Politika

Iličković: Dio partija zaprepašćen, kao da nije već kršen Ustav

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu.

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu, zbog čega političkoj eliti odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Neobično je da je dio političkih partija pa i javnosti zaprepašćen kršenjem Ustava izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore. Kao da to nije urađeno sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, to je takođe urađeno i sa izborom predsjednika opština i Glavnog grada, zatim sa odvajanjem Zete od Podgorice u toku izbornog procesa”, istakao je Iličković, prenose Vijesti.

On objašnjava da je usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku samo nastavak prakse koja odavno postoji u Parlamentu i da zato mnogima i odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Ovo je samo jedno u nizu kršenja zakona i Ustava u kojem mi živimo kao građani i za sve ovo je postignut, što je posebno zabrinjavajuće, visok stepen konsenzusa među političkim partijama u Parlamentu i zbog toga nije bio potreban izbor sudija Ustavnog suda. Time su opet neustavno prigrabili pravo da oni sami tumače Ustav kao što to sami rade. Dakle, u svemu ovome nema niti nevinih niti neznavenih”, rekao je Iličković.

Sledeće

Mugoša: Medenica nije uticala na presudu za „Državni udar”

Ne propustite

Konačni rezultati izbora nakon što Ustavni sud odluči o žalbama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.

Politika

Crna Gora se guši u dimu, ali ne traži pomoć NATO-a

Uprkos požarima koji ovih dana bjesne na više lokacija u zemlji, Crna Gora nije tražila pomoć NATO-a preko centra za koordinaciju odgovora na katastrofe. To je Pobjedi saopšteno iz NATO-a.

“NATO Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) do sada nije primio zahtjev za pomoć od vlasti u Crnoj Gori”, naveli su iz Alijanse.

EADRCC je Evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe i predstavlja glavni civilni mehanizam NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama, kao što su prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari) ili katastrofe izazvane ljudskim faktorom (hemijski incidenti, industrijske nesreće itd.).

EADRCC je dostupan svim saveznicima i partnerskim zemljama, i može im pružiti podršku u pripremi i odgovoru na prirodne i ljudski izazvane katastrofe i druge vanredne situacije.

Ono što zemlja članica treba da uradi, jeste da kroz ovaj mehanizam, zvanično uputni zahtjev za pomoć saveznika. EADRCC ima ulogu posrednika u koordinaciji ponuda pomoći i zahtjeva za podršku između NATO saveznika i partnerskih zemalja. U slučaju katastrofe koja zahtijeva međunarodnu pomoć, svaka članica NATO-a i partneri sami odlučuju da li će pružiti pomoć, na osnovu informacija dobijenih od EADRCC.