrdi da ovaj model ni na koji način ne ugrožava njihove prihode.

„Porez na dohodak fizičkih lica do sada je bio takav da je do 700 eura bilo neoporezivo, od 700 do 1.000 eura stopa je bila devet odsto, a preko 1.000 eura 15 odsto. Sada će preko 700 eura stopa biti devet odsto, ali je oporezivi dio značajno veći. Sada ćete imati prosječnu bruto zaradu preko 1.500 eura, 1.550 eura imate 850 eura preko 700 eura puta devet odsto, što je oko 70 eura, i imate značajno veće prihode iako vam je stopa preko hiljadu eura smanjena. To će amortizovati. Nijesu sve opštine u istoj poziciji,  ali prihvatićemo svaki konstruktivan predlog i sugestiju kako da poboljšamo primjenu ovog programa“, istakao je Spajić.

Ističe da im niko ne može garantovati finansijsku stabilnost ukoliko uruše svoj sistem, ali da će država učestvovati u tome da se rizik distribuira na pravi način i da opštine ne moraju da razmišljaju o nedostatku prihoda u odnosu na prethodne godine. Niži prihodi se neće desiti kao što s nije desio ni prillikom primjene Evrope sad 1.

Smatra da će mala i mikro preduzeća biti zaštićene, da porez na dobit i dalje ostaje stimulativan i da su poreske stope među najnižima u Evropi i ostajemo konkurentni. Fer je, kako kaže, da poslodavci, kada već ostvare profit, malo više daju za javni interes.

Kazao je i da ne računaju na idealne uslove, već na one koji postoje u EU i na tržište Evropske unije, te da ima empatiju prema poslodavcima, ali da se privreda ne može graditi na jeftinoj radnoj snazi na dugi rok.

“Moramo jačati privredu, otvaraju se EU fondovi i brojne mogućnosti, ali zarade moraju biti veće kako bi radnici ostali u Crnoj Gori. Standardi EU se moraju primijeniti i radnici moraju dati svoj doprinos, biti fokusiraniji”, naglašava predsjednik Vlade.

Kada je riječ o Zakonu o radu i njegovim izmjenama zbog ovog programa, kaže da je namjera časna i da žele da preduprijede ponašanje nesavjesnih poslodavaca koji bi mogli da iskoriste vremenski vakuum, promijene sistematizacije i ugovore o radu i izvrše pritisak na zaposlene da prihvate niže minimalne zarade.

Država ojačala i garantuje isplatu penzija

Predlog zakona o doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, prema kojem bi doprinos bio nula, izazvao je najviše pažnje javnosti, a Spajić objašnjava da je država garant isplate i plata i penzija.

„Država je nekada bila slaba, ali sada je napredovala, prihodi stabilni, rashodi pod kontrolom, imamo fiskalni deficit koji je u prosjeku bio manji od tri odsto u posljednjih šest godina, a ranije je bio skoro šest odsto. Obračun penzije ostaje isti i do sada se velikim dijelom plaćala iz generalnih prihoda, a Fond je uvijek bio u deficitu. Novac koji je uplaćivan u Fond ostaje tu. Mislim da od 2009. godine, imamo jednotrezorski sistem, što znači da se svi prihodi slivaju na jedno mjesto i odatle dijele potrošačkim jedinicama. Država garantuje svojim stanjem, a napredovali smo na međunarodnom nivou i kreditna tržišta nas cijene, tako da država garantuje da svi koji su uplaćivali neće izgubiti. Novac je tu i nastaviće građani da uplaćuju, samo ne kroz doprinose, već kroz PDV, akcize, porez na dobit, porez na dohodak… Ovaj model ne utiče na obračun penzija, samo se penzije mogu povećavati zbog povećanja bruto zarada“, poručio je Spajić.

Kaže da ne mogu da utiču na socijalne partnere i u slučaju da se potpiše Opšti kolektivni ugovor (OKU) do nove godine i da obračunska vrijednost bude za sve veća, na čemu su insistirali u Vladi, zarade će porasti i od janura će se i penzije usklađivati sa tim zaradama.

Nada se da će biti postignut dogovor oko Opšteg kolektivnog ugovora, a ako toga ne bude za penzionere su obezbijedili za zimu 100 eura.

Komentarišući zaključke sa sastanka sa Unijom poslodavaca, kazao je da je to bio otvoren skup na kojem su iznijete kritike i primjedbe, ali uglavnom granskog karaktera. Na sastanku, tvrdi, nije bilo riječi o tome da su poslodavcima potrebne godinu do dvije  pripreme za evropsko tržište. Kaže i da su se ti ljudi pripremali decenijama i ne vidi šta bi se moglo uraditi za još godinu ili dvije, te da javni interes mora biti iznad svega i da je ovaj program u dugoročnom interesu svih.

“Podstićemo privredu da više radi i više privređuje i 2028. ćemo vidjeti prave efekte ovog programa. Deficit će u prvoj tranzicionoj godini biti blago povećan, ali već 2028. godine vraćamo se na fiskalnu održivost“, istakao je premijer.

Ocijenio je da je ovo međukorak ulaska u EU.

“Ulaskom ćemo imati pritisak velikog tržišta da se zarade dalje povećavaju. Tržište određuje zarade, i traži radnike i stranci ne mogu da zamijene našu radnu snagu. Mislim da je to neodrživ sistem i ne želim to da vidim. Borim se da ovdje ostanu naša djeca i ljudi koji žele da ostanu dugoročno. I ta investicija od 200 miliona eura deficita je kapitalna investicija u ljude, nije trošak, jer time zaustavljate odlazak tih ljudi“, naglasio je Spajić.