Politika

Iličković: Dio partija zaprepašćen, kao da nije već kršen Ustav

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu.

Donedavni sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković za TV Vijesti kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali i da je to samo nastavak usvajanja nezakonitih akata u parlamentu, zbog čega političkoj eliti odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Neobično je da je dio političkih partija pa i javnosti zaprepašćen kršenjem Ustava izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore. Kao da to nije urađeno sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, to je takođe urađeno i sa izborom predsjednika opština i Glavnog grada, zatim sa odvajanjem Zete od Podgorice u toku izbornog procesa”, istakao je Iličković, prenose Vijesti.

On objašnjava da je usvajanje spornih izmjena Zakona o predsjedniku samo nastavak prakse koja odavno postoji u Parlamentu i da zato mnogima i odgovara da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

“Ovo je samo jedno u nizu kršenja zakona i Ustava u kojem mi živimo kao građani i za sve ovo je postignut, što je posebno zabrinjavajuće, visok stepen konsenzusa među političkim partijama u Parlamentu i zbog toga nije bio potreban izbor sudija Ustavnog suda. Time su opet neustavno prigrabili pravo da oni sami tumače Ustav kao što to sami rade. Dakle, u svemu ovome nema niti nevinih niti neznavenih”, rekao je Iličković.

Sledeće

Mugoša: Medenica nije uticala na presudu za „Državni udar”

Ne propustite

Konačni rezultati izbora nakon što Ustavni sud odluči o žalbama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević predlaže izlazak iz “krvave vlade”

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević trebalo bi danas da zakaže sjednicu Predsjedništva te stranke na kojoj će predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića. Ova inicijativa dolazi nakon njegovog ranijeg obećanja da će DNP napustiti Vladu Crne Gore zbog početka izgradnje kolektora u Botunu, kao i zbog policijske intervencije tokom protesta, kada su privedene 54 osobe, među kojima i predsjednik Opštine Zeta.

Knežević smatra da je ovakav razvoj događaja neprihvatljiv i da DNP ne može ostati dio vlasti koju je nazvao „krvavom“. On vjeruje da će Predsjedništvo partije podržati njegov prijedlog, ali je najavio i ličnu odgovornost ukoliko se to ne desi.

„Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da se može dogoditi, ja ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ću ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete“, poručio je Knežević nedavno sa protetsa u Zeti.

View this post on Instagram

A post shared by Portal Zeta (@portalzeta.me)

Iz DNP-a je ranije saopšteno da će sjednica Predsjedništva biti zakazana odmah nakon novogodišnjih praznika, te da će se na njoj raspravljati o izlasku iz Vlade, ali i o daljem političkom djelovanju stranke, uključujući i odnos prema vlasti u Podgorici.

Odluka Predsjedništva DNP-a mogla bi imati značajan uticaj na stabilnost aktuelne vlade i ukupne političke prilike u Crnoj Gori.

Politika

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.

Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.

Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.

Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.

Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Politika

Skupština ne nastavlja svoj rad zbog situacije u Botunu

Održan je kolegijum Skupštine Crne Gore iza zatvorenih vrata. Predsjendik Skupštine, Andrija Mandić saopštio je kolegama da, zbog situacije u Botunu, on nije u mogućnosti da vodi sjednicu. Ponudio je opciju da to uradi neko od potpredsjendika Skupštine.

Prema našim informacijama, predstavnici opozicije su rekli da oni ne žele da učestvuju u takvom načinu rada,i da neće dati kvorum.

Kazali su da većina treba da rješava svoje probleme, i dogovoreno je da neće nastaviti danas rad.

Ipak, načelno je usaglašeno da će imati vanredno zasijedanje da završe poslove koji su danas ostali nedovršeni, naročito onih koji se odnose na zakone iz EU agende.

Mandić je potencirao da neće da opstruira rada Parlamenta, ali je rekao da ne može da predsjedava u ovom momentu sjednicom.