Politika

Knežević: Saznati postoji li komunikacija između Medenice i Mugoše oko presude za “državni udar”

photo by Lazar Ružić

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević održali su danas pres konferenciju i poručili da je doboro da javnost sazna da li postoje još neki operativni podaci, poruke, između Vesne Medenice i predsjednice vijeća Višeg suda Suzane Mugoše koja je donijela osuđujuću presudu u premetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.

“Povod za pres je skaj prepiska oko presude za “državni udar” između Ljuba Milovića i Petra Lazovića, kao i Vesne Medenice i gospođe Marije Boričić, i želim da ih pitam da li su tužioci pročitali ovu prepisku da je “U Kotoru sve završeno” a to znači da je jedan od njih išao kod Zvicera da obezbjedni novac i da ne postoji limit kako bi ja i Mandić bili osuđeni na Apelacinom sudu. Želim da pitam jednog od tužilaca koji je sve ovo pročitao a li je pokrenut predmet povodom ovoga”, kazao je Knežević.

On je istakao da vjeruje da će se nadležni vrlo brzo oglasiti, jer je ovo kako navodi jedan od dokaza kako je montiran državni udar.

“Ako postoji prepiska Medenice i Mugoše očekujemo da se tužilaštvo oglasi. Sudski savjet snom mrtvijem spava. Početkom ponovljenog tražili smo da se optužnica objavi”, istakao je on.

Mandić je naveo da se juče desio pravosudni zemljotres objavljivanjem skaj prepiske i da zakon nije bio jednak za sve.

“Svaki građanin želi da ima jednaka prava i da dobije pravdu, a ne da novac mafije vrši glavnu ulogu i da uništi nekome život”, istakao je Mandić.

On je kazao da su svašta proživjeli zbog optužbi za kako je kazao “lažni državni udar”.

“Danas kad isplivala na površinu to smeće od našeg pravosuđa na koje može da utiče mafija, moramo da se zapitamo da li Tužilački i Sudski savjet rade svoj posao. Konstatovano je, objavom skaj prepiske, da je mafija kupovala presude od sudija. Postojale su ipak i neke časne sudije. Treba da se utvrdi mreža sudija koje su za novac spremen da daju presude”, kazao je Mandić.

On je rekao da javnost mora da zna da je ovo taj momenat gdje treba da se otvori priča o pravosuđu i da su najodgovorniji Tužilački savjet i Sudski savjet.

“Imamo jednu veliku dramu koju neko želi da u medijima izbjegne, da to traje jedan dan, niko se nije oglasio, mislim da je ovo jedna od tačaka preko koje ne smije da se kaže ništa se nije desilo. Radi se o nečemu višem, radi se o sudbini da li će ovo da bude demokratska zemlja i da li će institucije da rade za interes svih građana Crne Gore. Znamo da su određene institucije oboljele od korupcie”, naglasio je Mandić.

Istakao je da zloupotreba Policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost mora da se prevrednuje da onaj mladi čovjek koji radi tamo mora da zna da će biti kažnjen ukoliko ne radi po zakonu.

“Nikada nisam rekao da Crna Gora treba da se miri sa kriminalom već da se pošteni ljudi mire, a da kriminalci treba da odgovaraju. Pravda je jedini oslonac za budućnost Crne Gore”, zaključio je Mandić.

Knežević je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je Tužilaštvo trebalo da pozove njega i Mandića kao oštećene i sasluša i da treba da se otkrije ko je izvjesni “D” iz skaj komunikacije.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga Zorana Lazovića Knežević je kazao da za sada nemaju saznanja da je Zoran Lazović imao kriptovani telefon.

“Ono što smo do sad dobili kao informaciju je da je intenzivno bio uključen Petar Lazović. Ljubo Milović i osnovano sumnjamo Radoje Zvicer. Ali odgovor na to treba da da SDT, jer tvrde da su pročitali sve prepiske”, odgovorio je Knežević.

Mandić je rekao novinarima da žele da, što se tiče njihove koalcije vezano za izbor Vrhovnog državnog tužioca i tri nedostajuća člana Sudskog svajeta, da žele da se taj posao završi i očekuje da će u srijedu slaviti izbor sudije Ustavnog suda i da će uskoro biti izabran Vrhovni državni tužilac.

Izvor: Dan

Sledeće

Kaluđerović: SNP će podržati Irenu Radović za guvernerku centralne banke

Ne propustite

PES: SDT će konačno imati punu podršku Vlade u sprječavanju šverca cigareta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šaranović: U biračkom spisku preminuli, pogrešne adrese, hiljade građana bez lične karte…

Tačan, pouzdan i ažuran birački spisak osnov je demokratskih i slobodnih izbora, poručeno je na okruglom stolu „Birački spisak – izborni integritet Crne Gore“ koji je u Vili Gorica organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Resorni ministar Danilo Šaranović, predstavljajući rezultate Radne grupe za kontrolu biračkog spiska, kao jedan od najvećih problema naveo je to što hiljade građana ličnu kartu nije zamijenilo duže od deceniju. Radna grupa, koju je Šaranović formirao u februaru prošle godine, pokazala je i neslaganje između biračkog spiska i broja punoljetnih državljana sa prebivalištem, odnosno onih koji stvarno žive u Crnoj Gori.

“Njih je više od 48 hiljada. Alarmantno visok procenat. Utrđeno je da postoji i nemali broj sugrađana koji su preminuli i nalaze se u biračkom spisku. Tako imamo državljane koji su rođeni 1914. godine. U registrima postoje hiljade lica koja decenijama nemaju ličnu kartu, već samo pasoš. Vršena je i analiza upisanih birača po adresama stanovanja i utvrđeno je da imamo neažuriran adresni registar i nekoliko stotina hiljada građana za koje država ne zna koja im je tačna adresa stanovanja. Ovo je više nego dovoljno problema koji zahtijevaju hitno rješavanje”, poručio je Šaranović.

Da su demokratski i slobodni izbori osnov svega, poručio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. Kao jedan od najvećih izbornih izazova u Crnoj Gori naveo je Šavnik u kojem izbori na dva biračka mjesta traju od 2022. godine.

“Imali smo 371 birača koji se doselio u Šavnik nekoliko mjeseci pred održavanje izbora. To čini četvrtinu biračkog tijela u toj opštini. Od tih birača, 236 je nedugo nakon izbornog procesa vratilo prebivališta u matične opštine. Ovaj momenat mislim da će se riješiti iz dva pravca. Jedan je vrlo važna odluka Skupštine Crne Gore da izmijeni Zakon o izboru odbornika i poslanika na osnovu kojeg će izbori biti održani 13. juna 2027. godine”, naveo je Bečić.

Da sređivanju biračkog spiska ide u prilog činjenica što su lokalni izbori za iduću godinu zakazani u jednom danu, kaže i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.

“Nadam se da će i parlamentarni izbori biti u jednom danu. To otežava mogućnost da se birači presele u drugi grad i glasaju u roku od dva- tri mjeseca na nekoliko mjesta. Izbori u jednom danu su pomoć da se ovo pitanje riješi”, naveo je Camaj, dodajući da birački spisak treba srijediti i u dijelu dijaspore koja se vratila u Crnu Goru i sada ima problema sa papirima.

Politika

Knežević: DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa DPS-om

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da ta partija neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

“Šaljem snažnu poruku svima onima koji ovih dana vode bezbrizornu kasmpanju protiv DNP, a vode je iz prostog razloga što smu u prethodinh nekoliko mjeseci, svojom prinicipijelnom, časnom i odgovornom politikom zabilježili rast da se trenutno nalazimo na dvocifrenoj podršci i u Podgorici i u čitavoj Crnoj Gori. To je osnovni i ključni problem zbog čega se vodi, dominantno kampanja protiv mene, jer sva istraživanja javnog mnjenja koja je radila DNP govore, sviđalo se to nekom ili ne, da sam trenutno najpopularnija ličnost u Crnoj Gori”, kazao je Knežević.

On je kazao da je DNP jedina partija koja je napustila vlast zbog principa.

“Zbog srpskog jezika, zastave, dvojnog državljanstva, himne. Ko je to još uradio u Crnoj Gori? Napustili smo vlast, iako smo znali da naš izlazak iz vlasti ni na koji način ne može ugroziti vlast na državnom nivou”, kazao je Knežević.

Kazao je da su, kada su izašli iz vlasti, jasno saopštili da otkazuju podršku Saši Mujoviću, ali da neće glasati za njegovu smjenu.

“Ja moram da upitam, jesmo li mi, da smo htjeli da pravimo bilo kakve koalicione aranžmane sa DPS-om, odmah mogli napraviti koaliciju sa DPS-om u Podgorici, koji bi izglasao i gradonačelnika i predsjednika Skupštine. Jesmo li mogli napustiti kaoliciju u svim gradovima u Crne Gore gdje se PES nalazi na vlasti i tako izazove prijevremene lokalne izvore počev od Nikšića, Pljevalja i svuda u Crnoj Gori, da nam je to bio cilj, ali naravno da nam to nije bio cilj”, kazao je Knežević.

On je poručio da DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića zajedno sa DPS-om i satelitima DPS-a.

“To smo mu rekli i 31. januara, evo to mu sada kažemo u junu mjesecu, jer mi nemamo namjeru da smjenjujemo Sašu Mujovića, mada da ima političkog obraza, on bi sam podnio ostavku i omogućio da se izabere predsjednik iz redova bivše parlamentarne većine, jer je glavni krivac za sve ono što se dešavalo u periodu od novembra do kraja januara”, kazao je.

Politika

Rusi odlaze iz Crne Gore, Turci dolaze

Novi Zakon o strancima, ranije sankcije uvedene prema državljanima Rusije i najava viznog režima prema toj zemlji uticali su na sve veći odliv Rusa iz Crne Gore, ali i generalno na promjenu strukture stranaca u našoj državi.

Ono što je evidentno, kako prema procjenama, tako i po podacima zvaničnih organa, sve više Rusa napušta našu zemlju, dok se, s druge strane, bilježi priliv državljana Turske.

Procjene do kojih je došao “Dan” pokazuju da je Crnu Goru poslednjih godina napustilo preko 14.000 ruskih državljana. Kao glavni razlozi za odlazak navode se problemi sa poslovanjem, restriktivne mjere i visoki troškovi života, a većina Rusa preselila se u Srbiju i Španiju.

Ruski državljani iz Crne Gore najčešće idu u Srbiju, koja nudi fleksibilnije uslove za poslovanje, posebno IT (aj-ti) sektora, i Španiju, zbog povoljnijih administrativnih i ekonomskih uslova.

Prije ovog talasa iseljavanja, u Crnoj Gori je bilo registrovano nešto više od 20.000 državljana Rusije koji su u našoj zemlji boravili po osnovu nekretnina, vize za spajanje porodice ili privremenog boravka.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) s kraja prošle godine pokazivali su da u Crnoj Gori živi oko 100.000 stranaca (oko 15 odsto ukupnog stanovništva) sa regulisanim boravkom (preciznije, oko 99.600 do 100.800, u zavisnosti od tačnog datuma presjeka iz najnovijih izvještaja). Kada je riječ o strukturi i trendu kretanja, primjetne su značajne promjene, posebno kod državljana Ruske Federacije, mada se bilježio i odliv drugih stranaca zbog novog restriktivnog zakona.

Došlo je i do velike promjene u strukturi – dok broj jednih (Rusa) opada, broj drugih (naročito državljana Turske) u konstantnom je porastu.

Ipak, državljani Rusije su i dalje među tri najbrojnije grupe stranaca u našoj zemlji. Prema poslednjoj zvaničnoj statistici s kraja prošle godine, top tri nacionalnosti sa regulisanim boravkom izgledaju ovako: Srbija – 24.538, Rusija – 21.153 i Turska – 13.396 (bilježe najveći skok, sa oko 9.400, koliko ih je bilo krajem 2023. godine). Međutim, ovi podaci su sada sigurno drugačiji zbog značajnog odliva stranaca, posebno Rusa.

Monstat često napominje da se podaci MUP-a vode kao administrativni registar izdatih dozvola, što se razlikuje od metodologije klasičnog popisa stanovništva i “uobičajenog mjesta boravka”, jer dio stranaca zadržava aktivne dozvole iako fizički ne provode cijelu godinu u zemlji.