Connect with us

Politika

Iličković: Dio partija zaprepašćen, kao da nije već kršen Ustav

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu.

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu, zbog čega političkoj eliti odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Neobično je da je dio političkih partija pa i javnosti zaprepašćen kršenjem Ustava izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore. Kao da to nije urađeno sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, to je takođe urađeno i sa izborom predsjednika opština i Glavnog grada, zatim sa odvajanjem Zete od Podgorice u toku izbornog procesa”, istakao je Iličković, prenose Vijesti.

On objašnjava da je usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku samo nastavak prakse koja odavno postoji u Parlamentu i da zato mnogima i odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Ovo je samo jedno u nizu kršenja zakona i Ustava u kojem mi živimo kao građani i za sve ovo je postignut, što je posebno zabrinjavajuće, visok stepen konsenzusa među političkim partijama u Parlamentu i zbog toga nije bio potreban izbor sudija Ustavnog suda. Time su opet neustavno prigrabili pravo da oni sami tumače Ustav kao što to sami rade. Dakle, u svemu ovome nema niti nevinih niti neznavenih”, rekao je Iličković.

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

I Nišavić podnosi ostavku ako ne krene gradnja kolektora

Ukoliko se u predviđenom roku ne obezbijede uslovi za početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, podnijeću ostavku na mjesto izvršnog direktora preduzeća, jer ne mogu da dozvolim da naporan rad cijelog tima za realizaciju projekta bude zanemaren i da strateške projekte nadmašuju manipulacije pojedinaca, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda.

Poručuje da ne može da dozvoli da bude odgovoran za „dalje uništavanje životne sredine ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u rječni tok dok, alternativa postoji, odnosno dok se gotovo ekološko rješenje za sve nas nalazi pred svima nama i čeka”. Parcela, na kojoj je predviđena gradnja postrojenja u Botunu, mora biti oslobođena do 31. decembra.

Nišavić je podsjetio da su u prošloj godini kroz desetine sastanaka uspjeli da dođu do kvalitetnog glavnog projekta, revidiranog od strane najpozvanijih stručnjaka, te da su na osnovu njega pripremili i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

“Krajem prethodne godine dolazi do dvije javne rasprave na temu elaborata, na kojima se prikuplja preko 130 komentara javnosti, oni se procesuiraju i obrađuju u 2025. godini, dokument unapređuje i stvaraju se uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Kao vrhunac intenzivnog rada stvaramo preduslov za prijavu gradnje za izgradnju SPOV na radost svih građana koji osjećaju nedostatke trenutnog stanja, a to su građani grada i susjedne opštine Zeta. Cjelokupan proces od 2024. godine prate razgovori sa mještanima i predstavnicima susjedne Opštine Zeta, gdje se, uslijed izraženog saosjećanja sa onima koji su ispaštali od rada jedne neadekvatno nadzirane prljave industrije u prethodnom periodu, prihvataju predlozi za dodatno unapređenje rada ovog ekološkog sistema. Pored činjenice da ćemo konačno zaštiti podzemne vode zetske doline, obezbjeđuju se sredstva od preko 44 miliona eura za rješavanje otpadnih voda gornje Zete i ono što je najvažnije- sanaciju bazena crvenog mulja i opasnog materijala i otpada koji se i dalje nalazi na prostoru nekadašljeg KAP-a”, kaže Nišavić.

On dodaje da je pred nama istorijska šansa i mogućnost da se unaprijede osnovni uslovi života građana dvije lokalne samouprave, da se podigne standard građana na jedan značajno veći nivo, upravo u onom najvažnijem segmentu koji se odnosi na čist vazduh i vodu, kao preduslov za zdrav i dostojan život.

“Svaka drugačija formulacija i pokušaj manipulacije ovim aktivnostima je grubo i nedozvoljeno igranje sa sudbinama stotina hiljada građana naše države, što nikako ne smijemo dozvoliti. Pored činjenice da možemo da izgubimo ovu najvažniju šansu, ujedno gubimo i značajna finansijska sredstva i zatvaramo vrata onima koji su spremni da nam u ovom procesu pruže stručnu i finansijsku pomoć, ne samo na ovom već na svim važnim projektima koji slijede, a od značaja su za cjelokupnu državu. Već od 1. januara 2026. godine nećemo moći da koristimo preostala kreditna sredstva i postojaće rizik od zahtjeva za jednokratni povraćaj kreditnih sredstava, a istovremeno i rizik da izvođač naplati svoja potraživanja u milionskom iznosu. Uvažavajući sve ovo, vjerujem da ne postoji jedan savjestan građanin i funkcioner koji bi dozvolio sebi da propusti jednu ovakvu šansu i bez odgovornosti- iako nema uticaja na sve okolnosti i procese, nastavi da bude dio sistema koji nije u mogućnosti da realizuje ovako važan projekat, za šta su ispunjeni svi mogući preduslovi”,  saopštio je Nišavić.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Politika

Mujović napušta funkciju gradonačelnika Glavnog grada zbog kolektora u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je saopštio da će ako gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ne počne do 31. decembra i ako EU ne produži rok otići sa te funkcije.

To je kazao e emisiji Boje jutra na TV Vijest.

“Pregovori su nešto čemu uvijek treba dati šansu, ako nam je želja da riješimo problem, a ne da fingiramo pregovore.”

Rekao je da je Glavni grad “satjeran uz zid” i da ne može djelovati u pravcu izmjene lokacije.

Osvrnuo se i na nedavni lokalni referendum u Zeti, na kojem su se građani izjasnili da nisu za gradnju postrojenja u Botunu.

“Nalazimo se u modu slavljenja poraza. Imali ste referendum u Zeti i slavlje. Čekajte, šta slavimo? Slavimo to što se neće graditi postrojenje koje će prečišćavati otpadne vode, koje će pomoći Zeti, Podgorici, Crnoj Gori. Slavimo to što se neće sanirati bazeni crvenog mulja, što će Podgorica bankrotirati…”

Ponovio je da to postrojenje nije zagađivač.

 “Ne moraju ti ljudi vjerovati meni ni nikome, dovoljno je da obiđemo postrojenja u Evropi, Njemačkoj i da se uvjerimo da li je to ista tehnologija i da li daje rezultate”.

Rekao je da se Vlada jasno izjasnila i da mu je dala podršku u “najtežim, odsudnim vremenima”. “Niko nije dobio ovakve garancije kao mještani Botuna”.

“Sve to što je Vlada definisala kao preporuke za Glavni grad, spremni smo da odluke Skupštine Glavnog grada pretočimo u realnost i obaveze”.

Pozvao je političke subjekte, “odnosno politički subjekt koji je protiv gradnje kolektora”, da djeluju u Skupštini Crne Gore na izmjene Zakona o zaštite životne sredine, da se “zakonom obavežemo na sve ono što postoji u zaključcima Vlade”.

On je predložio da se, pored ostalog, tim izmjenama zakona “definiše odštetni zahtjev ako se bilo kome ugrožava životna sredina”.

“Taj ko ugrožava, opština, bilo ko, taj subjekt, treba da plati. Spreman sam, jasno poručujem, pozivam gospodina Kneževića, neka podnese amandman za izmjenu zakona, a ja znam da će lista partija koju sam predvodio u Podgorici to podržati, smatram i ostale članice vladajuće većine. Mislim da moramo dati sa tog aspekta puni doprinos i dati garancije ljudima čije povjerenje je narušeno, sve je to apsolutno opravdano”.

Ocijenio je da Evropska unija “nikad snažnije” nije stala uz neki projekat i podržala ga. “A znate koliko je EU stroga kad su u pitanju ekološki standardi, vladavina prava, odnosno ugroženost ljudskih prava. Siguran sam da nas ne bi podržavali, da na bilo koji način derogiramo bilo koga”.

Upitan za eventualno uključenje Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Mujović je rekao da je pristalica da “svi rade i da svako podnese svoje parče odgovornosti.”

Continue Reading

Politika

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.

“Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens”, kazao je Mujović.

Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.

“Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa”, naglasio je Mujović.

Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.

“Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi”, zaključio je Mujović.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto