Politika

Knežević: Da se kroz rezultat popisa Srbi potvrde kao državotvorni narod Crne Gore

Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Milan Knežević, ističe da se na rezultate popisa stanovništva u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o nacionalnoj pripadnosti, jako dugo čeka.

On poručuje da bi “dosad bili objavljeni i u Indiji”, samo se kod nas još prebrojavaju. Očekuje da broj onih koji su se nacionalno izjasnili kao Srbi bude veći u odnosu na popis iz 2011. godine i da se i kroz taj podatak, kako je rekao, potvrde kao državotvorni narod u Crnoj Gori.

U razgovoru za portal “Simptom” Knežević kaže da je realno očekivati rekonstrukciju Vlade do kraja jula, kako bi u nju ušli i politički predstavnici srpskog naroda koji zasad samo podržavaju Vladu, ali napominje da je to ipak pitanje za premijera Milojka Spajića, prenosi portal RTCG.

Takođe, navodi kako crnogorske podjele, imanentne crnogorskom društvu, i ove godine jesu na sceni uoči i za vrijeme velikog praznika, Dana državnosti, 13. jula, koji bi, po riječima Kneževića, trebalo sve Crnogorce da ujedinjuje.

“Mi čekamo popis, a oni koji treba da objave rezultate čekaju softver, i tako ukrug. Samo se kod nas još – prebrojavamo, jer izgleda nekom ne odgovara ono što je dosad izbrojao. Očekujem da broj onih koji su se nacionalno izjasnili kao Srbi bude veći u odnosu na popis iz 2011. godine i da se i kroz taj podatak potvrdimo kao državotvorni narod u Crnoj Gori “, poručuje Knežević.

Upitan za položaj srpskog naroda povodom državnog praznika, 13. jula, i sveukupno, atmosferu u Crnoj Gori, odgovara da je i ovaj praznik dočekan sa starim podjelama.

“Nažalost, i još ponekom novom. Često znam da kazem: ‘Ne daj bože da nas je više’, kad se nas 530.000 ovako epski dijelimo i svađamo, čak i oko datuma kao što je Trinaesti jul koji bi trebalo da nas ujedini “, navodi lider DNP-a.

Nedavno su održani izbori u prijestonici turizma, Budvi (26. maja), izazvani nemogućnošću saradnje dvije podeljene i pobjedničke frakcije nekada jedinstvenog Demokratskog fronta, a već na jesen nije nemoguće da dođe do vanrednih izbora u Glavnom gradu, Podgorici, zbog nemogućnosti zajedničkog djelovanja dvije frakcije pobjedničkog “Pokreta Evropa sad!”.

Na pitanje o situaciji u Podgorici, Knežević kaže da je 24. jula zakazana sjednica Skupštine grada Podgorica, na kojoj bi trebalo da se raspravlja o dvijema inicijativama: nepovjerenje gradonačelnici Oliveri Injac i skraćenje mandata Skupštini.

“Zasad je izgledno da može doći do prijevremenih izbora u Podgorici, kao posljedici sukoba u nekadašnjem PES-u. Mi smo spremni za svaki scenario jer ako nema dogovora među ovim frakcijama, građani Podgorice ne smijeju biti ničiji taoci”, poručuje Knežević.

Jedna od aktuelnih tema jeste i pitanje uređenja materije tzv. dvojnog državljanstva (Srbija/Crna Gora) što je nedavno najavio i premijer Spajić.

Time bi, po riječima Kneževića, bila otklonjena velika nepravda.

“Očekujem vrlo brzo da Predlog zakona o dvojnom državljanstvu stigne u skupštinsku proceduru i to će biti predmet unutarkoalicionog razgovora. Zakon o državljanstvu je naša obaveza prema svima kojima je nanesena nepravda i kojih se postreferendumska Crna Gora odrekla, samo zato što su živjeli u Srbiji. Korak po korak, uvjeren sam da ćemo realizovati svaki od izbornih i ideoloških ciljeva koje smo obećali, a u interesu svih građana Crne Gore”, zaključio je Knežević.

Sledeće

Pejović: Spajić unaprijedio standard višestruko više od onih koji su vladali tri decenije

Ne propustite

Pejović: Trinaesti jul jedan od najznačajnijih datuma crnogorske istorije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.