Potpredsjednik Skupštine i poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović smatra da se inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića koristi kako bi se politička debata usmjerila na preminulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, umjesto na samu funkciju predsjednika Skupštine.

Pejović je, tokom gostovanja na Aplus televiziji, rekao da se iza inicijative ne krije principijelnost, već politički interes, te poručio da PES neće dozvoliti da mu opozicija nameće kontekst glasanja.

“Kada se sagledaju izjave aktera ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, dolazi se do zaključka da Demokratska partija socijalista (DPS) preko priče o Ratku Mladiću zapravo želi da vrati Mila Đukanovića”, ukazao je Pejović.

Pejović uvjerava da u PES nema dileme kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova.

“Mi smo se više puta, lično i kolektivno, oglasili i naglasili šta mislimo o svim akterima tog rata. Apsolutno poštujemo sve presude Međunarodnog suda i imamo pijetet prema svim žrtvama na prostoru bivše Jugoslavije, bez ikakve selekcije”,  kazao je Pejović.

Istovremeno, ocijenio je da postoji „hipokrizija“ u načinu na koji se danas tretiraju politički potezi različitih aktera.

Podsjetio je da je Milo Đukanović nakon smrti Slobodana Miloševića izjavio saučešće, navodeći da su tada postojala obrazloženja da je riječ o „civilizacijskom činu“.

“Slično je sada uradio i Andrija Mandić. Imali smo, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, taj običaj da se izjavljuje saučešće kada premine neko od ljudi koji su čak i pravosnažno osuđeni za ratne zločine”, rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, PES se sada pokušava predstaviti kao „sumnjiv politički profil“ koji bi navodno trebalo da amnestira bilo koga.

“Nama se svakog dana agresivno nameće kontekst da se glasa zapravo o Ratku Mladiću, a ne o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine”, poručio je Pejović.

„Da je princip, DPS i Evropski savez bi smjenjivali funkcionere u Budvi“

Pejović je posebno problematizovao odnos DPS-a i Evropskog saveza prema događajima u Budvi, navodeći da su te dvije političke grupacije sada dio vlasti u toj opštini.

Kako je kazao, dok se na državnom nivou insistira na principima kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima, na lokalnom nivou, prema njegovim riječima, izostaje isti standard.

“Sada su svi oni, i DPS i Evropski savez, u jednoj koaliciji, u jednoj opštini na Primorju, dakle u Budvi, gdje im apsolutno ne smeta što ovih dana vidimo da brojni lokalni funkcioneri, koji su vlast, ne samo što izjavljuju saučešće ili glorifikuju Ratka Mladića, već idu na sahranu”,  rekao je Pejović.

On je ocijenio da bi inicijativa za smjenu Mandića imala veću šansu za prolaz kada bi iza nje postojao principijelan odnos.

“Da se radi o principu, ne bismo imali ovu kompoziciju vlasti u Budvi”,  kazao je Pejović.

Dodao je da mu, kako je rekao, Budva „ne boli ništa“, ali da mu „vrijeđa zdrav razum“ kada se različiti standardi primjenjuju na državnom i lokalnom nivou.

Pejović je podsjetio i na usvajanje rezolucije o Srebrenici, navodeći da, prema njegovoj ocjeni, kod tadašnjih političkih aktera nije postojala ista vrsta reakcije kada su se slične situacije događale na državnom nivou.

“Poslanici PES su slobodni ljudi”

Govoreći o mogućnosti da pojedini poslanici PES-a podrže inicijativu za smjenu Mandića, Pejović nije želio da govori u ime svakog poslanika pojedinačno, ali je naglasio da je PES demokratska partija i da su njeni poslanici slobodni u odlučivanju.

Mi smo prije svega slobodni ljudi i demokratska stranka – rekao je Pejović.

Na pitanje o mogućnosti da, osim poslanika Seida Hadžića, još neko iz PES-a glasa za smjenu predsjednika Skupštine, Pejović je kazao da u njegovoj partiji ne funkcioniše princip pritiska na poslanike.

“Možda neke druge partije tako funkcionišu i vrše pritisak na svoje poslanike, na svoje članove, pa shodno tome misle da je takav pristup najbolji i da će na taj način imati neki rezultat. Ponavljam, mi smo slobodni ljudi”,  kazao je on.

Ocijenio je da poslanici PES-a razumiju politički kontekst i poručio da „nije korektno na ovaj način voditi kampanju“.

Kritikovao je, kako je naveo, objavljivanje imena i prezimena, fotografija i „crtanje meta“ političkim protivnicima.

” To je ad hominem”,  kazao je Pejović.

„Nećemo dozvoliti da nam opozicija nameće kontekst“

Pejović je naglasio da se većina ljudi koji danas čine predsjedništvo i članstvo PES-a u vrijeme ratova devedesetih nalazila u dječjem uzrastu.

“Većina nas i u predsjedništvu i u političkoj partiji su ljudi koji su tada bili bukvalno djeca. Tada su nas u rat vodili neko drugi, tada su bila neka druga savezništva”,  kazao je.

Poručio je da PES svoj stav neće formirati na osnovu konteksta koji, prema njegovim riječima, nameće opozicija, već na osnovu političkih postulata te partije.

“Mi smo partija koja je okrenuta budućnosti. Poštujemo apsolutno sve međunarodne presude, ne amnestiramo nikoga ko je izvršio zločin, ali jednostavno nećemo dozvoliti da bilo ko nameće kontekst i da podlegnemo tim motivima da bilo koga vratimo na vlast”, rekao je Pejović.

Posebno je istakao da se Crna Gora nalazi u završnici pregovora sa Evropskom unijom i upozorio da bi politička destabilizacija mogla ugroziti ostvareno.

“Svaka sada destabilizacija u velikoj mjeri bi mogla da ugrozi sve ono što smo do sada postigli”,  kazao je Pejović.

“Do kraja godine zatvorićemo sva poglavlja”

Govoreći o evropskim integracijama, Pejović je kazao da je PES prilikom formiranja Vlade jasno definisao prioritete – evropske integracije, vladavinu prava i unapređenje životnog standarda.

Podsjetio je da je ranije bilo tvrdnji da Vlada nema kapacitet da zatvori nijedno pregovaračko poglavlje, dok je danas, kako je naveo, „manje-više izvjesno, gotovo izvjesno“ da će do kraja godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.

Prema njegovim riječima, upravo bi taj napredak mogao predstavljati problem određenim političkim strukturama u regionu.

“Znate zašto je važno i zbog čega je nekom interes da zaustavi našu zemlju na putu punopravnog članstva u EU”,  kazao je Pejović.

On smatra da bi uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama mogao izazvati probleme političkim strukturama u regionu koje bi, kako je naveo, morale da objašnjavaju kako je Crna Gora za relativno kratko vrijeme sprovela veliki broj reformi i unaprijedila vladavinu prava i životni standard.

Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, poručio je juče novinarima u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Sedam dana pošto su predočili kako će zahtijevati Mandićevo razrješenje, iz te partije juče su i predstavili ‘nacrt’ inicijative koju će poslati svim poslaničkim klubovima. Dokument je nešto obimniji, a u njemu nema iznenađujućih momenata.

Podsjetimo, DPS je najavio inicijativu nakon što je Mandić uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Ovo nije samo političko, već i pitanje morala”, rekao je juče Nikolić.

Trenutni odnos 36-41?

Kako nakon sedam dana ‘stoji’ sama podrška inicijativi?

Promjena u odnosu na kraj prošle sedmice ima. Najprije, sigurno je kako bi Mandićevo razrješenje podržalo 16 poslanika DPS-a, šest iz redova Bošnjačke stranke, tri iz Evropskog saveza, te po jedan iz Hrvatske građanske inicijative, Force i Evrope sad. Najvjerovatnije bi takvog stava bili i u Građanskom pokretu URA, koji ima četvoro poslanika, a zasad i dvojice nezavisnih – Nikole Janovića i Miodraga Lakovića.

Iz Albanskog foruma prošle su večeri saopštili kako će šef njihovog poslaničkog kluba potpisati inicijativu, a da će je njihovi poslanici podržati.

Otud, u ovom momentu može se govoriti o 36 dignutih ruku u korist inicijative.

No, zasad je potrebno ograditi se u slučaju Albanskog foruma. Podsjetimo, njihovi poslanici su Nikola Camaj i Artan Čobi. Camaj je ranije poručivao da će glasati protiv Mandićeve smjene, uz napomenu da je to njegov lični stav. Naredni dani pokazaće da li ga je korigovao.

Na drugoj strani, sasvim je jasno kako iz Nove srpske demokratije (9), Demokrata (7), Demokratske narodne partije (3), Socijalističke narodne partije (2) i Ujedinjene Crne Gore (1) neće podržati inicijativu. Neće je podržati ni nezavisni poslanik Dragan Bojović. Uz to, mimo Seida Hadžića, identičan stav najvjerovatnije će imati 18 poslanika Evrope sad.

Ne bude li iznenađenja, odnosno ‘korekcije stavova’, onda je na toj strani u ovom momentu 41 poslanik, što je ujedno i većina glasova u ‘punom sazivu’.

Za sada se povodom inicijative nije decidno izjasnilo petoro poslanika – dvoje iz posebnog kluba, jedno iz CIVIS-a, te dvojica iz stranaka manje brojnih naroda.

Dva detalja

U obzir treba uzeti i još dva detalja.

Prilikom glasanja o inicijativi ‘računa’ se većina u odnosu na broj prisutnih, odnosno onih koji su se izjasnili.

Dakle, hipotetički, u slučaju da pojedini poslanici ne dođu, za većinu će biti potrebno manje od 41 glasa.

Drugi detalj upravo se odnosi na brojku 41. Naime, toliko poslanika potrebno je kako bi u plenarnoj sali postojao kvorum za rad.

Ništa nije ‘sporno’ osim – većine

O samoj inicijativi kao formalnom aktu, ipak, ne može se ni govoriti dok ne ‘uđe’ u skupštinsku proceduru.

Kako bi se to dogodilo, potrebni su potpisi najmanje 10 poslanika. Koji nijesu sporni.

Čini se da nije sporno ni 27 potpisa koji su neophodni kako bi bila zahtijevana vanredna sjednica, na kojoj bi bilo riječi o nepovjerenju šefu parlamenta.

Ali – i dalje je sporno pitanje većine koja bi stala iza inicijative.

Mandić ćutao pa podsjetio na telegrame stare 20 godina

Pošto je izjavio saučešće, Mandić je danima ćutao, a potom se oglasio u petak – pola sata prije ponoći.

„U mom telegramu saučešća nije bilo ničega suvišnog. Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam, ali vidim da je to izazvalo mnogo polemike u redovima DPS-a. Neka se strpe. Ako ova tačka eventualno dođe na dnevni red, imaće priliku da govore o svemu tome”, poručio je on.

Nije Mandić propustio priliku ni da podsjeti DPS na telegram star 20 godina. Saučešće je, kazao je, običaj i “kod naših rođaka Crnogoraca, što se moglo vidjeti i na primjeru smrti nekadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije”.

Onima sa nešto dužim pamćenjem nije potrebno pojašnjavati na šta je mislio.

U martu 2006, pošto je stigla vijest o smrti Slobodana Miloševića u zatvoru u Hagu, iz Podgorice je ka Beogradu upućeno više telegrama. Potpisivali su ih sa različitih političkih polova – od ondašnjeg lidera Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića do tadašnjih prvaka Demokratske partije socijalista, ujedno i čelnika republike, Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića.

Izvor: Portal Analitika